DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 70     <-- 70 -->        PDF

humifikacije i mineralizacije. Za svaku biljku najvažniji je dobro razvijen i zdrav korijenski sustav, a za rast korijena od primarne je važnosti dovoljna količina kisika, nakon čega slijede ciljana biljna hranjiva i voda. Supstrati bi trebali biti porozni (oko 70%), rahli, dobrog kapaciteta za zrak (20-25 %) i s dobrom adsorpcijom vode. U arborikulturi se često koristi kod sadnje supstrat iz recikliranog građevinskog materijala (drobljena cigla) dimenzija čestica od 0,16 - 0,20 cm. Takav supstrat čuva vlagu tijekom razdoblja suše i dovodi je prema korijenu biljke (Harris i dr. 2004). Ukoliko se radi o supstratima na bazi čistog crnog treseta (bez dodatka hranjivih tvari) oni se mogu oplemeniti s minimalnom ciljanom dozom gnojiva s kontroliranim otpuštanjem hranjivih tvari (tipa Osmocote) koja će se u potpunosti razgraditi do jeseni prije sadnje. Gnojiva tipa Osmocote su dobra, ali nisu termostabilna što znači da ukoliko se temperatura u kontejneru jako poveća ona brže otpuštaju hranjive tvari nego što piše na deklaraciji. Deklarirana dugovječnost otpuštanja Osmocote gnojiva vrijedi ukoliko je prosječna dnevna temperatura 21°C (https://everris.com). U tom smislu, za kontejnersku proizvodnju sadnica bolja su termostabilna gnojiva tipa Silvamix koja se proizvode u Češkoj (https://www.silvamix.com/). Supstrat bi u jesen trebao biti bez hranjivih tvari iz razloga što u tom slučaju korijen sam traži izvor hranjiva i prorasta van busena od supstrata što je povoljnije za sadnicu. Ukoliko u supstratu ima puno hranjiva, biljka „razmišlja“ na način da korijenski sustav ne raste van supstrata (u okolno tlo) koje je puno siromašnije biljnim hranjivima. Veći dio hranjiva sadnice trebaju usvajati putem lista što znači folijarnom ciljanom prihranom. Ona se obavlja u čestim intervalima. Osnovna prednost uzgoja sadnica u kontejnerima je produženo vrijeme sadnje, osim kada tlo nije smrznuto ili pod snijegom a biljke doživljavaju manji stres zbog presadnje. Ipak se preporuča, u slučaju poljskog jasena, sadnju kontejnerskih sadnica obaviti od druge polovice kolovoza na dalje.
Oruđa za sadnju sadnica poljskog jasena
Sadnja kontejnerskih sadnica treba se obaviti sadiljama za tu vrstu kontejnera (ako postoje). Sadilje su ekonomičniji i brži način sadnje te ergonomski prihvatljiviji. Dobar primjer kvalitetnih kontejnera su BCC kontejneri (http://www.bccab.com/) uz koje se mogu kupiti odgovarajuće sadilje (Pottiputki) (slika 4.).
Tehnička svojstva sadilja
Svaku sadilju karakteriziraju tri čimbenika: unutarnja dimenzija u mm, duljina u mm i težina u g. Za projektirane (inženjerske) kontejnere, mogu se po narudžbi izraditi i prikladne sadilje za sadnice. Kod sadilja je važno da rupe za sadnju ne budu okruglog ili kvadratnog/pravokutnog oblika jer u tom slučaju dolazi do razdvajanja ili pucanja rupe za sadnju od okolnoga tla. Kod sadilja koji rade rupu romboidnog oblika ili iskopane sadne jame, ne dolazi do pucanja po rubu rupe već rupa puca po cijelom profilu što je povoljnije za korijenski sustav biljke. Na slici 5. prikazana su dva primjera lošeg  i jedan primjer dobrog  geometrijskog oblika sadne jame koja se radi sadiljima.
Cilj ovoga rada je ukazati na ispravnu sadnju sadnica poljskog jasena golog i obloženog korijenskog sustava kao i na problematiku vezanu uz rasadničku proizvodnju kontejnerskih sadnica poljskog jasena u tresetnom supstratu. U radu su utvrđene glavne morfološke značajke sadnica (visina, promjer vrata korijena i varijable korijenskog sustava).