DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 76 <-- 76 --> PDF |
korjenčići promjera od 0.000 do 1.000 cm (tablica 4). Iz iste tablice je vidljivo kako ukupna srednja duljina korjenčića pada s povećanjem njihovih promjera. RASPRAVA I ZAKLJUČCI DISCUSSION AND CONCLUSSION Za očekivati je kako bi presadnja sadnica poljskoga jasena u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske krajem ljeta i početkom jeseni trebala dati puno bolje rezultate u odnosu na proljetnu presadnju. Sadnju treba obaviti nakon dva tjedna što sve lišće otpadne s jasenovih sadnica u rasadniku. O tome treba brigu voditi tehnolog proizvodnje. Jasen ima svojstvo kasnog listanja i ranog odbacivanja lišća u kratkom vremenskom razdoblju. Kada se sadnice sa smanjenom transpiracijom posade na teren, a povoljni uvjeti potiču rast korijena, biljka se brže ukorjenjuje u okolno tlo što je najvažnije. Cambi i dr. (2018) pišu o negativnom utjecaju na rast biljaka i mehaničkog otpora ukoliko je vrijednost otpora na penetrometru veća od 2,5 MPa. Vodo propusnost tla može se izmjeriti praktično vrlo jednostavnom metodom. U tlu se iskopa rupa i zalije s 2 l vode, prvi i drugi put se pusti da tlo upije vodu, a treći put se mjeri vrijeme propustljivosti vode. Unatoč poznatoj činjenici kako zbijenost tla utječe na razvoj klijanca i korijenskog sustava, ona se počela značajnije istraživati unazad dva desetljeća. Utvrđeno je kako se s povećanjem zbijenosti tla klijavost sjemena hrasta lužnjaka statistički značajno usporava. Osim na klijavost sjemena, zbijenost tla negativno utječe na morfološke značajke nadzemnog i podzemnog dijela sadnica i može utjecati na uspjeh prirodne obnove, posebno kada nepovoljni uvjeti rasta (suša ili oštra klima) mogu biti daljnja prepreka za razvoj klijanca. Mnogi autori proučavaju utjecaj sabijenosti tla na visine sadnica hrasta lužnjaka na kraju prve vegetacije te utvrđuju negativni utjecaj sabijanja. Kod nekih drugih vrsta (smreke, borovi), sabijanje nije značajno utjecalo na visine sadnice već na značajke korijenskog sustava. Kada je struktura tla utjecana sječom stabala (dovršnim sijekom) koji uzrokuje sabijanje tla, događa se proces degradacija tla i/ili se povećava što dovodi do daljnjih problema u obnovi šuma. Kod gospodarenja šumama bliskoj prirodi ili pod stalnim zastorom krošanja, uspjeh prirodne obnove nakon dovršnog sijeka je od presudne važnosti kako bi se izbjegla degradacija staništa i potaknuo brzi oporavak tla. Vjerojatno bi se negativan utjecaj zbijenosti tla na klijavost sjemena i morfološke značajke sadnica pokazao i sa sjemenom poljskog jasena bilo u slučaju proizvodnje sadnica gologa ili obloženoga korijena ili umjetne obnove sjetvom sjemena zbog izostanka uroda. Zbijenost tla ima značajan utjecaj na korijenski sustav, naročito njegov rast u dubinu te na visinu izbojka. Zbijenost tla može utjecati na zakorjenjivanje sadnica. Ozbiljni problemi u razvoju korijenskog sustava mogu se pojaviti kada poroznost tla ne dopušta prodiranje sitnog korijenja. Dobro je poznato kako zbijena tla zadržavaju više vode pri poljskom kapacitetu tla za vodu od nezbijenih tala. U zbijenim tlima, visoki postotak finih pora može tako čvrsto vezati vodu da ju korijen biljke ne može usvojiti. Dublje zakorjenjene sadnice imaju veću vjerojatnost za preživljavanje tijekom ljetne suše za razliku od sadnica s plićim korijenskim sustavom iz čega proizlazi da korijenski sustav sadnica (volumen) ima važnu ulogu u preživljavanju biljaka. Kontejnerske sadnice u praksi se uzgajaju u čistom organskom mediju poput crnog treseta koji je nepoželjan jer se nakon sadnje treset tijekom ljeta, kad nastupe visoke temperature, lako isušuje i ako mu sadržaj vlage padne ispod 34% on više neće upijati vodu (postaje vodni repelent) već se ona procjeđuje oko korijena u supstratu i on ugiba zbog manjka vlage. O primjeni gnojiva Osmocote na uspijevanje i kvalitetu sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) uzgajanog u kontejnerima od tvrde plastike piše Komlenović (1997) i navodi kako je površinski primijenjeno gnojivo Osmocote pozitivno utjecalo na uspijevanje jasenovih biljaka uzgajanih na supstratima od treseta iz Latvije i Mađarske, a posebno iz Latvije. Rast biljaka se povećavao s porastom doze gnojiva. Uzroci velikog mortaliteta sadnica poljskog jasena kod pošumljavanja na području Republike Hrvatske – Causes of high mortality of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) seedlings during reforestation in the area of Republic of Croatia Sadnice golog korijena uzgajaju se u našim rasadnicima najčešće na istim proizvodnim površinama. Zbog intenzivnog uzgoja tla su degradirana, izgubljen je balans između određenih makro i mikro biljnih hranjiva u tlu, pa je povećana količina klora i salinitet. Rasadnička tla uglavnom imaju deficit humusa. Trebalo bi koristiti gnojiva visoke kakvoće bez klora, termostabilna, s dodatkom mikroelemenata i huminskih kiselina. Kod monokulturnog uzgoja šumskih sadnica s godinama se značajno povećava količina patogenih bolesti, a time i korištenje velikih količina sredstava za zaštitu. Kontejnerske sadnice često se uzgajaju u neodgovarajućem supstratu s isključivo sporootpuštajućim gnojivima, koja u našim mikroklimatskim uvjetima često u praksi neravnomjerno i puno brže otpuštaju hranjiva. Trebalo bi obavljati prihranjivanje kroz sustav navodnjavanja (fertirigacija), prilagođenu fenofazama sadnica. Posljedica gore navedenog su sadnice siromašne hranjivima, s premalim zalihama fosfora i kalija za zimsko mirovanje i početni rast korijenja, te kretanje vegetacije. Jako niska razina enzima, hormona rasta (auksin) i fenola uzrokuje podložnost svim gljivičnim i bakterijskim bolestima, te slabu otpornost na stres (presadnja, temperatura, vlaga...). Nakon dovršnog sijeka u šumskoj sastojini ostaje velika količina svježe organske materije, koja za raspadanje treba velike količine |