DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 60     <-- 60 -->        PDF

U susjednoj Hrvatskoj Špiranec je izradio tablice drvnih masa za smreku i to na bazi 750 modelnih stabala, pri čemu je za kreiranje regresijskog modela za procjenu ukupnog volumena stabala smreke u ovisnosti o prsnim promjerima i visinama također koristio Schumacher-Hallovu funkciju (Špiranec 1976). Tablice za deblovinu su dobivene množenjem vrijednosti ukupnog volumena s izrađenim tablicama postotka deblovine u ukupnom volumenu stabla (Špiranec 1976, str. 5 i str. 16). Osim toga, u volumenu deblovine uračunat je i volumen panja. Rezultati testiranja značajnosti razlika između volumena izračunatih pomoću tablica Špiraneca (Špiranec 1976) i volumena izračunatih primjenom kreiranog regresijskog modela po debljinskim klasama prikazani su u tablici 12. Rezultati testiranja pokazuju da za stabla tanja od 30 cm ne postoje značajne razlike u volumenima stabala, dok za stabla deblja od 30 cm volumeni procijenjeni na bazi regresijskog modela (Špiranec 1976) su u prosjeku veći u odnosu na volumene procijenjene primjenom izrađenog regresijskog modela. U odnosu na stvarne zapremine, navedenim modelom se za uzorak od 377 stabala dobivaju nešto veći volumeni, i to za 58,7 m3 (ili za 6,9%)
ZAKLJUČCI
CONCLUSSIONS
Na području Kantona 10 (Livanjski kanton) Federacije Bosne i Hercegovine, provedena su istraživanja oblika stabala smreke na uzorku od 377 modelnih stabala na kojima su u oborenom stanju metodom sekcioniranja utvrđeni volumeni krupnog drveta. Na bazi provedenih istraživanja izrađen je model za procjenu volumena krupnog drveta stabala smreke u ovisnosti o prsnom promjeru i visini stabala sljedećeg oblika: V7=a0+a1d1,3+a2 h+ a3d1,3h+a4d1,32+a5 d1,32h uz utvrđeni koeficijent determinacije: R2 = 0,99 i veličinu standardne greške regresije Sey=0,24 m3. Testirajući značajnost razlika između stvarnih volumena stabala iz uzorka i volumena tih istih stabala utvrđenih primjenom odabranog regresijskog modela nisu utvrđene statistički značajne razlike. Prosječni postotak odstupanja iznosio je - 0,44%. To znači da se na uzorku od 377 stabala smreke u prosjeku dobivaju za 0,44% niži volumeni u odnosu na stvarne volumene, što ukazuje da je ovaj regresijski model upotrebljiv za primjenu u praktičnom radu, jer je prosječni postotak odstupanja manji od 1%. Statistički značajne razlike utvrđene su između volumena stabala utvrđenih primjenom odabranog regresijskog modela i volumnih tablica drugih autora (Stojanović i dr. 1978; Banković i dr. 2003; Špiranec 1976). Ta odstupanja variraju u rasponu od 2,53% pa sve do 22,7%. Najveća odstupanja su utvrđena upravo kod modela koji se primjenjuje u BiH (Stojanović i dr. 1978) i iznose 22,7% dok su najmanja odstupanja utvrđena za volumene procijenjene pomoću modela koji je kreiran za stabla smreke iz subalpijskog pojasa planine Kopaonik (Banković i dr. 2003) i iznose 2,53 %. Imajući u vidu značaj i aktualnost ovih ­istraživanja za šumarsku praksu, potrebno je nastaviti sa sličnim istraživanjima za druge gospodarski značajne šumske vrste drveća, kako za ovo, tako i za područje ostalih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
LITERATURA
REFERENCES
Banković, S. Medarević, M., Pantić, D., Filipović, M., 2003: Zapreminske tablice za smrču na području nacionalnog parka Kopaonik. Šumarstvo 2-3, UŠIT, Beograd: 51-60.
Banković, S., Pantić, D., 2006: Dendrometrija. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Str.1-256.
Box, G, Cox, D. R., 1964: An Analysis of Transformations. J Roy Stat Soc B Met 26 (2): 211-252.
Drinić, P., Matić,V., Pavlić, J., Prolić, N., Stojanović, O., Vukmirović, V., Koprivica, M. 1990: Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u Bosni i Hercegovini. Posebno izdanje. Šumarski fakultet. 327 S.
Koprivica, M., Maunaga Z., 2008: Oblik i zapremina vretena stabla smrče u jednodobnim sastojinama na području Bosne. Šumarski fakultet Univerziteta u Banja Luci. Str.1-81.
Kramer, H., Akça, A., 2008: Leitfaden zur Waldmesslehre. J.D.Sauerländer’s Verlag. 5. erweiterte Auflage. Frankfurt am Main. Str.1-210.
Kružić, T., 1993: Izbor regresijskog modela za izjednačenje drvnogromadnih tablica. Glas. sum. pokuse: 29:149-198.
Meyer, H. A., 1941:A Correction for a Systematic Error Occuring in the Aplication of the Logarithmic Volume Equation. The Pennsylvania State Forest School, Research Paper 7.
Hansen, J., Nagel, J., 2012: Waldwachstumskundliche Softwaresysteme auf Basis von TreeGrOSS - Anwendung und theoretische Grundlagen. Universitätverlag Göttingen, 224. p.
Näslund, M., 1941: Funktionen und Tabellen zur Kubierung ­stehender Baume, Kiefer, Fichte und Birke in Nordschweden. Medd. Skogsforskn lost., Stockh., 32.
Näslund, M., 1947: Functions and tables for computing cubic vOlUme of standing trees, pine, spruce and birch in southern Sweden and in whole of Swed n. Medd. Skogsforskn lost., Stockh:1- 36.
Pranjić, A., Lukić, N. 1997: Izmjera šuma. Šumarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Str.1-410.
Schumacher, F. X., F. D. S. Hall, 1933: Logarithmic expression of timber-tree volume.,Journ. of Agr. Res. 47/9:719-734, Washington.
Spurr, S. H., 1952: Forest Inventory. The Ronald Press Company, New York, 476 p.
StatSoft, Inc., 2007: STATISTICA (data analysis software system), version 8.0. www.statsoft.com.
Stoate, T. N. 1945: The use of a volume equation i pine stands. Australian Forestry 9: 48-52.
Stojanović, O., Pavlič, J., Prolić, N., 1976: Tablice zapremina stabala krupnog drveta za smrču: 171-191 u: Drinić, P., Matić,V., Pavlić, J., Prolić, N., Stojanović, O., Vukmirović, V., Koprivica, M. 1990: Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u Bosni i Hercegovini. Posebno izdanje. Šumarski fakultet Sarajevo. 327 S.
Špiranec, M., 1976: Tablice drvnih masa jele i smreke. Radovi. Br. 29. Šuumarski institut Jastrebarsko. Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom. Zagreb.