DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Park kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu – drvenaste biljke
Kralj Petar Krešimir IV. park in Zagreb – woody plants
Antonio Vidaković, Marilena Idžojtić, Tonko Megyery, Dragan Turk, Igor Poljak
SAŽETAK
Park kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu spomenik je parkovne arhitekture i jedan od povijesno važnih, starih parkova u gradu Zagrebu. Radi utvrđivanja sadašnjega stanja drvenastih biljaka u parku, napravljena je dendrološka analiza te je učinjena usporedba sadašnjega stanja dendroflore sa stanjem iz 1962. i 1995. godine. Biljke su determinirane u razdoblju od ljeta 2018. do ljeta 2019. godine, a u radu su analizirani sljedeći podaci: brojnost pojedinih svojti (vrsta, podvrsta, varijeteta, križanaca i kultivara), pripadnost porodici, areal, habitus, trajnost listova, boja cvjetova, vrijeme cvjetanja, plodovi te broj autohtonih i alohtonih svojti. Ukupno su zabilježene 122 svojte raspoređene unutar 36 porodica. Od toga sedam svojti pripada golosjemenjačama, a ostalo su kritosjemenjače. Broj svojti se povećao za 29 u odnosu na 1995. godinu, kada ih je bilo 93, odnosno za 44 u odnosu na 1962. godinu, kada ih je bilo 78. Danas, 40 od navedenih 93 svojte iz 1995. godine više nije prisutno u parku, kao ni 40 svojti zabilježenih 1962. godine. Autohtonih svojti je 28, a od alohtonih najviše je azijskih i sjevernoameričkih. Kao posebno vrijedni primjerci starog, velikog drveća svojom pojavom ističu se stabla ginka, hibridnih platana, virdžinijskoga draguna i mandžurskoga plutnjaka, koja su u parku od njegova osnutka i čine važan dio njegova vizualnog identiteta.
Ključne riječi: dendroflora, dendrološka analiza, drveće i grmlje, hortikultura, urbano zelenilo
UVOD
INTRODUCTION
Danas se više nego ikad ističe važnost zelenih površina u gradskim sredinama. Njima se nastoji razbiti gradska monotonija te pružiti stanovnicima doticaj s prirodom i poboljšati njihovu kvalitetu života. Zelenilo je osnovni element identiteta jednoga grada, gdje ono osim estetske ima i niz drugih uloga, kao što su pročišćavanje zraka, zaštita od buke i prašine, ublažavanje temperaturnih ekstrema, zadržavanje vlage, očuvanje bioraznolikosti, sprečavanje erozije tla i mnoge druge. Osim toga, zelene površine imaju i pozitivan utjecaj na psihofizičko zdravlje ljudi, jer su često korištene i u rekreativne svrhe.
Kroz stoljeća, u Zagrebu su sustavno nastajali perivojno-pejzažni prostori koji su se širili s gradom. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća nastaju prvi veliki perivoji, Maksimir i Ribnjak (koji otvara svoja vrata javnosti tek 1946. godine), koji su do današnjega dana zadržali svoju funkciju i osebujnost (Sopina i sur. 2013). Osim njih, za Zagrepčane i njihove goste od posebnoga su značaja i sedam parkova i botanički vrt koji su dio takozvane Zelene ili Lenuzzijeve potkove.