DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Znanstveni nazivi svojti navedeni su prema Erhardtu i sur. (2014) i bazi podataka International Plant Names Index (IPNI), sukladno djelu International Code of Nomenclature for algae, fungi and plants (Turland i sur. 2018). Imena autora znanstvenih naziva standardizirana su prema djelu Brummitt i Powell (1992). Hrvatski nazivi vrsta navedeni su prema Aniću (1946), Hermanu (1971), Idžojtić (2005, 2009, 2013), Vidakoviću (1982, 1993) i prema Šumarskoj enciklopediji I-III (1980, 1983, 1987). Nazivi kultivara navedeni su prema Hoffman (2016), sukladno djelu International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (Brickell i sur. 2016). Pripadnost porodicama navedena je prema Cronquistu (1981), Dahlgrenu i sur. (1985), Krameru i Greenu (1990) i Farjonu (2010).
REZULTATI I RASPRAVA
RESULTS AND DISCUSSION
Tijekom 2018. i 2019. godine, u Parku kralja Petra Krešimira IV., na istoimenom trgu u Zagrebu, determinirane su 122 drvenaste svojte (tablica 1). Od toga sedam svojti pripada golosjemenjačama, a ostalo su kritosjemenjače. Zabilježene su 83 vrste (šest golosjemenjača i 77 kritosjemenjača), dvije podvrste (obje kritosjemenjače), 30 kultivara (jedna golosjemenjača i 29 kritosjemenjača), šest križanaca (svi kritosjemenjače) i jedan varijetet (kritosjemenjača). Determinirane svojte pripadaju u 36 različitih porodica i 67 rodova, od čega golosjemenjačama pripadaju četiri porodice i sedam rodova. Svojtama najbrojniji rodovi su: Acer L. – javori (9), Prunus L. (6), Berberis L. – žutike i Lonicera L. – kozokrvine (po 5) te Cornus L. – drijenovi i Spiraea L. – suručice (po 4).
Prvi popis drvenastih svojti u parku na tadašnjem Lenjinovom, danas Trgu kralja Petra Krešimira IV. napravio je Karavla (1962). On tada bilježi 78 svojti drveća i grmlja (tablica 1) od kojih neke nisu zabilježene niti na jednom kasnijem popisu: grozdasta žutika (Berberis aggregata), ljetni jorgovan (Buddleja davidii), patisa (Cephalotaxus haringtonii), žuto drvo (Cladrastis lutea), mušmulice (Cotoneaster dielsianus i C. nitidus), crveni glog (Crataegus mollis), Fortuneova kurika (Euonymus fortunei), kultivar ‘Variegatus’ Fortuneove kurike (E. fortunei ‘Variegatus’), rani jasmin (Jasminum nudiflorum), kultivar ‘Plumosa’ kineske borovice (Juniperus chinensis ‘Plumosa’), kultivar ‘Aureoreticulata’ japanske kozokrvine (Lonicera japonica ‘Aureoreticulata’), kultivar ‘Elise Rathke’ ukrasne jabuke (Malus ‘Elise Rathke’), kultivar ‘Friedrichsenii’ grmastog petoprsnika (Potentilla fruticosa ‘Friedrichsenii’), pteleja (Ptelea trifoliata), kultivar ‘Inermis’ običnog bagrema (Robinia pseudoacacia ‘Inermis’), mandžurska ruža (Rosa xanthiana ‘Hugonis’), velecvjetna ruža (R. multiflora), kineska žalosna vrba (Salix babylonica), suručica (Spiraea × bumalda), snježna lopta (Viburnum opulus ‘Roseum’) te kineska glicinija (Wisteria sinensis).
Od drveća sađenog u vrijeme osnivanja parka svojim izgledom i dimenzijama ističu se: ginko (Ginkgo biloba), hibridne platane (Platanus × hispanica), virdžinijski dragun (Diospyros virginiana) i mandžurski plutnjak (Phellodendron amurense). Od cvjetnih ukrasnih grmova značajni su: kultivar ‘Atropurpurea’ Thunbergove žutike (Berberis × thunbergii ‘Atropurpurea’), japanska dunjica (Chaenomeles japonica), cvijetni drijen (Cornus florida), japanska malolisna kalina (Ligustrum ovalifolium), ranocvjetna kozokrvina (Lonicera × purpusii), lovorvišnja (Prunus laurocerasus), ružičasta vajgelija (Weigela florida) i druge. To su svojte koje se zajedno s još 18 svojti nalaze na svim popisima dendroflore ovoga parka. Devet svojti zabilježeno je 1962. i 2019. godine, ali ne i 1995., što potencijalno može biti rezultat nepotpune ili krive determinacije, uzmemo li u obzir da Jurković i Jurković (1997) opisuju stablo američkoga koprivića (Celtis occidentalis) visine 14,5 m te prsnog promjera 72 cm, a ono se ne nalazi na popisu iz 1995. godine. Slična je situacija sa stablom dudovca (Broussonetia papyrifera), koje je evidentno starije od 24 godine, iako se ne nalazi na popisu iz 1995. godine.
Sljedeći popis drvenastih biljaka unutar parka daje Turk (1995), prema kojemu su u to vrijeme u parku bile prisutne 93 svojte drveća i grmlja (tablica 1). U razdoblju od 1995. godine do danas u park je introducirano 65 svojti koje prije toga u njemu nisu bile prisutne, kao npr. obična breza (Betula pendula), obično Judino drvo (Cercis siliquastrum), vitka i hrapava dojcija (Deutzia gracilis i D. scabra), hrastolisna hortenzija (Hydrangea quercifolia), sjajna i kalinasta kozokrvina (Lonicera nitida i L. pileata), pahisandra (Pachysandra terminalis), paulovnija (Paulownia tomentosa), vatreni trn (Pyracantha coccinea) i druge. S druge strane, neke vrste poput plave kupine (Rubus caesius), sviba (Cornus sanguinea), crne bazge (Sambucus nigra), bijeloga duda (Morus alba), nizinskoga brijesta (Ulmus minor) i pajasena (Ailanthus altissima) samoniklo su se pojavile u parku i dio njih je potrebno ukloniti kako ne bi ometale rast i razvoj ostalog bilja, što se prvenstveno odnosi na plavu kupinu i pajasen. Dio navedenog samoniklog bilja mogao bi se uklopiti u strukturu parka, kao na primjer crna bazga i svib, čijim se plodovima hrane ptice i koje svojim ukrasnim bijelim cvjetovima doprinose proljetnom šarenilu parka. Od u novije vrijeme posađenih kultivara ističu se: kultivar bijelo obrubljenih listova ‘Elegantissima’ sibirskoga drijena i kultivar svijetložuto obrubljenih listova ‘Lemon Beauty’ sjajne kozokrvine, kultivari crvenih listova Acer palmatum ‘Atropurpureum’ i Corylus maxima ‘Purpurea’, kultivari Fortuneove kurike različito obojenoga lišća (‘Emerald Gaiety’, ‘Emerald ‘n’ Gold’, ‘Sunspot’), kultivar polegnutoga habitusa ‘Parkteppich’ vrbolisne mušmulice, kultivari stupastoga habitusa Populus simonii ‘Fastigiata’ i P. nigra ‘Italica’, kultivar