DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 47 <-- 47 --> PDF |
sterilnih, zelenkastobijelih cvjetova u kuglasto spljoštenim cvatovima ‘Grandiflora’ drvolike hortenzije i drugi. Prema trajnosti listova u parku dominiraju listopadne svojte, kojih je 88 (jedna golosjemenjača i 87 kritosjemenjača), zatim vazdazelene (šest golosjemenjača i 24 kritosjemenjače), a prisutna je i jedna zimzelena vrsta (Ligustrum ovalifolium). Osim toga, dvije kritosjemenjače se opisuju kao listopadne do zimzelene (Cotoneaster horizontalis i Lonicera × purpusii), dok jednu karakterizira vazdazeleno do zimzeleno lišće (Pyracantha coccinea). Što se tiče habitusa, stabla i grmovi su podjednako zastupljeni. Kao stablo raste 56 svojti (sedam golosjemenjača i 49 kritosjemenjača), dok je grmova samo jedna svojta manje i sve su kritosjemenjače. Četiri kritosjemenjače su polugrmovi, pet je penjačica, a dvije vrste mogu rasti kao stabla i kao grmovi (Parrotia persica i Taxus baccata). Svojte s ukrasnim cvjetovima vrlo su važan element svakog gradskog parka, jer mu daju živopisnost, dinamiku i boju tijekom cijele godine. Krajem zime u parku mirisom i bojom pozornost privlače grmovi ranocvjetne kozokrvine (Lonicera × purpusii). Nešto kasnije, u ožujku i travnju, svojim žutim cvjetovima park krase forzicije (Forsythia × intermedia i F. suspensa, slika 1) i mahonije (Mahonia aquifolium), a s crvenim i ružičastim cvjetovima grmovi japanske dunjice (Chaenomeles japonica) i stabla crvenolisne šljive (Prunus cerasifera ‘Nigra’ i P. cerasifera ‘Pissardii’). U travnju, za vrijeme cvjetanja, vrlo je dekorativno i obično Judino drvo (Cercis siliquastrum). Posebnost ove vrste su ružičasti cvjetovi u skupinama koji izbijaju izravno iz debla i grana. Kasnije u proljeće, obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum), paulovnija (Paulownia tomentosa), cvjetni drijen (Cornus florida), vitka dojcija (Deutzia gracilis, slika 2), Vanhoutteova suručica (Spiraea × vanhouttei) i lovorvišnja (Prunus laurocerasus), samo su neke od vrsta koje cvjetovima uljepšavaju park. Krajem proljeća i početkom ljeta ističu se stabla obične i srcolisne katalpe (Catalpa bignonioides i C. speciosa), grmovi sibirskoga drijena (Cornus alba) i pajasmina (Philadelphus coronarius) bijelih cvjetova, zatim grmovi kalikanta (Calycanthus floridus) crvenih cvjetova koji mirišu na jagode ili ananas te grmovi vajgelije (Weigela florida) ružičastih cvjetova. U lipnju svojim mirisnim cvjetovima pozornost privlače lipe (Tilia cordata, T. platyphyllos, T. tomentosa), a tijekom ljetnih mjeseci kontinuitet cvjetnog šarenila parku daju sirijske sljezolike (Hibiscus syriacus, H. syriacus ‘Red Heart’), različite hortenzije (Hydrangea arborescens ‘Grandiflora’, H. macrophylla, H. quercifolia) i suručice (Spiraea japonica, S. japonica ‘Albiflora’, S. japonica ‘Anthony Waterer’), tekoma (Campsis radicans) i japanska sofora (Styphnolobium japonicum). Neke biljke pak, poput hortenzija, sa svojim suhim sterilnim cvjetovima produžuju svoju estetsku vrijednost i na zimske mjesece. Osim uresnih cvjetova, estetsku vrijednost pojedinim vrstama i kultivarima daju i plodovi. Tijekom ljeta i jeseni bijelim i crvenim plodovima park ukrašavaju grmovi sibirskoga (Cornus alba, C. alba, ‘Elegantissima’) i cvjetnoga drijena (Cornus florida), narančastim vatrenoga trna (Pyracantha coccinea), a plavkastocrnim obične mahonije (Mahonia aquifolium). Tijekom zimskih mjeseci uresnim plodovima u parku se ističu stabla katalpa (Catalapa bignonioides i C. speciosa), božikovina (Ilex aquifolium), virdžinijskoga draguna (Diospyros virginiana), mandžurskoga plutnjaka (Phellodendron amurense), američkoga i maloazijskoga likvidambra (Liquidambar styraciflua i L. orientalis), gimnoklada (Gymnocladus dioicus) i hibridnih platana (Platanus × hispanica). Isto tako, kuglastim bijelim i grimiznovcrvenim plodovima nalik perlicama zimskom koloritu parka doprinose i niski grmovi grozdastoga i koraljnoga biserka (Symphoricarpos albus i S. orbiculatus). S obzirom na područje prirodne rasprostranjenosti, na Trgu je determinirano 28 u Hrvatskoj autohtonih vrsta (dvije golosjemenjače i 26 kritosjemenjača). Prisutno je i šest vrsta koje su autohtone u drugim dijelovima Europe, ali ne u |