DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 49     <-- 49 -->        PDF

stablo parocije (Parrotia persica), a nakon obnove 2016. godine zasađene su razne cvjetajuće vrste grmova, kao što su velelisna i hrastolisna hortenzija (Hydrangea macrophylla i H. quercifolia), ružičasta vajgelija (Weigela florida), kineska hudika (Viburnum rhytidophyllum) i druge.
Hortikulturna vrijednost nekog prostora ne ovisi samo o biljkama, njihovom izgledu i rasporedu, već i o svim ostalim parkovnim elementima i sadržajima (Poljak i sur. 2011). Od bitnih elemenata i sadržaja za svaki park, tu su drvene klupe i koševi za smeće, zatim asfaltirane i šljunčane staze te rasvjetni stupovi. Od ostalih elemenata u parku se ističe fontana i bazen ˝Kozmički ciklus vode˝, izvorno djelo Josipa Seissela, nastalo 1935. godine te obnovljeno 2016. godine. Ono se nalazi u cvjetnom vrtu za odrasle, koji je jedan od tri djela sjeverne cjeline parka. Na dječje igralište 1939. godine postavljena je skulptura ˝Mali dječak˝, koju je izradio Emil Bohutinsky 1928. godine. Ova brončana figura dječaka na kamenom postolju u hrvatskoj modernoj skulpturi slovi za jedan od najboljih dječjih portreta. ˝Njegovateljica ruža˝ skulptura je poznatog hrvatskog akademskog kipara Frane Kršinića, izrađena 1953., a na današnju lokaciju postavljena je 1955. godine (Klindić 2019). Ona je u parku smještena na središnjem parternom vrtu sjeverne cjeline, nasuprot ulazu u Ministarstvo obrane, a ispred nje se nalazi ružičnjak koji dodatno naglašava njenu atraktivnost.
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Analizom trenutnog stanja dendroflore u parku dobiven je uvid u njezino bogatstvo i iznimnu dendrološku vrijednost, ali i potencijalne nedostatke i prostor za napredak. Velika raznolikost od čak 122 drvenaste svojte, kao i kulturno-povijesni značaj, dokaz su neprocjenjive vrijednosti ovog parka i temelji su njegovoga budućeg razvoja i očuvanja. Usporedba sa stanjem iz 1962. i 1995. godine daje dobar uvid u dinamiku i razvoj parka kroz vrijeme, kao i trendove u uređenju parkovnih prostora tada i danas. Suprotno modernim trendovima, treba raditi na reintrodukciji onih svojti koje su u parku bile prisutne u vrijeme njegovoga osnivanja, kao što su žuto drvo, patisa, snježna lopta i ljetni jorgovan. Budući da je sjeverni, manji dio parka obnovljen nedavnim projektima revitalizacije, pažnju treba pridati južnom dijelu, posebice alpskom vrtu, koji bi u svom punom sjaju još više pridonio vrijednosti i raznolikosti ovoga parka, a i upotpunio bi originalnu viziju projektanta iz 20. stoljeća. Park kralja Petra Krešimira IV. jedan je od starih parkova u Zagrebu koji je do danas ostao prepoznatljiv, a njegove kvalitete koje su dovele do statusa spomenika parkovne arhitekture moraju biti očuvane kako bi općekorisne funkcije koje park pruža ostale dostupne budućim generacijama.
LITERATURA
REFERENCES
Anić, M., 1946: Dendrologija. Šumarski priručnik I. Zagreb, 475-582 str.
Barišić, Z., 2002: Trg kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu Urbanističko-arhitektonska i perivojna geneza. Prostor 10, 1 (23): 77-91.
Brickell, C. (ur.), 2003: RHS A-Z encyclopedia of garden plants, Vol. I-II. Dorling Kindersley, London.
Brickell, C. D., C. Alexander, J. J. Cubey, J. C. David, M. H. A. Hoffman, A. C. Leslie, V. Malecot, W. L. A. Hetterscheid, X. Jin (ur.), 2016: International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (ICNCP). Ninth Edition. Scripta Horticulturae Number 18, ISHS, 190 str.
Brummitt, R. K., C. E. Powell, 1992: Authors of plant names. Royal Botanic Gardens, Kew, 732 str.
Cronquist, A., 1981: An integrated system of classification of flowering plants. Columbia Univ. Press., New York, 1262 str.
Dahlgren, R. M. T., H. T. Clifford, P. F. Yeo, 1985: The families of monocotyledons. Structure, evolution and taxonomy. Springer Verlag, Berlin, 520 str.
Erhardt, W., E. Götz, N. Bödeker, S. Seybold, 2014: Zander. Handwörterbuch der Pflanzennamen. 19 Auflage. Eugen Ulmer KG, Stuttgart, 903 str.
Farjon, A., 2010: A handbook of the world’s conifers. Vol. I-II. Brill, Leiden.
Herman, J., 1971: Šumarska dendrologija. Stanbiro, Zagreb, 470 str.
Hillier, J. G., R. Lancaster (ur.), 2014: The Hillier Manual of Trees and Shrubs. Royal Horticultural Society, London, 565 str.
Hoffman, M. H. A., 2016: List of names of woody plants. International standard ENA 2016-2020. Naktuinbouw, Roelofarendsveen, 1080 str.
Idžojtić, M., 2005: Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju. Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, 256 str.
Idžojtić, M., 2009: Dendrologija - List. Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, 904 str.
Idžojtić, M., 2013: Dendrologija - Cvijet, češer, plod, sjeme. Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, 672 str.
Idžojtić, M., 2019: Dendrology: Cones, Flowers, Fruits and Seeds. Elsevier - Academic Press, 800 str.
International Plant Name Index. http://www.ipni.org./
Jurković, M., B. Jurković, 1997: Prilog introdukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota - listače u Zagrebačkim parkovima. Šumarski list 121 (5-6): 269-276.
Karavla, J., 1962: Prilog opisu nalazišta egzota i nekih (forma) naših autohtonih vrsta na području nekih zagrebačkih parkova. Šumarski list 86 (7): 224-242.
Kelly, J. (ur.), 2004: Hillier Gardener’s Guide to Trees and Shrubs. David and Charles Book, Newton Abbot, 640 str.
Klindić, I., 2019: ˝Njegovateljica ruža˝ Frane Kršinića na Trgu kralja Petra Krešimira IV. <https://licegrada.hr/njegovateljica-ruza-frane-krsinica-na-trgu-kralja-petra-kresimira-iv/> (28. studeni 2019.)
Kramer, K. U., P. S. Green (ur.), 1990: Pteridophytes and gymnosperms. U: Kubitzki, K. (Ed.), The families and genera of