DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Žene u šumarstvu u Bosni i Hercegovini
Women in forestry in Bosnia and Herzegovina
Amina Mašić
Sažetak
U većini europskih zemalja ne postoje pouzdana saznanja o zastupljenosti i ulozi žena u šumarstvu. Lewis (2005) navodi da su u SAD-u, u šumarstvu 1981. godine u tehničkom radu zaposleno 17,5%, a u administraciji 31,8%, 1991. godine je zaposleno u tehničkom sektoru 33,5%, a u administraciji 32,7%. Na Univerzitetu u Sarajevu prva žena stekla je diplomu inženjera šumarstva 1955. godine, iduće godine dvije žene, a 1957. pet žena. Anketno istraživanje provedeno je u cilju utvrđivanja zastupljenosti žena u šumarstvu, kao i pokušaja razumijevanja osnovnih razloga odabira ove profesije, s ciljem eventualnih poboljšanja uvjeta ili motiviranja novih generacija žena u šumarstvu. Uzorak je činilo 78 ispitanica, koje su uposlenice poduzeća: “Bosanskohercegovačke šume” Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Srednjobosanske šume d.o.o. Donji Vakuf, Unsko – sanske šume d.o.o. Bosanska Krupa, Zeničko - dobojske šume d.o.o. Zavidovići, KJP ,,Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, JPŠ ” Šume Republike Srpske” a.d. Sokolac. Stalno zaposlenih žena sa diplomom Šumarskog fakulteta u Federaciji je 83, a u Republici Srpskoj 151. Samo u Šumama SBK rade žene sa SSS-III stupnja šumarske struke, što ukazuje da ne postoji interes za obavljanje takvog posla. Tijekom studije anketirano je ukupno 78 žena zaposlenih u šumarstvu, od čega je 19 završilo poljoprivrednu ili šumarsku školu, što čini ¼ u odnosu na žene koje su završile druge srednje škole. To ukazuje da je šumarstvo kao struka privlačnije ženama koje su završile druge srednje škole npr. umjetničke škole ili druge tehničke škole. Od 1981.godine šumarstvo postaje interesantnije ženama, od 522 diplomanta, 142 su žene. U Federaciji devet žena se nalazi na rukovodećim pozicijama, a u Republici Srpskoj 21.
KLJUČNE RIJEČI: žene, šumarstvo, motivacija, privreda, obrazovanje
Uvod
Introduction
BiH je jedna od šumovitih zemalja u Evropi. Ekeberg (1998) navodi da u skandinavskim zemljama trećinu privatnih šuma posjeduju žene. Avdibegović et al. (2010) navode da raspodjela šumovlasnika po spolu je uvjerljivo na muškoj strani u BiH i Srbiji, uz izuzetak Hrvatske gdje na žene otpada jedna četvrtina šumoposjednika. Uglavnom se radi o starijem stanovništvu (oko 40 % šumoposjednika u sve tri zemlje starije je od 57 godina, a samo 10 % mlađe od 36 godina). Utizka et al. (2004) utvrdili su da žene imaju manje obrazovanje u sferi šumarstva od muškaraca i da su manje aktivne u upravljanju, te da mlađe žene sa visokim stupnjem formalnog obrazovanja imale pozitivan stav prema očuvanju šuma. U Finskoj od ukupnog broja studenata, šumarstvo studira 35% studentica, a u Švedskoj 14% (Idžojtić & Ivanović, 2002). Lewis (2005) navodi da su u SAD-u, u šumarstvu 1981. godine u tehničkom radu zaposleno 17,5%, a u administraciji 31,8%, 1991. godine je zaposleno u tehničkom sektoru 33,5%, a u administraciji 32,7%. U BiH u posljednjih dvadeset godina nije bilo istraživanja koja su se izravno bavila ovim pitanjem. Cilj istraživanja je utvrditi zastupljenost žena u šumarstvu u Bosni i Hercegovini i istražiti što motivira žene u izboru šumarstva za ovu profesiju. Ovo istraživaje daje osvrt na zastupljenost i motivaciju od 1955. do danas.