DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Razvoj Šumarskih fakulteta u BiH – Development Faculty of Forestry at BiH Obrazovanje u poljoprivredi početkom 20. vijeka je bilo poprilično otežano zbog niske stope pismenosti lokalnog stanovništva, ujedno zbog Drugog svjetskog rata. Prvi stručni kadar dolazi nakon drugog svjetskog rata, te ova oblast doživljava ekspanziju 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća. Nastanak šumarske škole u Sarajevu vezan je za period Austro-Ugarske uprave u Bosni i Hercegovini, kada je 1889.godine u Sarajevu osnovana Srednja tehnička škola sa dva odsjeka: šumarski i građevinski. Od 1908. šumarski odsjek prerasta u Šumarsku školu koja radi do 1922. Godine, kada se odvojila od građevinske škole tj. Kada je reorganizirana (Pejanović, 1953). Pejanović navodi da je u periodu između Prvog i Drugog svjetskog rata poljoprivreda bila najrazvijenija djelatnost u ruralnim područjima te su se u skladu s potrebama stanovništva otvarale mnoge škole za osposobljavanje kadrova u tom području. Ogroman potencijal drvne industrije i razvoj šumarstva znatno je doprinijelo osnivanju Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Bihaću i Banja Luci. U BiH egzistiraju tri šumarska fakulteta, u Sarajevu, Banja Luci i Bihaću. Pejanović (1953.) navodi Poljoprivredno – šumarski fakultet u Sarajevu, kao zaseban fakultet Univerziteta u Beogradu osnovan je 1939./1940.godine. Ovaj fakultet organiziran je prema Uredbi Poljoprivredno – šumarskog fakulteta u Beogradu. Nastava na ovom fakultetu počela je 1940.-1941. akademske godine zimskim semestrom i to samo prvi semestar zbog ratnih dejstava. Šumarski fakultet u Sarajevu je ponovo počeo s radom 1949. djeluje do danas u dva smjera: Šumarstvo i Hortikultura. Izmjenama Zakona o Univerzitetu u Sarajevu 1958. godine osnovani su Poljoprivredni i Šumarski fakultet u Sarajevu kao samostalne članice Univerziteta. Prema Harčević (2018) Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu tijekom 2018. godine studiralo je 59,8 % muškaraca i 40,1 % žena. Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci osnovan je 1992. godine, a izvođenje nastave započelo je školske godine 1993./94. Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću osnovan je 1998. godine. Studij je do akademske 2005./06. godine bio organiziran na dva odsjeka: Poljoprivredni i Prehrambeni. Od akademske 2006./07. godine, Biotehnički fakultet je krenuo s implementacijom Bolonjske deklaracije i oformio na postojećim odsjecima sljedeće smjerove, Poljoprivredni odsjeci: smjer Ratarstvo-povrtlarstvo, smjer Stočarstvo, smjer Organska poljoprivreda, smjer Voćarstvo-vinogradarstvo i smjer. Šumarstvo, Prehrambeni odsjeci: smjer Prehrambena tehnologija i smjer Zaštita okoliša, Šumarski odsjek : smjer Šumarstvo. U odabranom uzorku studije Elkaz (2017) navodi da je u Srednjobosanskom kantonu u akademskoj godini 2011/2012. Šumarski fakultet u Sarajevu upisale dvije žene od 16 ukupno upisanih (12,5%), u 2012/2013. taj broj iznosi 1 od 6, što je 16,5%. U 2013./2014. Šumarski fakultet u Sarajevu upisalo je četiri žene od ukupno 15 upisanih (26,6%). U 2014./2015. Šumarski fakultet u Sarajevu upisalo je veći broj žena nego muškaraca, tri žene od ukupno četiri studenta. U 2015/2016. akademskoj godini je upisalo šest žena od ukupno 24 studenta, što je (25%). Kao razlog navodi se da je šumarstvo kod nas još uvijek “djelatnost za muškarce”, a drugi razlog je to što studenti koji upisuju Šumarski fakultet uglavnom dolaze iz ruralnih i manjih sredina, a tradicija je da se više obrazuju muška djeca u odnosu na žensku. Također, Harčević (2015.) navodi da je 2015. godine u ŠPD “Unsko - Sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa ukupno zaposleno 24% žena i 76% muškaraca. Materijali i metode – Material and Methods Anketno istraživanje provedeno je u cilju utvrđivanja zastupljenost žena u šumarstvu te razloga odabira šumarstva kao profesije. Istraživanje je kvantitativnog i kvalitativnog tipa i provedeno je putem anketnog upitnika i intervjua. Anketa je proslijeđena na adrese 248 žena, od kojih je na anketu odgovorilo 78. Za uzorak je odabrano 6 poduzeća s najvećim brojem zaposlenih: “Bosanskohercegovačke šume” Sarajevo, Srednjobosanske šume d.o. o Donji Vakuf, Unsko – sanske šume d. o. o Bosanska Krupa, Zeničko - dobojske šume d.o.o Zavidovići, KJP ,,Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, JPŠ”, Šume Republike Srpske” a .d Sokolac. i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Zaposlenicama poduzeća “Bosanskohercegovačke šume” Sarajevo, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, KJP ,,Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo su anketni upitnici dostavljeni u pismenoj formi, a ostalim online anketa preko platforme Google docs. Intervjuirane su tri uspješne žene inženjerke šumarstva/ hortikulture koje su studirale u i različitim desetljećima u razdoblju od 1990.-2020. Intervjuirane su tri zaposlenice šumarskog fakulteta, s ciljem dobijanja uvida u trendove i razloge upisa na šumarski fakultet. Također korištena je metoda izravnog, pismenog i strukturiranog intervjua. Sve ispitanice su odgovarali na ista pitanja, istim slijedom i ograničenom vremenskom roku. Izvršena je analiza i šumarskih preduzeća u BiH, s ciljem utvrđivanja ukupnog broja zaposlenih. Anketno istraživanje i intervju provedeni su od listopada 2019. do svibnja 2020., a obradu podataka, njihovu analizu i prezentaciju korišteni su standardni programski paketi Ms Office (Microsoft Excel). Od metoda korišteni su opći (statistički) i posebni (analiza i sinteza) paketi. Prvi dio anketnog upitnika sastoji |