DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 70     <-- 70 -->        PDF

napraviti i razlučiti ovu kategoriju od šumskih voćkarica ili šumskog voća. Pretpostavka je kako od prirode u Hrvatskoj raste između 150 i 160 vrsta šumskog drveća, grmlja i prizemnog rašća jestivih i ljekovitih plodova.
Treći pojam odnosi se na samonikle voćke. U tu skupinu pripadaju višegodišnje samonikle vrste koje rastu od prirode, a nastale su sjemenom ili vegetativno, kod kojih se koristi sjeme ili plod za potrebe čovjeka u svježem ili prerađenom stanju, ali ne cvjetovi i ostali vegetativni organi biljke. One rastu od prirode na šumskim i poljoprivrednim tlima. Tu pripadaju vrste iz skupine pravog sjemena (Pinus pinea L.,…), suhih plodova (Castanea sativa Mill., Corylus avellana L.,…) i mesnatih plodova (Cornus mas L., Juglans regia L., Malus sylvestris Mill., Prunus dulcis (Mill.) D., Prunus avium L., Punica granatum L., Rosa canina L., Sambucus nigra L., Taxus baccata L., Viburnum opulus L., Vitis vinifera subsp. sylvestris Hegi,…). Kod vrste Pinus pinea L. postoji velika mogućnost iskorištavanja zbog ekonomske, ekološke, pejzažne, nutritivne i zdravstvene vrijednosti sjemena koje je bogato proteinima, vitaminima A, B, C, D, E, od minerala željezom, magnezijem, fosforom, selenom i cinkom, nezasićenim masnim kiselinama i polifenolima (Jakovljević i sur. 2009).
I ovdje je potrebno što hitnije napraviti i razlučiti ovu kategoriju od šumskih voćkarica ili šumskog voća i šumskog drveća, grmlja i prizemnog rašća jestivih i ljekovitih plodova. Pretpostavka je kako samoniklog voća u Hrvatskoj raste 81 vrsta (najvažnije) iz 44 roda. Kao prvu od važnih mjera, potrebno je napraviti detaljan popis svih vrsta samoniklog voća i njihovu botaničku sistematizaciju.
Četvrti pojam odnosi se na domesticirane voćke. Domestikacija je proces nasljedne reorganizacije divljih životinja i biljaka u domaće i kultivirane oblike koji odgovaraju interesima i potrebama ljudi. Temeljna razlika između domesticiranih životinja i biljaka od njihovih divljih predaka je ta da su stvorena ljudskim radom da zadovolje specifične zahtjeve ili želje, i prilagođavaju se uvjetima u kojima ljudi kontinuirano brinu i njeguju biljke i životinje; brane ih od predatora, hrane ih, pružaju sklonište, štite ih od parazita i tako dalje (Kuhar 2018.). Za domesticirane voćke najbolji su primjeri divlja jabuka (Malus sylvestris Mill., divlja kruška (Pyrus pyraster (L.) Burgsd. i divlja maslina (Olea europaea L.). Od prirodnih vrsta danas na sortnoj listi u svijetu i Republici Hrvatskoj postoji izuzetno mnogo sorata jabuka, krušaka i maslina koje su uzgojene ljudskim radom i raznim tehnikama oplemenjivanja (križanje ili hibridizacija, cijepljenje, itd.). Sortna lista voćaka Republike Hrvatske mijenja se svake godine, a u svijetu je danas nemoguće reći koliko sorata neke voćke postoji. Često su problem i stotine narodnih imena koja se koriste na primjer za samo jednu sortu.
U praksi razlikujemo vrste koje se uzgajaju zbog drvnih šumskih proizvoda i /ili ne drvnih šumskih proizvoda kao što su plodovi, sjeme, listinac i sl.. Šumske voćkarice ili šumsko voće, šumsko drveće, grmlje i prizemno rašće jestivih i ljekovitih proizvoda i domesticirane voćke mogu se uzgajati u prvom redu za pridobivanje drvnih šumskih proizvoda (biomasa) ukoliko imaju vrijedno i skupocjeno drvo, mogu se uzgajati primarno za ne drvne šumske proizvode tj. plodove i sjeme, kao što je primjer sa žižulom, a postoji puno vrsta koje se uzgajaju zbog drvnih i ne drvnih šumskih proizvoda kao što je na primjer drijen, drnjola, drnjule, dren ili drnkalići. Zbog male raspoložive količine drva i njegove izvrsne kvalitete i primjene u drvnoj industriji, drvo drijena postiže izuzetno visoke cijene na licitacijama drva npr. u Republici Sloveniji (https://www.gozd-les.com/novice/rezultati-12-drazbe-lesa-slovenj-gradcu-2018), a od plodova kao sekundarnih ili ne drvnih šumskih proizvoda može se koristiti svježi plod za potrebe čovjeka ili životinja (najčešće ptica) i za preradu u sirupe, marmelade, likere, rakije i sl. Tako prerađeni plodovi imaju vrlo često visoku cijenu zbog male ponude, a velike potražnje i specifičnosti okusa. Iz tog razloga može se reći da se mnoge vrste koje se uzgajaju primarno zbog ne drvnih šumskih proizvoda zauzimaju posebno mjesto u fitofarmaciji, prehrambenoj tehnologiji, kulinarstvu i voćarstvu. Zbog mogućnosti ekološkog uzgoja, dobre prilagodljivosti vrsta na globalne klimatske promjene, davanja držanih poticaja i ne previše zahtjevne njege, u bliskoj budućnosti bit će sve naglašeniji uzgoj vrsta za pridobivanje ne drvnih šumskih proizvoda u plantažama. Zbog promjene klimatskih uvjeta i sinergizma brojnih nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika mnoge vrste su danas ugrožene i postepeno se ili naglo suše i propadaju, dok će nekim vrstama šumskih voćkarica kao što je oskoruša pogodovati promjena klime, što će dovesti do širenja njezina areala uz povećanje pogodnosti površina za njezin uzgoj (Drvodelić i sur. 2020).
O značajkama sjemena i rasadničkoj proizvodnji šumskih voćkarica u novije vrijeme pišu Idžojtić i sur. (2006), Oršanić i sur. (2006, 2007, 2009, 2009a), Drvodelić i sur. (2009, 2012, 2015, 2015a, 2019, 2019a, 2020) i Drvodelić (2010, 2016, 2016a, 2017, 2017a).
Buduća istraživanja treba usmjeriti na slabije istražene vrste šumskih voćkarica kroz istraživanja dinamike plodonošenja, najučinkovitijih metoda sabiranja plodova i sjemena, vađenja, čuvanja i predsjetvene pripreme sjemena te rasadničku proizvodnju s ciljem dobivanja kvalitetnih, uniformnih i tržišno profitabilnih šumskih sadnica. Na isti način treba istražiti nutritivne i zdravstvene vrijednosti plodova i sjemena onih vrsta za koje nemamo dovoljno podataka ili su oni starijeg datuma.
Znanstvene i stručne publikacije te popularizacija šumskih voćkarica kroz različite medije povećale su interes za rasadničkom proizvodnjom u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o.
Cilj rada je dati pregled rasadničke proizvodnje šumskih voćkarica u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2018. godine. Navedeni pregled je potreban kako bi se utvrdili trendovi u dosadašnjoj rasadničkoj proizvodnji,