DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 74     <-- 74 -->        PDF

proizvodilo oko 20 vrsta četinjača (sjeme se skuplja na 1 350 ha priznatih ili izabranih sjemenskih sastojina) te oko 20 vrsta listopadnog drveća (sjeme se skuplja na 16 309 ha priznatih ili izabranih sastojina). Količina i kvaliteta proizvedenoga šumskog reprodukcijskog materijala varirala je od godine do godine. Najzastupljenije su bile sljedeće vrste bjelogorice: hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen. Od četinjača najzastupljenija je bila obična smreka. U istraživanih 17 godina (od 1992. do 2008. godine) ukupno je proizvedeno 484,85 milijuna sadnica, s najmanjom proizvodnjom od 12,03 milijuna sadnica u 2005. godini te najvećom proizvodnjom od 46,85 milijuna u 1998. godini.
U rasadnicima Hrvatske šume d.o.o. trebale bi se sijati sve vrste šumskih voćkarica, jer postoji mogućnost sabiranja autohtonog sjemena i poznata rasadnička proizvodnja. Sadnice šumskih voćkarica treba unositi prilikom umjetne obnove šuma kako bi se povećala biološka raznolikost, stabilnost, produktivnost i vitalitet šumskih ekosustava, što u konačnici znači i veće gospodarske i opće korisne vrijednosti šuma koje doprinose boljoj kvaliteta života ljudi.
Zaključci
Conclusions
Najjednostavnija definicija voća glasila bi kako su to višegodišnje biljke čije plodove možemo jesti svježe. U navedenoj definiciji mnogi traže izuzetke i sigurno je kako nije do kraja razjašnjena. Tako je i s podjelom voćaka koja je još do danas predmet rasprava kako unutar znanosti tako i u praksi. Šumske voćkarice ili šumsko voće do sada nitko nije podijelio u skupine prema osnovnim obilježjima i građi plodova iz razloga što se neke vrste mogu svrstati u pojedinu skupinu ali ne sve.
U šumarstvu treba razlikovati sljedeće pojmove: šumske voćkarice ili šumsko voće, šumsko drveće, grmlje i prizemno rašće jestivih i ljekovitih plodova, samonikle voćke i domesticirane voćke.
Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. u 2019./2020. godini imaju prijavljenu proizvodnju: šumskih sadnica, ukrasnih sadnica, božićnih drvaca, šumskih voćkarica, plemenitih vrsta bjelogorice, repromaterijala za božićna drvca, plantaže božićnih drvaca i stablašice. Što se tiče proizvodnje šumskih voćkarica i drveća jestivih i ljekovitih plodova ona je prisutna u samo tri rasadnika: Zelendvor, Oštarije i Lukavec. Proizvodnju je potrebno planirati s obzirom na realne potrebe za sadnjom na terenu, uzimajući u obzir brzi rast šumskih voćkarica u mladosti i mogućnosti da sadnice prerastu u rasadniku ukoliko se ne isporuče na vrijeme. Rasadničku proizvodnju potrebno je povećati u količinama s postojećim vrstama, ali i proizvodnjom mnogih drugih vrsta koje se do sada nisu uzgajale s obzirom na postojeće i nove konvencije o biološkoj raznolikosti šuma, europskim i nacionalnim strategijama i zakonodavstvu.
U navedena tri rasadnika ukupno se proizvodi (2019./2020.) svega četiri vrste šumskih sadnica šumskih voćkarica i drveća jestivih i ljekovitih plodova: oskoruša, divlja trešnja, pitomi kesten i crni orah. Sve četiri vrste se proizvode u rasadniku Zelendvor, u rasadniku Oštarije proizvode se šumske sadnice oskoruše i divlje trešnje, a u rasadniku Lukavec samo šumske sadnice divlje trešnje.
Na zalihama ili u proizvodnji, u svim rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2018. godine najviše je bilo sadnica crnog oraha u iznosu od 183 670 komada, slijede sadnice divlje trešnje s 132 069 komada, pitomog kestena s 53 010 komada i divlje kruške s 4 882 komada. Najviše isporučenih sadnica, sukladno proizvodnji, bilo je kod crnog oraha i to u iznosu od 191 435 komada, slijede sadnice divlje trešnje s 71 954 komada, pitomog kestena s 28 515 komada i divlje kruške s 2 860 komada. U promatranom istraživanom razdoblju (2012.-2018.) u svim rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. proizvodilo se samo 4 vrste šumskih voćkarica s ukupnom zalihom ili proizvodnjom od 373 631 komada šumskih sadnica i isporukom od 294 764 komada.
Pitomi kesten pripada u skupinu neklimakterijskog šumskog drveća jestivih i ljekovitih plodova (suhi plodovi), samoniklog i domesticiranog voća. Danas se primarno uzgaja zbog vrijedne biomase, jer ima skupocjeno i vrlo trajno drvo (kolje za vinograde i ograde) a sekundarno zbog plodova u prerađenom stanju ili za proizvodnju generativnih podloga za cijepljenje ukrasnih kultivara za potrebe urbanog šumarstva ili u voćarstvu za cijepljenje brojnih kultiviranih sorti.
Crni orah pripada u skupinu neklimakterijskog šumskog drveća jestivih i vrlo ljekovitih plodova (suhi plodovi). Danas se primarno uzgaja zbog vrijedne drvne biomase (drvni šumski proizvod), jer ima skupocjeno i vrlo trajno drvo (kolje za vinograde i ograde), a sekundarno zbog ljekovitih plodova (ne drvni šumski proizvod). Nalazi se u skupini šumskog drveća jestivih i ljekovitih plodova s najvećom cijenom m3 drva trenutno na tržištu Hrvatske i mnogih drugih zemalja članica EU.
Divlja trešnja pripada u skupinu neklimakterijske šumske voćkarice ili šumskoga voća, drveća jestivih i ljekovitih plodova (mesnati plodovi), samonikle voćne vrste ili voćke i domesticirane voćke. Danas se primarno uzgaja zbog biomase jer ima drvo vrlo lijepe boje i široke primjene u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja i proizvoda od drva, a samo sekundarno zbog plodova koji se konzumiraju u svježem i češće u prerađenom stanju ili za proizvodnju generativnih podloga za cijepljenje ukrasnih kultivara