DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 79     <-- 79 -->        PDF

istovremeni su u svim vegetacijski i floristički te klimatološki istovjetnim ili sličnim šumskim sastojinama, primjerice onim u Podravini i Slavoniji te Posavini. U Gorskom kotaru to se zbiva oko mjesec dana kasnije.
Značajno je napomenuti da se zbog posebnih obilježja podneblja M u našem primorskom pojasu i na otocima javljaju najviše tijekom zimske polovice godine, ali i tada s daleko manjim brojem svojti.
Trajanje razvoja plazmodija do zrele faze, a isto tako i trajanje razvoja rasplodnih tijela (sporokarpa, i drugih), različito je od vrste do vrste, ali u pravilu u povoljnim uvjetima ono se odvija u kratkom intervalu od samo nekoliko sati do 1 ili 2 dana. Primjerice, ako sam želio i fotografski zabilježiti sve promjene (strukturne i kolorističke) na plazmodiju svojte kukmaste sraštenice (Symphytocarpus cristatus Nann.-Bremek) čiji sam uzorak skinuo 16. IV. s dijelom kore američkog borovca (Pinus strobus L.) u Zagorju, u okolici Brodarovca, trebao sam na putu do doma u Koprivnici zastati i snimati uzorak dva puta. Na taj način sam bio i svjedokom tog jedinstvenog procesa koji se dogodio u nepuna dva sata. Ili, kako bi snimio rast i oblikovanje plazmodija i sporokarpa jedne nepoznate svojte čiji sam uzorak skinuo s dijelom kore crne johe (Alnus glutinosa Gärtn.) u šumi Ris nedaleko Rasinje, budio sam se tri puta noću, jer je taj razvoj trajao samo nekoliko sati.
U tim kratkim vremenskim intervalima u kojima brzo protječu procesi rasta, zbivaju se velike i fascinirajuće promjene, čiji tijek u nekim slučajevima gotovo možemo pratiti prostim okom. One se posebice očituju: u veličini plazmodija (ponekad naraste do 2m uzduž debla); u oblikovanju i izgledu plazmodija (puzi ili pretače se po podlozi kao pseudopodiji neke amebe i često ima oblik razgranjenog stabalca); boje plazmodija (od skoro bezbojnog prozirnog sluzavog tijela ili mrlje do završnih oblika jarke ili zagasite crvene, modre, bijele, zelene, smeđe boje); od početnih do završnih oblikovanja sporokarpa različitih boja, oblika i veličina. Prema tome, razumljivo je da pozna­vanje ekologije i biologije pojedine svojte M iziskuje od istraživača poznavanje svih ovih činjenica, jer nam u protivnom život pojedinih svojti ostaje nedovoljno poznat i opterećen krivim ili nepotpunim zaključcima.