DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2021 str. 62     <-- 62 -->        PDF

komparativnih istraživanja šumskih ekosustava, a na njima će se vršiti i daljnja istraživanja koja će nastaviti prikazivati i objašnjavati procese sukcesije u klimatogenoj zajednici eumediterana. Preporuke za daljnja istraživanja odnosile bi se na interdisciplinarni pristup koji bi trebao obuhvatiti širi spektar istraživanja koja bi mogla adekvatnije odgovoriti na kompleksna pitanja upravljanja s mediteranskim šumskim ekosustavom; posebice procese sukcesije vegetacije s ciljem očuvanja i obnove sastojina hrasta crnike. Također, pitanja valorizacije šuma crnike s gledišta odnosa prema edafskoj eroziji, zatim smanjenju rizika od nastanka požara u odnosu na druge mediteranske vrste, očuvanja krajobraznih elemenata i niza drugih ekoloških uloga?
U eumediteranskoj vegetacijskoj zoni hrast crnika je temeljna šumska drvenasta vrsta. Iako je utvrđena značajna zapaljivost i gorivost hrasta crnike, rezultati se moraju promatrati u kontekstu razvoja sastojina i degradacijskih oblika. Gustoća i brojnost vrsta na određenoj površini je ključan čimbenik za povećani rizik od nastanka požara (makije i garizi). Za razliku od kvalitetnih panjača i šuma visokog uzgojnog oblika gdje se vlaga u tlu duže zadržava, vrlo mali broj vrsta nalazimo u sloju grmlja i prizemnog raslinja. Intenzivan antropogeni utjecaj smanjio je površine šuma hrasta crnike, stoga i u većim sačuvanim kompleksima na otoku Rabu (Kalifront) i na otoku Mljetu dominiraju sastojine niskog uzgojnog oblika (panjače). Na plohama koje se godinama istražuju utvrđeni su procesi sukcesije i razvoja sastojina.
Zahvala
Acknowledgement
Na suradnji i iznimnoj pomoći na izmjeri pokusnih ploha, te obradi prikupljenih podataka studenticama i studentima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom preddiplomskog i diplomskog studija. Rezultat njihovog rada su i diplomski radovi na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma pod mentorstvom prof.dr.sc. Željka Španjola. Zahvala kolegici mag.ing.silv. Martini Kičić i kolegama mag.ing.silv. Ivanu Šafraniću i mag.ing.silv. Ivici Mikuleku.
Literatura
References
Alessio, G. A. Penuelas, J. Llusia, J. Ogaya, R. Estiarte, M. De Lillis, 2008: Influence of water and terpenens on flammability in some dominant Mediterranean species. Int. J. Wild. Fire 17, 274-286.
Alexandrian, D., 1992: Forest trees: a technical French Mediterranean forest guide, Ed. 2, 92 str.
Balen, J., 1935: Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Šum. list 5: 177-190, Zagreb
Barčić, D., Ž. Španjol, R. Rosavec, 2011: Značenje šuma u gospodarsko-ekološkoj i krajobraznoj valorizaciji otoka Raba. Rapski zbornik II, Ogranak Matice Hrvatske, 648 str., Rab.
Baričević, D., I. Šapić, 2011: Prilog poznavanju sastava i raščlanjenosti šuma hrasta crnike u Istri. Croatian Journal of Forest Engineering, 32(1): 87-98.
Baričević, D., I. Šapić, A. Leš, 2013: Fitocenološka analiza šuma hrasta crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/1958) u Republici Hrvatskoj. U: Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije, zbornik radova, Anić, I., Tomić, F., Matić, S., (ur.), Zagreb, 13-14.10. 2011., 3-15.
Braun-Blanquet J. 1964: Pflanzensoziologie - Grundzüge der Vegetationskunde, Springer, Wien – New York.
Callaway, R.M., 2007: Positive Interactions and Interference in Plant Communities. Spinger, Dordrecht, The Netherlands.
Clausen, S. E., 1998: Applied Correspondence Analysis: An Introduction, Sage Publication Inc.
Cuesta, B., P. Villar-Salvador, J., Puertolas, J.M. Rey Benayas, R. Michalet, 2010: Facilitation of Quercus ilex in mediterranean shrubland is explained by both direct and indirect interactions mediated by herbs. Journal of Ecology, 98, 687–696. doi: 10.1111/j.1365-2745.2010.01655.x
Dimitrakopoulos, A.P., 2001: A statistical classification of Mediterranean species based on their flammability components. Int. J. Wild. Fire 10, 113-118.
Dubravac, T., M. Turk, D. Barčić, 2018: Konverzija panjača hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnim sječama-rezultati višegodišnjih znanstvenih istraživanja. Zbornik radova: Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja-stanje i perspektive. Posebna izdanja, Knjiga 27, (Ur), Šarić, T., Beus, V, Sarajevo, str: 103-121.
Emberger, L., 1955: Une classification biogeographique des climats. Rec. Trav. Lab. Bot-Zool. Fac. Sci. Univ. Montpellier Bot 7:3-43. Eurostat. 2014. The EU in the world 2014. A statistical portrait. Statistical Books. Publications Office of the European Union,Luxembourg.<http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/5786625/KSEX-14-001-EN.PDF> (pristupljeno 4/04/2016).
Espelta, J.M., M. Riba, J. Retana, 1995: Patterns of seedling recruitment west-mediterranean Quercus ilex forests influenced by canopy development. Journal of Vegetation Science 6:465-472.
Flexas, J., A. Diaz-Espejo, J. Gago, A. Galle, J. Galmes, J. Gulias, H. Medrano, 2014: Photosynthetic limitations in Mediterranean plants: A review. Environmental and Experimental Botany 103: 12-23.
Forestry Compendium 2000: CAB International (Global Module). Wallingford, Oxon.
Horvat, A., 1965: Melioracije degradiranih šumskih terena, Šumarski fakultet,178 str., Zagreb
Končar, S., 2017: Vegetacijsko-ekološka istraživanja na trajnim plohama Nacionalnog parka Brijuni, Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Krejči, V., T. Dubravac, 2004: Oplodnom sječom od panjače do sjemenjače hrasta crnike (Qurcus ilex L.) Šum. list 7-8: 405-412, Zagreb
Lortie, C.J., R.W., Brooker, P., Choler, Z., Kikvidze, R., Michalet, F.I. Pugnaire, R.M., Callaway, 2004: Rethinking plant community theory. Oikos, 197, 433–438.
Ljubić, I., 2014: Utjecaj proreda na pomlađivanje u panjačama hrasta crnike (Quercus ilex L.) na otoku Rabu. Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.