DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2021 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Matić, S., Đ. Rauš, 1986: Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog oblika. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 2, 79-86, Zagreb.
Moran-Lopez, T., A. Forner, D. Flores-Renteria, M. Diaz, F. Valladares, 2016: Some positive effects of the fragmentation of holm oak forests: attenuation of water stress and enhancement of acorn production. For Ecol and Manage 370: 22-30.
Peñuelas, J., J. Sardans, I. Filella, M. Estiarte, J. Llusia, R. Ogaya, J. Carnicer, M. Bartrons, A. Rivas-Ubach, O. Grau, 2018: Assessment of the impacts of climate change on Mediterranean terrestrial ecosystems based on the data from field experiments and long-term monitored field gradients in Catalonia. Environmental and Experimental Botany 152:49-59.
Prpić, B. 1986: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilica prema vodi i svjetlu. Glasnik za šumske pokuse 2: 69-75, Zagreb.
Rauš, Ð., 1978: Šumski ekosistemi otoka Raba (od XVdo XX stoljeća). Šumarski list CII (1-3): 53-65, Zagreb.
Rauš, Đ., 1986: Nastavno-pokusni šumski objekt Rab, Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 2, 303.-321, Zagreb.
Rauš, Đ., S. Matić, 1987: Gospodarenje i namjena rapskih šuma u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Rapski zbornik, 99-110, Zagreb.
Rauš, Đ., J. Vukelić, Ž. Španjol, T. Đuričić, 1994: Istraživanje sukcesije crnikovih šuma na trajnoj pokusnoj plohi (br. 36) na Rabu. Glasnik za šumske pokuse, 31, 93-134, Zagreb.
Rodá, F., J. Retana, C.A. Gracia, J. Bellot, 1999: Ecology of Mediterranean Evergreen Oak Forests. Ecological Studies, Vol. 137, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 373 str.
Rimac, I., 2014: Razvoj šumske vegetacije na trajnim pokusnim plohama posebnog rezervata šumske vegetacije Lokrum. Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Rosavec, R., 2010: Odnos čimbenika klime i zapaljivosti nekih mediteranskih vrsta kod šumskih požara. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 175 str.
Sokal, R.R., F.J. Rohlf, 1995: Biometry. Freeman and Company. New York.
Statsoft, Inc., 2007: Electronic Statistics Textbook (Electronic Version): Tulsa, OK: StatSoft. WEB: http://www.statsoft.com/textbook/stathome.html.
Šegulja, N., Đ. Rauš, 1993: Sto trajnih ploha Republike Hrvatske (ekološka istraživanja). Glas. šum. pokuse 29: 133-148, Zagreb.
Španjol, Ž., 1995: Prirodna obilježja Raba. Barbat. Rab – Zagreb. 429 str.
Španjol, Ž., D. Barčić, R. Rosavec, D. Ugarković, 2006: Ameliorative role of Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.) in the regeneration of climatozonal vegetation. Periodicum Biologorum, Vol. 108, (6), 655.-662., Zagreb.
Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025.
Terradas, J., 1999: Holm Oak and Holm Oak Forests. In: Ecology of Mediterranean Evergreen Oak Forests. (Eds.) J. Bellot, Ecological Studies, Vol. 137, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 3-13 str.
Trinajstić, I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. Šum. 31 (2-3): 71.-96., Titograd.
Trinajstić, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemnog područja – polazna osnovica u organizaciji gospodarenja mediteranskim šumama. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 2, 53-67., Zagreb.
Valladeres, F., R. Benavides, S.G. Rabasa, P.J.G. Paula, S.W.D. Simonson, M. Diaz, 2014: Global change and Mediterranean forest: current impacts and potential responses. In Comes D.A. and S.W. Burslem DFRP, ed. Forests and global change. Cambridge University Press, Cambridge.
Valette, J.C., 1990: Inflammabilite des especes forestieres mediterraneennes. Consequences sur la combustibilite des formations forestieres, Rev. For. Fr. 42, 76-92.
Vrbek, B., M. Benko, V. Krejči, 1995: Proizvodnost šumskih tala nacionalnog parka Mljet, U: P. Durbešić, A. Benović (ur.), Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, 321.-328., ­Zagreb.
Vučetić, M., V. Vučetić, 1995: Klimatske prilike otoka Mljeta kao čimbenik prilagodbe biljnog svijeta, U: P. Durbešić, A. Benović (ur.), Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, 233.-243., Zagreb.
Vukelić, J., 2012: Šumska vegetacija Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Westhoff, V., E. van der Maarel, 1973: The Braun-Blanquet Approach. In: Whittaker R.H. (ur.) Ordination and Classification of Communities. The Hague, W. Junk, 617-726.
SUMMARY
In the vegetative sense, holm oak forests are an integral part of the Mediterranean region, with holm oak appearing as the dominant tree species in the climatogenic community of the coniferous belt. The course of vegetation development, i.e. progression and regression, is seen in the succession of holm oak forests. Succession is present on the Croatian coast of the Adriatic Sea, and throughout the whole Mediterranean area. This paper provides an overview of the vegetation analyses and dynamics of development of holm oak forests. Research was conducted only on MAB plots and plots on Rab Island (Kalifront Peninsula, belonging to the Faculty of Forestry, University of Zagreb for the research of Rauš, Španjol and Barčić). Vegetation inventory generated a list of all plant species in the tree, shrub and undergrowth layers that were observed and recorded on the selected plots, with values for abundance (number) and cover. The combustibility and flammability of holm oak were analysed, since forest fires are the most significant threat to forest vegetation and vegetation in general in the Mediterranean zone. Multifactor analysis of variance (Sokal & Rohlf, 1995) was applied to determine the