DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 17     <-- 17 -->        PDF

cilju očuvanja biološke stabilnosti, s obzirom na otpornosti drvenastih biljaka u parku na patogene i insekte Santamour (1990) je preporučio da na zelenoj površini ne bude više od 10 % jedinki jedne vrste, 20 % jedinki jednoga roda i 30 % jedinki jedne porodice. Istraživanja raznolikosti dendroflore na urbanim površinama pokazuju brojne primjere odstupanja od ove preporuke, ali ukazuju i na njenu racionalnost (Morhenroth i dr. 2020). U parku Ilidža najveći rizik uslijed napada patogena ili drugih nepovoljnih utjecaja imaju stabla porodice Sapindaceae, odnosno roda Acer L.
ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Provedenom analizom stabala u povijesnom Banjskom parku Ilidža određene su različite značajke kojima opisujemo raznolikost i strukturu neke parkovne ili perivojne površine. Analizom je utvrđeno da stabala u Banjskom parku Ilidža imaju linearno inverznu debljinsku raspodjelu koja predstavlja željeni oblik za ostvarivanje biološke stabilnosti i optimalno ostvarivanje ekoloških funkcija u povijesnom parku. Ipak, debljinska struktura nije zadovoljavajući s obzirom na nedovoljan broj stabala u najnižoj i najvećim debljinskim klasama. Osim što nam dobiveni rezultati daju bolji uvid u stanje parka, mogu nam poslužiti i kao osnova za planiranje i provođenje, kako kratkoročnih mjera, tako i za dugoročna planiranja s ciljem uspostavljanja uravnoteženih, održivih, stabilnih sustava različitih vrsta drveća. Osim toga, uvid u strukturne elemente stabala i njihove strukturne karakteristike na cijeloj parkovnoj površini mogu nam poslužiti kao osnova za daljnja istraživanje prostornih odnosa stabala, kako radi unapređenja funkcionalno-estetske uloge parka, tako i radi procjene ostvarenja ekoloških i socioloških funkcija (ublažavanje klimatskih promjena, reguliranje mikroklime u lječilišno-rekreacijske svrhe i sl.). Mnogostruke koristi navedenih analiza mogle bi doprinijeti optimalnom ostvarivanju različitih funkcija stabala na svim tipovima zelenih površina (drvoredima, parkovima, privatnim posjedima itd.), kako na razini lokacije, tako i na razini aglomeracije grada, većih administrativnih jedinica i šire.
ZAHVALA
ACKNOWLEDGEMENT
Zahvaljujemo se Dženani Tatlić za pomoć u tehničkoj obradi teksta i Ani Gebert za prijevod sažetka na engleski jezik.
LITERATURA
REFERENCES
Anić, M., 1954: Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko starih parkova u području Varaždina. Sumar List, 78 (9-10): 413-433.
Bašić, N., D. Hadžidervišagić, S. Hadžić, 2019: Inventarizacija dendroflore Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva. Naše šume, 56/57: 79-89.
Bhadra, A. K., S. K. Pattanayak, 2017: Dominance is more justified than abundance to calculate Importance Value Index (IVI) of plant species. Asian Journal of Science and Technology, 8 (2): 4304-4326.
Campagnaro, T., T. Sitzia, V. E. Cambria, P. Semenzato, 2019: Indicators for the Planning and Management of Urban Green Spaces: A Focus on Public Areas in Padua, Italy. Sustainability, 11 (24): 7071.
Čičić, S., 2002: Geološka karta Bosne i Hercegovine 1:300000. Sarajevo Earth Science Institute.
Dautbašić, M., B. Spasojević, O. Mujezinović, 2016: Dendroflora urbanog zelenila grada Mostara i njena zaštita. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Fukarek, P., 1959: Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni šumar, 5/6: 263-286.
Glaeser, C. W., 2006: The Floristic Composition and Community Structure of the Forest Park Woodland, Queens County, New York. Urban Habitats, 4 (1): 102-126.
Hadžić, S., D. Hadžidervišagić, S. Vojniković, B. Pintarić Avdagić, N. Bašić, 2016: Inventarizacija dendroflore javnih zelenih površina grada Jajca. Naše šume, 44/45: 57-66.
Hadžidervišagić, D., 2018: Pejzažno-arhitektonska i istorijska analiza Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva – koncept razvoja. Disertacija, Šumarski fakultet Sarajevo.
Hadžidervišagić, D., P. Krstić, Analiza i obnova vrtno-arhitektonskih elemenata Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva. Naše šume, 56/57: 69-79.
Hillier, P., 2002: The Manual of Trees and Shrubs. David & Charles Book, Winchester, England.
Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak, 2010: Revitalizacija Arboretuma Lisičine. Sumar List 134 (1-2): 5-18.
Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak, 2010: Dendrološka i hortikulturna vrijednost Arboretuma Lisičine. Croat J For Eng, 32: 193-203.
Idžojtić, M., I. Poljak, M. Zebec, 2013: Determinacija drveća i grmlja u arboretumu Lisičine u okviru projekta obnove – 2. dio. Sumar List, 137 (5-6): 325-333.
Idžojtić, M., I. Anić, I. Šimić, M. A. Kovačević, I. Poljak, 2019: Dendrološke značajke Arboretuma Trsteno. Sumar List, 143 (3-4): 125-142.
Jakčin Ivančić, M. 2008: Vrtna umjetnost Daruvara kroz povijest. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Br. 2, Bjelovar, str. 231-251.
Janjić, N., 1966A: Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Radovi VI, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka, Knjiga 9, Sarajevo.
Janjić, N., 1966B: Dalji prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Radovi VI, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka, Knjiga 23, Sarajevo.
Janjić, N., 1996: Četvrti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Radovi VI, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka, Knjiga 26, Sarajevo.