DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Klimatska osjetljivost kronologije crnoga bora (Pinus nigra Arnold.) na Sjevernom Velebitu
Climate sensitivity of black pine (Pinus nigra Arnold.) chronology in the Northern Velebit
Boris Miklić, Anja Žmegač, Domagoj Trlin , Marko Orešković, Stjepan Mikac, Igor Anić
Sažetak
Zabrinutost oko mogućih posljedica klimatskih promjena i njihovog utjecaja na Mediteransko područje ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja varijabilnosti klime dugo u povijest, a posebice izvan razdoblja obuhvaćenih instrumentalnim mjerenjima. Kako bismo poboljšali prostornu i vremensku pokrivenost hrvatskog Sredozemlja klimatskim podacima te bolje razumjeli utjecaj klimatskih promjena na rasta stabala, provedena su prva dendrokronološka istraživanja na području Sjevernog Velebita. Rezultati istraživanja 274 godine stare kronologije crnoga bora ukazuju da je glavni limitirajući čimbenik rasta stabala crnoga bora nedostatka vlage u ljetnom razdoblju godine. Korelacije kronologije rasta stabala i količine ljetnih oborina od 1954. do 2015. godine su značajne i pozitivne (R=0.60, p=0.0099) te vremenski stabilne. Time se stvorila mogućnost rekonstrukcije klime relativno daleko u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida.
Ključne riječi: crni bor, sjeverni Velebit, dendroklimatologija, dendrokronologija, klimatske promjene
1. UVOD
1. INTRODUCTION
Hrvatsko Sredozemlje kao dio sjeverozapadnog Mediterana jedno je od najosjetljivijih područja na recentne promjene klime u kojemu se očekuju ozbiljne i dalekosežne posljedice na okoliš (IPCC 2014, Schröter i dr., 2005). Promjene klime na čitavom Sredozemlju su obilježene standardnim obrascem povećanja trenda temperature zraka i značajnim padom ukupne količine oborina (Ugarković i Kelava, 2003). Takvi uvjeti će u skoroj budućnosti rezultirati povećavanjem učestalosti sušnih razdoblja (Gao i Giorgi, 2008) što će dovesti do povećane pojave šumskih požara (Moriondo i dr., 2006). Suše i požari predstavljaju glavnu prijetnju opstanku mediteranskih šuma i sveukupnoj biološkoj bioraznolikosti, a štete nastale kao posljedica suša i požara su puno većih razmjera od zahvaćenih površina (EEA, Peñuelas i dr., 2017).
Predviđanje budućih scenarija klimatskih promjena za navedeno područje posebno je izazovno i to posebice zbog velike prostorne varijabilnosti klime, poglavito oborina, ali i složenih atmosferskih prilika (Dünkeloh i Jacobeit, 2003, Trouet i dr., 2012). Iako buduće projekcije predviđaju povećanje sušnih razdoblja i značajno toplije uvjete do kraja 21. stoljeća i do 20% u odnosu na danas (IPCC 2013) one sadrže veliku nesigurnost.
Zabrinutost oko mogućih posljedica promjena i njihovog utjecaja na Mediteransko područje ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja klime dugo u povijest, a posebice izvan