DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 33     <-- 33 -->        PDF

metodologiji (Phipps, 1985) koristeći Presslerovo svrdlo na približno 1,30 m od razine tla. Na svakom stablu uzeta su dva izvrtka, pri čemu se pazilo da se uzorci uzimaju okomito na smjer pružanja padine kako bi se izbjegla pojava kompresijskog drva. Stabla sa tragovima antropogenog utjecaja u vidu ožiljaka od smolarenja nisu uzorkovana. Nakon prikupljanja, pripreme i sušenja izvrtaka pristupilo se standardnoj gruboj i finoj obradi uzoraka postepeno povećavajući granulacije brusnoga papira (krupnoće zrna od 120 - 600) (Stokes i Smiley, 1968.
2.4. Izmjera širine godova – Tree ring width measurement
Izmjera širina godova na uzorcima je napravljena pomoću programa CooRecorder v.9.3. (http://www.cybis.se) na snimljenim digitalnim fotografijama visoke rezolucije pomoću sustava ATRICS (Advanced Tree Ring Image Capturing System) sa automatiziranim mjernim stolom, lupom i digitalnom kamerom (Levanič, 2007). Očitane serije širina godova su unakrsno datirane kombinacijom vizualne i statističke metode koristeći program TSAP-Win™ (http://www.rinntech.de). Za statističku provjeru datiranja korišteni su pokazatelji kao što su: tBP (Baillie i Pilcher, 1973) i Gleichläufigkeit koeficijent (Eckstein i Bauch, 1969). Kontrola kvalitete datacije provedena je naknadno pomoću programa COFECHA (Holmes, 1983). Standardizacija, odnosno uklanjanje varijabilnosti frekvencije koja je posljedice ontogentskog rasta stabala provedena je pomoću Spline metode (frekvencije odziva 0.50 i valne duljine 0.67 duljine svake individualne serije) koristeći paket “dplR” u R-u (Bunn, 2008). Standardizirane serije su uprosječene u jedinstvenu kronologiju (RWI) izračunatu pomoću Tukey’s biweight robust mean (Mosteller i Tukey, 1977) kako bi se minimalizirao utjecaj ekstremnih vrijednosti. Na taj način je napravljena rezidualna kronologija koja je korištena za korelacijske analize (RWI). Za statističku analizu kronologije korišteni su pokazatelji prosječne osjetljivosti (MS), prosječna korelacija između pojedinačnih serija (Rbar) te autokorelacija prvoga reda (AC1).
Za procjenu pouzdanosti kronologije korišten je izražen populacijski signal (EPS) (Wigley i dr., 1984) kako bi utvrdili prihvatljiv period kronologije za analize klime. Period sa vrijednosti EPS-a iznad 0,85 smatra se dovoljno točnim za rekonstrukciju klime (Briffa i Jones, 1990).
2.5. Klimatski podaci – Climate data
Klimatski podaci korišteni za korelacijske analize (mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina) preuzete su od državne hidrometeorološke postaje Zavižan za razdoblje od 1954.-2015. Izabrana meteorološka postaja nalazi se na visini od 1594 m te je udaljena od istraživanog područja 4 kilometara zračne udaljenosti. Za prostorne korelacije korišteni su umreženi podaci E-OBS20.0e.
2.6. Analiza podatka – Data analysis
Jednostavna linearna korelacijska analiza između klimatskih čimbenika i rezidualne indeksne kronologije (RWI) provedena je koristeći lokalne klimatske podatke za razdoblje od 1954 - 2015.godine dobivene s meteorološke postaje Zavižan. Korelacijski koeficijenti između mjesečnih vrijednosti temperature zraka i ukupne mjesečne količine oborina te rezidualnih kronologija izračunati su koristeći paket “treeclim” u R-u (Zang i Biondi, 2015) za razdoblje od 19 mjeseci (od lipnja prethodne godine do rujna tekuće godine). Vremenska stabilnost klimatskog signala analizirana je koristeći pomične korelacije duljine 30 godina s pomakom od 1 godine također koristeći paket “treeclim” u R-u (Zang i Biondi, 2015).