DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 35 <-- 35 --> PDF |
stabilnosti utjecaj oborina je potvrđen kao stabilan i relativno visok tijekom analiziranog razdoblja. 3.4. Prostorna korelacija – Spatial correlation Analiza prostornih korelacija napravljena je za količinu oborina u ljeto (JJA) koja se pokazala kao najznačajnija i vremenski stabilna varijabla u korelaciji s kronologijom bora na istraživanom području. Pri tome su korišteni podaci iz baze E-OBS 20.0e. Analiza je pokazala značajnu korelaciju (R > 0.5) na širem području sjeverozapadnog dijela Dinarida (Slika 6B). Model odnosa ljetnih oborina (JJA) i kronologije crnoga bora prikazana je na slici 6A. Ukupna korelacija između količine oborina u ljeto i kronologije bora iznosi 0.60, p=0.0099. U razdoblju od 1984. do 2015. godine koeficijent korelacije iznosi 0.71, p=0.0099. 4. RASPRAVA 4. Discussion Crni bor u ovom istraživanju pridolazi na gornjoj granici prirodnog rasprostiranja (epimediteran) na području sjevernoga Velebita, gdje se kao glavni limitirajući čimbenik rasta pokazala količina oborina, odnosno nedostatak vlage. Na to ukazuje značajna pozitivna korelacija kronologije rasta s oborinama u ljetu tekuće godine nastanka goda (od lipnja do kolovoza). Unatoč većim količinama oborina izmjerenih na obližnjoj meteorološkoj postaji Zavižan (prosječno oko 350 mm oborina u ljeto) očekivat bi bilo da oborinski signal nije toliko izražen, jer stabla imaju dovoljne količine oborina za rast. No ipak, ovako izražen klimatski signal se može objasniti lokalnim stanišnim prilikama poglavito propusnom geološkom podlogom i vrlo plitkim tlom visoke vodopropusnosti. Stoga veće količine oborina |