DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 37     <-- 37 -->        PDF

cijelom području Mediterana (Luterbacher i dr., 2006). Rezultati ovih istraživanja se podudaraju s drugim istraživanjima u regiji (Levanič i dr., 2013, Klesse i dr., 2015 i na području Mediterana (Martín-Benito i dr., 2008, Martin-Benito i dr., 2013, Lebourgeois i dr., 2012). Prema Levanič i dr. (2013) veće oborine u mjesecu srpnju značajno utječu na rast crnoga bora, dok povećanje temperature zraka i smanjenje oborina pospješuju vodni stres koji je pak najvjerojatniji uzrok pada trenda rasta borova na širem području Mediterana (Martin-Benito i dr. 2010).
Pojedina istraživanja utvrdila su da klimatski signal nije dovoljno snažan ako se promatra samo širina godova, već je on sadržan u gustoći (MXD), širini kasnog drva (Klesse i dr., 2015, Klippel i dr., 2017) ili izotopima (Levanič i dr., 2020). U istraživanju provedenom na dvije vrste reliktnih borova (Pinus heldreichii i Pinus peuce) na južnom Balkanu, Levanič i dr. (2020) pronašli su slab temperaturni signal i slab do nepostojeći oborinski signal sadržan u širini godova. U našem istraživanju, crni bor na lokalitetu Borovi vrh pokazuje jak signal u širini godova te time i potencijal za rekonstrukciju padalina za šire područje Mediterana.
Dobivenom duljinom kronologije od 274 godine otvorila se mogućnost rekonstrukcije klime relativno daleko u prošlost. Provjerom klimatske stabilnosti potvrđeno je da količina oborina ima stabilan i relativno visok utjecaj tijekom analiziranog razdoblja te se može koristiti za rekonstrukcije klime. S obzirom na dobiveni jaki signal s oborinama, napravljene su i prostorne korelacije sa prostornim klimatskim podacima. Rezultati ove analize pokazuju da kronologija crnog bora značajno reflektira ljetne oborine na širem području sjeverozapadnog dijela Dinarida, što ukazuje na potencijal za buduće rekonstrukcije klime za geografsko područje veće od samog istraživanog lokaliteta.
Naše istraživanje crnog bora na lokalitetu Borovi vrh na sjevernom Velebitu čvrsto podupire mogućnost uporabe ove vrste za rekonstrukciju klime na području hrvatskog Sredozemlja, i šire, te upućuje na daljnja istraživanja drugih reliktnih populacija duž jadranske obale radi boljeg razumijevanja povijesnih klimatskih uvjeta toga područja.
5. ZAHVALA
5. Acknowledgements
Ovo istraživanje nastalo je kao rezultat primijenjenih istraživanja u sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima - “MEMORIE” financiranog iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. godine, Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“, (ref. oznaka: KK.05.1.1.02) kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
LITERATURA
REFERENCES
Akkemik, Ü., R. D’Arrigo, P. Cherubini, N. Köse, i G. Jacoby. 2008: Tree-Ring Reconstructions of Precipitation i Streamflow for North-Western Turkey. International Journal of Climatology, 28:173–183, https://doi.org/10.1002/joc.1522.
Anić, M. 1957: Crni bor u Sjevernom Velebitu. Glasnik Za Šumske Pokuse, (13):461–508,.
Baillie, M., i J. Pilcher. 1973: A simple cross-dating program for tree-ring research. Tree-Ring Bull, 38:35–43,.
Briffa, K. R., i P. D. Jones. 1990: Basic chronology statistics and assessment; Pp. 137–152. In Methods of Dendrochronology: Applications in the Environmental Sciences. E. R. Cook, i L. A. Kairiukstis, eds, Kluwer Academic Publishers.
Bunn, A. G. 2008: A dendrochronology program library in R (dplR). Dendrochronologia, 26(2):115–124, https://doi.org/10.1016/j.dendro.2008.01.002.
D’Arrigo, R., i H. Cullen. 2001: A 350-year (AD 1628-1980) reconstruction of Turkish precipitation. Dendrochronologia, 19:169–177,.
Dünkeloh, A., i J. Jacobeit. 2003: Circulation dynamics of Mediterranean precipitation variability 1948–98. International Journal of Climatology, 23(15):1843–1866, https://doi.org/10.1002/joc.973.
Eckstein, D., i J. Bauch. 1969: Beitrag zur Rationalisierung eines dendrochronologischen Verfahrens und zur Analyse seiner Aussagesicherheit. Forstwissenschaftliches Centralblatt, 88(1):230–250, https://doi.org/10/dcq67m.
Esper, J., D. Frank, U. Büntgen, A. Verstege, J. Luterbacher, i E. Xoplaki. 2007: Long-term drought severity variations in Morocco. Geophysical Research Letters, 34(17) https://doi.org/10.1029/2007GL030844.
Esper, J., D. Frank, G. Battipaglia, U. Büntgen, C. Holert, K. Treydte, R. Siegwolf, M. Saurer, i C. Esper. 2010: Low‐frequency noise in d 13 C and d 18 O tree ring data: A case study of Pinus uncinata in the Spanish Pyrenees. Global Biogeochemical Cycles, 24.
Gao, X., i F. Giorgi. 2008: Increased Aridity in the Mediterranean Region under Greenhouse Gas Forcing Estimated from High Resolution Simulations with a Regional Climate Model. Global and Planetary Change, 62:195–209, https://doi.org/10.1016/j.gloplacha.2008.02.002.
Gutiérrez, E. 1989: Dendroclimatological study of Pinus sylvestris L. in Southern Catalonia (Spain). Tree-Ring Research, 49.
Holmes, R. L. 1983: Computer-Assisted Quality Control in Tree-Ring Dating and Measurement. .
Klesse, S., M. Ziehmer, G. Rousakis, V. Trouet, i D. Frank. 2015: Synoptic drivers of 400 years of summer temperature and precipitation variability on Mt. Olympus, Greece. Climate Dynamics, 45(3):807–824, https://doi.org/10.1007/s00382-014-2313-3.
Klippel, L., P. Krusic, R. Brandes, C. Hartl, V. Trouet, M. Meko, i J. Esper. 2017: High-elevation inter-site differences in Mount Smolikas tree-ring width data. Dendrochronologia, 44 https://doi.org/10.1016/j.dendro.2017.05.006.
Lebourgeois, F., P. Mérian, F. Courdier, J. Ladier, i P. Dreyfus. 2012: Instability of climate signal in tree-ring width in Mediterranean mountains: a multi-species analysis. Trees, 26(3):715–729, https://doi.org/10/fj6md7.