DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Tapper, P., 1992: Irregular fruiting in Fraxinus excelsior, Journal of Vegetation Science, 3: 41–46. Temunović, M., J., Franjić, Z., Šatović, M., Grgurev, N., Frascaria-Lacoste, J. F., Fernández-Manjarrés, 2012: Environmental Heterogeneity Explains the Genetic Structure of Continental and Mediterranean Populations of Fraxinus angustifolia Vahl, PLoS ONE 7 (8): e42764. Turgeon, J. J., A., Roques, P., De Groot, 1994: Insect Fauna of coniferous seed cones: diversity, host plant interactions and management. Annual Review of Entomology 39: 172–212. Vincenc, G., 2015: Rezultati sakupljanja sjemena: Lužnjak dobro, jasen nikako, Hrvatske šume, 217/218: 17. Vincenc, G., 2016: Proizvodnja šumsko-rasadničkog materijala: Pojavljuju se znakovi oporavka jasena, Hrvatske šume, 231: 20–21. Vincenc, G., 2017: Proizvodnja 2016.: Bukva na kontinentu odlična, u gorskoj Hrvatskoj slaba, Hrvatske šume, 244: 32–33. Vincenc, G., 2018: Rezultati proizvodnje 2017.: Unatoč lošim predviđanjima, godina u rangu prethodnih, Hrvatske šume, 256: 28–29. Vincenc, G., 2019: Rezultati proizvodnje 2018.: Jasen i četinjače i dalje loše, sveukupno dobro, Hrvatske šume, 268: 26–27. Wanat, M., R., Gosik, 2003: Materialy do znajomo ci ryjkowców (Insecta: Coleoptera: Curculionoidea) doliny Bugu, Nowy Pam. Fizjogr. (Warszawa), 2 (1–2): 31–52. Sažetak Autohtoni poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) i alohtoni pensilvanski jasen (F. pennsylvanica Marshall) su dvije najčešće vrste roda Fraxinus prisutne u nizinskim šumama Hrvatske, zbog čega zauzimaju važno mjesto u ovim šumskim ekosustavima. Posljednjih godina je zapaženo smanjenje uroda sjemena poljskog jasena, naglašavajući važnost dobrog zdravstvenog stanja sakupljenih količina, jer se sjeme koristi za proizvodnju sadnica koje se dalje upotrebljavaju za pomlađivanje šumskih sastojina ili pošumljavanje. Kako kukci mogu imati velik utjecaj na zdravstveno stanje sjemena, cilj ovog istraživanja je bio dobiti uvid u prisutne vrste i njihovu učestalost u sjemenu jasena. Prisutnost kukaca je analizirana u ukupno 2.500 sjemenki poljskoga i 1.000 sjemenki pensilvanskog jasena. Promatrano sjeme je kategorizirano kao neoštećeno, oštećeno i prazno (šturo), a nađene jedinke kukaca su identificirane na temelju morfoloških karakteristika i korištenjem molekularno genetičke analize. Sjeme pensilvanskog jasena pokazalo je veću oštećenost kukcima u usporedbi sa sjemenom poljskoga jasena, pri čemu je pipa Lygniodes bischoffii bila najčešći utvrđeni štetnik. Oštećeno sjeme poljskog jasena je najčešće bilo nastanjeno autohtonom vrstom pipe, L. enucleator. Osim navedenih štetnika, u sjemenu obje vrste jasena su nađene ličinke, kukuljice i imaga parazitoidnih osa (Hymenoptera) te ličinke štetnika Pseudargyrotoza conwagana (Lepidoptera). S obzirom da štetnici utvrđeni u istraživanju preferiraju urbana područja ili su nađeni na vrlo malom broju sjemena, često zajedno sa parazitoidima, može se zaključiti kako kukci trenutno nemaju značajan negativan utjecaj na zdravstveno stanje sjemena poljskog i pensilvanskog jasena u šumskim sastojinama. Ključne riječi: jasen, oštećenost sjemena, pipe, Lygniodes, parazitoidne ose, Pseudargyrotoza conwagana |