DIGITALNA ARHIVA UMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraivanje po punom tekstu
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Analiza sukoba interesa na primjeru specijalnog rezervata prirode u Srbiji: empirijsko analitički pristup Analysis of conflicing interests on the example of the special nature reserve in Serbia: empirically analytical approach Mirjana Stevanov, Albina Tarjan Tobolka, Ljubomir Kljajić, Martina Kičić, Max Krott Saetak Empirijsko analitički pristup znanosti umarske politike primijenjen je na primjeru specijalnog rezervata prirode Koviljsko-Petrovaradinski Rit (Srbija) s ciljem sveobuhvatne analize korisnika, njihovih interesa i potencijalnih sukoba interesa. Istraivanje je provedeno od kolovoza 2017. do kolovoza 2018. godine. Procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika temelji se na kvalitativnoj analizi sadraja i kritičkoj analizi te kombinaciji tehnika triangulacije, logičkog zaključivanja, indukcije i dedukcije. Unosom procijenjenog intenziteta interesa korisnika (vlasnici uma drava i privatni umovlasnici; zaposleni u umarstvu; poduzeća/institucije drvna industrija, pokrajinski sekretarijat, itd.; građani) u analitičku shemu jasno se mogla izdvojiti zona sukoba između korisnika s vrlo jakim interesom za koritenje drvne mase (Vojvodinaume, crkva, prerada drva) i korisnika koji pripadaju interesnom polju očuvanja/zatite prirode (institucije zatite prirode, građani). Uz navedeno, drava tj. Vojvodinaume su u unutarnjem sukobu, jer (također) imaju vrlo snaan interes za proizvodnju drva s jedne strane i za zatitu prirode s druge strane. Kako bi uravnoteila interese, drava/pokrajina je u prednosti jer rjeenje moe potraiti interno, ali analitička shema pokazuje i da će rezultat neizbjeno dovesti do sukoba s drugim korisnicima (drvnom industrijom ako se poveća opseg zatite ili zatitom prirode ako se pojača sječa drva). Koncept zatitnih zona pokazuje trenutni kompromisni paket između zainteresiranih strana (stroga zatita 6%, aktivna zatita 29% i koritenje drva 65%), koji će opstati dok ga drava bude mogla podrati političkim mjerama. Empirijsko analitički pristup omogućio je sveobuhvatni uvid u korisnike i interese vezane za Rit, a metodoloka postavka je uz zaključake relevantne za daljnja znanstvena istraivanja stvorila osnovu za aktivniju komunikaciju rezultata s praksom. Ključne riječi: interesi, konflikti, zatićena dobra, umarska politika, Srbija UVOD INTRODUCTION Pojam umarska politika je sinonim i za znanost umarske politike, kao i za dnevnu umarsku politiku, koja se iz dana u dan odvija u praksi. Dok je osnovni zadatak ove druge (dnevne) vezan za formuliranje i implementaciju općevaećih ciljeva i mjera kroz Zakone i strategije u svrhu osiguravanja trajnosti gospodarenja umama, znanost umarske politike se bavi analizom implementacije, kao i |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 50 <-- 50 --> PDF |
načinima unapređenja (Krott, 2005; Kroeger, 2017). Literatura zemalja s područja bive Jugoslavije pokazuje da je to do sada bio i najzastupljeniji način istraivanja (Avdibegović, 2002; Martinić et al. 2009; Vuletić et al. 2009b; Stevanov et al. 2010; Brajić et al., 2011; Todorov et al., 2011; Nikolić et al., 2011; Nonić et al., 2012; Keča, Nedeljković, 2012; Lukić, 2013; Ranković et al., 2016; Pezdevek Malovrh et al., 2018; Nonić et al., 2019). Nasuprot tomu, interes, kao ključni način uređivanja politike u umarstvu (Krott, 2005), prisutan je u svega nekoliko inicijalnih istraivanja (Grujičić et al., 2008; Vuletić et al., 2009a, 2010, 2013; Ki et al., 2010; Nevenić et al., 2011; Marić et al., 2012), koja se oslanjaju na miljenja ispitanika, a rezultati ankete pokazuju umarstvo i zatitu prirode kao strane u sukobu1 (Vuletić i suradnici 2010). U Srbiji su inicijalna istraivanja provedena u nacionalnom parku Fruka Gora (Nevenić et al., 2011) u parku prirode Lazarev Kanjon (Grujičić et al., 2008) sa fokusom na načine rjeavanja sukoba. U usporedbi sa tim, ovaj rad se zavrava tamo gdje prethodno navedeni počinju kod potencijalnih sukoba interesa. To naglasak istraivanja pomiče na (drugačije) kombiniranje analitičkih kategorija i metoda prikupljanja i analize podataka, otvarajući ulaz u teorijski-baziranim analitičko-heurističkim aspektima, kvalitativnim podacima, kao i kritičkom zaključivanju na temu korisnika uma, njihovih interesa i sagledavanja potencijalnih sukoba interesa. Cilj rada je da na konkretnom primjeru provjeri tvrdnju znanosti o umarskoj politici da se koritenjem empirijsko analitičkog pristupa (Krott, 2005, 2012; Kleinschmit et al., 2016) mogu definirati i analizirati korisnici, njihovi interesi i potencijalni sukobi interesa. Empirijsko analitički pristup je pozitivistički, metode su uglavnom kvalitativne, a za empirijski primjer uzet je specijalni rezervat prirode Koviljsko-Petrovaradinski Rit (u daljnjem tekstu Rit) koji je dobro pristupačan i poznat autorima rada (Tarjan Tobolka, Stevanov, 2016). ANALITIČKI OKVIR ANALYTICAL FRAMEWORK 1.1. Korisnici uma 1.1. Forest users Korisnici uma su promatrani kroz četiri analitičke kategorije (Krott, 2005): Vlasnici ume: čimbenici koji posjeduju neposrednu moć kontrole nad određenom umom: drava, privatni umovlasnici, crkve, manastiri, općine, itd. Drava često javnim/dravnim poduzećima delegira pravo upravljanja i/ili gospodarenja umama te ona pripadaju također u ovu kategoriju. Zaposleni u umarstvu: svi oni korisnici ume koji nose realizaciju proizvodnje u umarstvu, npr. umski radnici i zaposleni na poslovima gospodarenja, ali koji nemaju neograničeno pravo pristupa umi, kao niti moć odlučivanja u postupanju s njom, već je to regulirano ugovorima, pravnim i drugim aktima. Poduzeća i institucije: obuhvaća poduzeća i institucije čije je djelovanje vezano za ume - primarnu i sekundarnu preradu drva, institucije za zatitu prirode, vodoprivreda, itd. Građani: svi članovi određene političke zajednice (npr. općine), kao i građani koji posjećuju konkretan prostor ume radi odmora i rekreacije. Ovdje su promatrani pojedinačni građani kao neorganizirana skupina te lokalna grupiranja poput kolskih odjeljenja, trkača i ostalih koji promatrani prostor grupno koriste. 1.2. Interesi i sukobi interesa 1.2. Interests and conflicts of interest Po najzastupljenijoj definiciji, interesi su vezani za korist koji pojedinac ili grupa mogu izvući iz određenog objekta (Krott, 2005), a taj objekt je u ovom slučaju uma. Interesi samim tim određuju način na koji će se pojedinci ili grupe orijentirati prilikom svog djelovanja (ibid.), odnosno koje mjere i postupke će poduzeti, kao i koje resurse će uloiti ne bi li doli do određene koristi (Schuesser, 2012, 2013). Koristi od uma su viestruke (Amacher et al., 2014) i po Glueck et al. (2001) mogu se analitički svrstati u: (i) koristi od drva (prodaja drva, upotreba drva za grijanje, itd.); (ii) koristi od lova, ribolova, stočarstva, itd.; (iii) koristi zatite stambenih objekata od buke i pogleda; (iv) koristi zatite infrastrukture (cesta, pruga) od odrona, snijega, vjetra itd.; (v) koristi zatite prirode, npr. bioraznolikosti; (vi) očuvanja (kvaliteta) vode i klime (npr. skladitenje ugljika); (vii) rekreacije i odmora u umi, očuvanja krajolika; kao i (viii) uporabe ume/zemljita na najprofitabilniji način (na primjer iznajmljivanje zemljita, prodaja ume). Sukobi interesa Conflicts of interest Kada u svijetu ograničenih resursa različiti interesi dođu međusobno u dodir, onda često dolazi do sukoba (Eckerberg i Sandström 2013). Ako se polazi od pretpostavke da svaki od interesa ima ekonomsku, ekoloku ili drutvenu osnovu (Krott, 2005) onda se sukobi mogu reducirati na sedam osnovnih (Glueck et al., 2001): Sukob ekonomskih interesa (Tablica 1, Œ): kada kod vienamjenske proizvodnje dva ili vie trinih dobara postanu konkurentna (npr. drvni sortimenti i usluge lova), ali i kada se na tritu rada interesi poslodavca i zaposlenih sukobe (npr. oko cijene rada) ili se na tritu sirovina poduzeća kao prodavači drvne sirovine sukobe sa |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 51 <-- 51 --> PDF |
drvoprerađivačima kao kupcima, to se u velikoj mjeri rjeava putem trinog mehanizma (Ranković, Keča, 2007). Sukob ekonomskih i ekolokih interesa (Tablica 1, ): kada kratkoročni ekonomski interes (npr. dobit od intenzivne sječe drva) dođe u dodir s dugoročnim ekolokim interesom očuvanja prirodnosti i vitalnosti uma za buduće generacije: To je prepoznatljivo kroz diskusije o klimatskim promjenama (Thom et al., 2017), sadraju/definiranju odrivog gospodarenja umama i bioloke raznolikosti (Seidl et al., 2017) ili posljedicama emisije različitih plinova na vitalnost uma (Scott et al., 2018). Sukob ekonomskih i drutvenih interesa (Tablica 1, Ž): kada ekonomski interesi (npr. profitno orijentiran vlasnik ili poduzeće) dođu u dodir s drutvenim interesima rekreacije, odmora, krajolika, zatite vode, itd. Dok zadovoljavanje ovih drutvenih interesa uglavnom ne donosi prihod, već restriktivno utječe na proizvodnju trinih dobara (Keča et al., 2013). Sukob ekolokih interesa (Tablica 1, ): ne dovodi se u pitanje cilj očuvanja umskih ekosusava (uz minimalno ili potpuno odsudstvo ljudske intervencije), već način (Amacher et al., 2014): da li ume treba potpuno prepustiti samima sebi, intervenirati samo u sprječavanju teta ili prilagoditi načine gospodarenja ovom posebnom reimu. Sukob ekolokih i drutvenih interesa (Tablica 1, ): prisutan je svugdje gdje ekoloki aspekti trpe uslijed ljudskog faktora, a teko je ustanoviti prioritet, npr. u planinskom području koje je bogato mladom umskom vegetacijom, zimi atraktivnom za skijanje i snowmobil (nenamjerno unitavanjem mladica od strane skijaa i vozača), a zbog strmih nagiba podlono lavinama, bujicama i odronima. Sukob drutvenih interesa (Tablica 1, ‘): uglavnom slijed međusobnog neslaganja vie drutvenih grupa koje prioritet daju različitim načinima koritenja ume za odmor i rekreaciju (planinari, biciklisti, grupe koje koriste umske puteve za jahanje ili grupe koje se zalau za očuvanje prirode kroz potpunu zabranu koritenja ne mogu postići dogovor). Sukob ekonomskih, ekolokih i drutvenih interesa (Tablica 1, ’): prostor je pogodan vienamjenskom koritenju, a predmet je različitih vrsta i razina planiranja, od općih prostornih planova, preko planova gospodarenja umama, planova zatite određenih prirodnih područja, planova razvoja turističkih regija, pa do planova jedne mjesne zajednice. Tada postoji potencijal za nastanak ekonomskih, ekolokih i drutvenih sukoba. MATERIJAL I METODE RADA MATERIAL AND METHODS 2.1. Empirijski primjer 2.1 Empirical example Koviljsko-Petrovaradinski Rit (5.895 ha) se nalazi u Vojvodini, u jugoistočnom dijelu Bačke (Slika 1) i prostire se većim dijelom du lijeve, a manjim dijelom uz desnu obalu rijeke. Rit predstavlja integralnu cjelinu umskih, vlanih (barsko-močvarnih) i poplavnih stanita pod neposrednim utjecajem kolebanja razine vode rijeke Dunav. On spada u zatićena dobra, a temeljne vrijednosti ovog specijalnog rezervata prirode su očuvanost i raznovrsnost izvornih orografskih i hidrografskih oblika ritova (ade, rukavci, bare, močvare), očuvanost i bujnost izvornih biljnih zajednica karakterističnih za ritove ume, livade, trstici i evari, kao i raznovrsnost i bogatstvo faune (206 vrsta ptica i 24 vrste riba) koje uključuje prisutnost rijetkih i prorijeđenih vrsta. 1989. godine Rit je proglaen kao međunarodno vano područje za ptice, 2005. godine kao područje značajno za floru, 2004. godine uvrten je na popis zatićenih područja značajnih za sliv rijeke Dunav, a od 2012. godine nalazi se na Ramasar popisu vanih vlanih područja (Panjković et al., 2016; Puzović et al., 2015). Ritom kao zatićenim područjem koje se nalazi u neposrednoj blizini autoceste Novi Sad-Beograd, a od navedenih gradova udaljen je 20, odnosno 60 kilometara upravlja Javno Poduzeće (JP) Vojvodinaume, |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 52 <-- 52 --> PDF |
koje je trino i profitno orijentirano (Stevanov, Krott, 2013). U selu Kovilj nalazi se Manastir Svetih Arhangela, to obogaćuje okolinu samog Rita koji se prostire na teritoriju četiri političke općine Novi Sad, Inđija, Sremski Karlovci i Titel. Prema Uredbi o proglaenju (Sl. glasnik 44/11) Rit je podijeljen na tri stupnja zatite: prvi stupanj obuhvaća 373 ha (6%) stroge zatite; drugi stupanj 1.738 ha (29%) je pod mjerama aktivne zatite; u trećem stupnju 3.784 ha (65%) moguće je gospodariti umama bez ograničenja (Panjković et al., 2010; POG Posebne Osnove Gospodarenja umama). 2.2. Sekvencijska metoda 2.2. Sequential method S obzirom da interese korisnika nije moguće izravno sagledati, znanost umarske politike ih istrauje kroz pozicije i (javno iznesene) stavove, aktivnosti i resurse korisnika (Krott, 2005). U ovome radu ovi aspekti istraeni su primjenom modificirane sekvencijske metode po Schuesseru (2012, 2013): (i) Prva sekvencija obuhvaća prikupljanje empirijskog materijala u vidu polu strukturiranih otvorenih intervjua licem u lice, kojima se dolazi do početnih informacija o korisnicima i njihovom djelovanju. Tehnikom snjene grude (Cohen, Arieli, 2011) nastoji se doći do svih potencijalnih korisnika prostora u konkretnom slučaju Rita. Takav polustrukturirani otvoreni razgovor primjenjuje se sve dok se korisnici ne počnu ponavljati (cirkularni intervjui); (ii) Druga sekvencija zahtijeva da su istraivaču tijekom prikupljanja podataka na terenu dostupni svi sugovornici identificirani u prvoj sekvenci te da je moguće steći njihovo povjerenje i voditi otvorenu, obostranu komunikaciju. U ovoj fazi prikupljaju se detaljne informacije, ne samo razgovorom (licem u lice) već se posjećuju javna okupljanja kojima ciljni akteri nazočuju (npr. sastanci lokalne samouprave), prate se njihove izjave i postupci, prikupljaju informacije o resursima koje posjeduju i promatraju njihove ostale (javne) aktivnosti. Prikuplja se materijal u tiskanom (ili drugom) obliku koji bi dokumentirao identificirane stavove i aktivnosti u promatranom razdoblju (konkretno u posljednjih pet godina), npr. izjava na javnom skupu o nedostatku financijske podrke se zabiljei i nastoji dokumentirati na terenu; (iii) Treća sekvencija obuhvaća sistematizaciju prikupljenog materijala, koja kod N-uzorka (Schusser et al., 2012, 2013) obuhvaća statističku obradu, dok u pojedinačnom prikupljeni empirijski materijal (dokumenti i transkripti) prolazi kvalitativnu analizu sadraja (Bowen, |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 54 <-- 54 --> PDF |
svoje svakodnevne obveze dolaze u neposredni kontakt sa umama, imaju uvid u stvarno stanje na terenu, a zadatak im je da izvravaju planske propise, na čijim izradama pojedini sudjeluju. Poduzeća i institucije: (i) drvna industrija: u uem smislu nekoliko manjih poduzeća koje vre ili otkup ili preradu drva (pilane), a u irem i ostali prerađivači iz Vojvodine i sredinje Srbije koji na tritu sirovina dolaze iz Ritskih uma posluju kao kupci; (ii) Pokrajinski zavod za zatitu prirode (PZZP), Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo PSPV, tj. dio koji se bavi zatitom); (iii) organizacije koje se bave izradom planske dokumentacije i stručne poslove u umama privatnih vlasnika uma - JP Fruka gora, JP Vode Vojvodine, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo - PSPV, tj. dio za umarstvo. Građani - stanovnici političkih općina Novi Sad, Sremski Karlovci, Inđija i Titel, koji Rit koriste za odmor i razonodu, sakupljanje umskog otpada i ribolov (kada padne razina vode u rukavcima rijeke, nakon brzog povlačenja vode iz njih, ostaje velik broj riba zatečeno na suhom prostoru koje mjetani skupljaju). U ovu skupinu spadaju stočari, članovi rekreativnih atletskih klubova (trkači), predkolska/kolska djeca koja organizirano posjećuju Rit. 3.2. Intersi korisnika uma 3.2. Interests of forest users Dravno vlasnitvo prema Uredbi o proglaenju (Sl. glasnik 44/11) i u okviru Zakona o umama (2010, čl. 69-70), Vojvodinaume su korisnik prostora, a imaju i ovlasti i obveze upravljača zatićenim dobrom. Posebne osnove za Topolik, Dunavske ade, Krčedinsku adu, ajkaku među posebnim ciljevima na prvo mjesto stavljaju proizvodnju tehničkog drva (POG 2007, 2010, 2012, 2013), koja se dalje definira kroz izbor načina gospodarenja, izbor vrste drveća i omjera smjese ili izbor trajanja ophodnje. Određivanje |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 53 <-- 53 --> PDF |
2009) i kritičku analizu (Friedrichs 1990, Browne, Keeley 2001). Nakon toga se primjenom tehnika triangulacije, logičkog zaključivanja, indukcije i dedukcije vri procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika datog prostora (Rita) od vrlo jakog (+++) i jakog (++), preko umjerenog (+) i postojećeg () do nepostojećeg (/). Skala je bazirana na viefaktorskoj procjeni intenziteta interesa, bez koritenja manuala ili sličnih pomagala, te postupak zahtijeva dobro poznavanje slučaja i materije, iskustvo, dui razdoblje za promatranje, kritičnost i sveobuhvatnost, a zbog pouzdanosti postupak procjene vri se nezavisno od strane barem dva istraivača, te se rezultati usporede i kritički diskutiraju u okviru cijelog tima. Kada razlike u procjeni intenziteta budu neznatne (npr. umjeren ili postojeći), tijekom samog procesa moguće je vriti korekcije, posebno kroz relativne usporedbe s jedne, kao i uzimanje u obzir cijele slike s druge strane (kada su procijenjeni interesi svih korisnika). U slučaju nedostatka adekvatnih dokaza za određene tvrdnje korisnika, interes se procjenjuje na osnovi raspoloivog materijala, imajući u vidu da je procjena podlona promjeni ukoliko to dodatni materijal pokae. 2.3. Empirijski materijal i analiza 2.3. Empirical material and analysis Istraivanje je provedeno kolovoza 2017. do kolovoza 2018. godine. U periodu između kolovoza i prosinca 2017. godine kao i od svibnja do kolovoza 2018. godine provođeno je anketiranje vlasnika uma (kodovi arhiviranih intervjua: i-4, i-6, i-9,)1, zaposlenih u umarstvu (kodovi i-5, i-10, i-11), zaposlenih u institucijama za zatitu prirode (kod i-2), rekreativnih trkača (kod i-7), stočara (kod i-9), članova planinarskih drutva (kod i-8) i nezavisnih stručnjaka koji svojim radom ili drugim aktivnostima dolaze u dodir s istraivanim područjem (kodovi i-1, i-3). Započinjalo se otvorenim pitanjem o Ritu, koje se specificiralo kako bi se dobila slika o korisniku, kao i tome koje ostale aktere će navesti. Drugoj fazi se pristupilo ciljem produbljivanja i detaljnijeg objanjavanja iskaza, bez utjecaja na tijek ili smjer kretanja odgovora (Bullard, Klemperer, 1984). Radi dobivanja informacija o stavovima pojedinih institucija i grupa (institucija za zatitu prirode, stočara) autori su nazočili radnim sastancima kao nezavisni promatrači (np-s)2, npr. u Pokrajinskom zavodu za zatitu prirode tijekom mjeseca rujna 2017. godine (arhivirano pod np-s1). Osim intervjua, prikupljana je i analizirana dostupna literatura: osnove i planovi gospodarenja umama za gospodarske jedinice Topolik, Dunavske ade, ajkaka, Krčedinska ada, Planovi upravljanja 2012-2021 te Programi upravljanja za 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godinu. Pregledan je i analiziran arhivski materijal Pokrajinskog zavoda za zatitu prirode (aktualni akt o proglaenju zatićenog područja, ranija dokumentacija o prethodnim oblicima zatite i upravljanja, prijedlozi i primjedbe brojnih zainteresiranih strana, zapisnici sa sastanaka, upute i miljenja stručnih slubi). Obrađeni su i članci iz dnevnog tiska, kao potpora (ili ne) iskazanim stavovima zainteresiranih strana. Treća sekvenca je potom obuhvatila kritičku analizu prikupljenog materijala i procjenu intenziteta interesa, koja je unijeta u analitičku shemu. Shema (vidi Sliku 2) sublimira analitičke kategorije iz ovog poglavlja, gdje su horizontalno predstavljeni korisnici uma, vertikalno njihovi pretpostavljeni interesi, a na presjecima (ilustriranim ovalnim oblicima) unosi se procjena intenziteta interesa za sve grupe korisnika posebno. Nakon toga pristupa razmatraju se i markiraju interesnia polja IP (objedinjuju interese istog tipa, npr. ekonomske interese vezane za proizvodnju drva) poslije čega se sagledavaju i na grafikonu markiraju potencijalne zone sukoba (ZS). REZULTATI RESULTS Rezultati su klasificirani prema korisnicima uma (3.1), njihovim interesima (3.2) kao i interesnim poljima i zonama sukoba (3.3). 3.1. Korisnici uma 3.1. Forest users Vlasnici uma - drava Srbija, Srpska Pravoslavna Crkva patrijarhija u Sremskim Karlovcima, Srpski manastir Svetih Arhangela u Kovilju i stanovnici okolnih sela. Oni su analitički podijeljeni u dravno i privatno vlasnitvo (Slika 2). ume koje su u dravnom vlasnitvu (4.062 ha) dane su 2002. godine na gospodarenje poduzeću Vojvodinaume (V), koje je te godine i osnovano od strane Pokrajine. Nakon to je 2011. godine Rit proglaen specijalnim rezervatom prirode, upravljanje na svih 5.895 ha dano je Vojvodinaumama (Sl. Glasnik 44/11), bez obzira na vlasnitvo. U kategoriju privatnog vlasnitva svrstani su crkva, manastir i privatni vlasnici zemljita iz okolnih sela. Manastiri Kovilj, odnosno Manastir Grgeteg trenutno posjeduju 1.100,57 ha (18,67% ukupne povrine), dok privatni vlasnici posjeduju 194,58 ha (3,3%). U procesu povrata je 701,49 ha (11,9%) (Panjković et al., 2010). Zaposleni u umarstvu - zaposleni u Vojvodinaumama, inenjeri umarstva zaposleni na gospodarstvu Srpskog manasitra Svetih Arhangela u Kovilju i umari inenjeri zaposleni u JP Nacionalni park Fruka gora. Oni obavljajući |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 55 <-- 55 --> PDF |
namjenske cjeline 10 (Proizvodnja tehničkog drva) u trećem stupnju zatite Specijalnog rezervata i ukazuje da korisnik ume (Vojvodinaume) ima vrlo jak interes (+++) za ostvarivanjem proizvodnih ciljeva tj. koritenjem ume za proizvodnju tehničkog drva. To aktivnosti na terenu potvrđuju npr. osnivanje plantaa euroameričkih topola u trećem stupnju zatite, izgradnja i odravanje umskih puteva, itd. Također, Vojvodinaume stvara preko 90% prihoda od prodaje drva na tritu (Stevanov, Krott, 2013; Tromjesečni izvjetaji V 01.01-31.12.2018). Kako je koritenje tehničkog drva u izravnoj vezi s financijskim efektom pretpostavlja se da poduzeće ima vrlo jak interes (+++) za koritenjem (drva iz) ume na najprofitabilniji način (Slika 2). U drutveno-ekonomskim uvjetima zemalja u tranziciji javna/dravna poduzeća u osiguravanju opstanka većinom se oslanjaju na trite, a ne na dravu (Hendley, 1998). To je vjerojatno razlog to se u pojedinim odgovorima ispitanika ovog poduzeća (i-5, i-10, i-11) proizvodnja i plasman drva ističe kao dominantna uloga i uz primarne uloge definirane Zakonom o umama (Sl. gl. RS br. 30/10, 93/12 i 89/15). Kako i lovstvo kreira trini prihod postoji jak interes za odranjem te aktivnosti (++, Slika 2) dok je interes za koritenjem ume za zatitu objekata i infrastrukture procjenjen kao postojeći (, Slika 2). Sugovornici se slau da bi u slučaju ulaganja u Rit ovaj način vie dobio na značaju (i-3, i-4, i-5, i-10, i-11). Dok je način koritenja tehničkog drva vezan ponajprije za povrine pod euroameričkom topolom, brojni ispitanici su u svojim odgovorima isticali da su u Ritu podjednako značajni i ciljevi gospodarenja umama koji se odnose na zatitu prirode, ponajprije misleći na nadzor i slubu čuvara u zatićenom području (i-1, i-2, i-3, i-5, i-6, i-10, i-11). Poduzeće je prema osnivačkom aktu javno, i time duno zastupati interes drave za opskrbljivanjem stanovnitva javnim dobrima (Sl. list AP Vojvodine, br. 4/2013 i 54/2015), o čemu govore i svi operativni ciljevi i mjere u Studiji zatite (Panjković et al., 2010), desetogodinjem Planu upravljanja i brojnim godinjim Programima. S obzirom na ukupno stanje proračuna, većina novca za realizaciju tih ciljeva i mjera izdvaja se iz trinog prihoda (interni izvjetaji Vojvodinaume). Pretpostavljeni interes za koritenjem Rita sa svrhom zatite procijenjen je kao vrlo jak (+++, Slika 2) jer bi gubitak nadlenosti i s njima povezanih resursa značio gubitak utjecaja i eventualno smanjivanje koje vodi do gaenja (i-5, i-10, i-11), to ni jednoj organizaciji nije u interesu (Krott, 2005). Prilikom razgovora uočava se prepoznavanje rekreativnih i krajobraznih vrijednosti uma od strane sugovornika iz javnog poduzeća. tovie, oni često tee da i dio svog slobodnog vremena provedu u Ritu i osobno se zalau za njegovo očuvanje i očuvanje prirodnog bogatstva koje definiraju atributima poput vrlo vrijedno, ugodno i lijepo (i-3, i-5, i-10). Međutim u toj ulozi oni su promatrani kao građani. Zbog usaglaavanja s međunarodnim načelima, kao i prepoznavanja potencijalnog budućeg novog trita kod poduzeća iz područja umarstva skladitenje ugljika sve vie dobiva na značaju, to se vidi iz dokumenata Vojvodinaume (arhiva JP V) i razgovora sa sugovornicima (i-5, i-10, i-11). No kako jo uvijek nema projekata i financijskih tokova, taj interes procijenjen je kao umjeren (Slika 2). Privatno vlasnitvo Zakon o umama (2010), iz dravne, prepoznaje i kategoriju ume sopstvenika, čiji se ciljevi i interesi ostvaruju u utvrđenom zakonskom okviru (čl. 71-72). Promatrajući financijsko gledite gospodarenja umama u privatnom vlasnitvu, pretpostavljen je vrlo jak interes (+++) za koritenjem ume za proizvodnju drva (Slika 2). Naime, crkva i manastiri tee da svojim umama gospodare na način koji će im osigurati financijsku dobit (i-5, i-6, i-10, i-11). Srpski Pravoslavni Manastir Svetih Arhangela u Kovilju se uz prodaju drva bavi i prodajom ribolovnih dozvola i na taj način također ostvaruje (manji) dio prihoda (i-4, i-5, i-6, np-s1, np-s2) te je interes za koritenjem ume u svrhu rekreacije okarakteriziran umjerenim intenzitetom (+, Slika 2). Zatitne funkcije nisu prioritetne (i-5, i-6, i-10, i-11; np-s1; np-s2) te je interes vezan za njih okarakteriziran kao postojeći (, Slika 2) s obzirom na karakter prirodnog dobra. Vlasnici privatnih posjeda u najvećem broju obuhvaćaju stočare na lokalitetu Krčedinska ada. Oni prostor Rita koriste za ispau stoke (++, Slika 2) koja u njihovom slučaju predstavlja ekonomski oblik koritenja i doprinosi primarnim aktivnostima, to također ide u prilog definiranom jakom interesu za koritenjem ume na najprofitabilniji način (++, Slika 2), npr. Dan stočara1, rts.tv2. Isti vlasnici privatnih posjeda praktično zanemaruju ostale načine koritenja i zatite uma i prostora Rita (i-2, i-5, i-9, i-10; np-s1). Prodaje uma su rijetke i ne smatraju se najprofitabilnijim načinom koritenja (i-2, i-4, i-9; arhiva PZZP i JP V), kao ni čista sječa koja je zakonom zabranjena (Zakon o umama, 2010). Zaposleni u umarstvu - predstavnici zaposlenih u poduzećima koja gospodare umama Rita bez izuzetka ističu prioritetno značenje koritenja uma za proizvodnju drvne mase (intervjui i-1, i-3, i-4, i-5, i-6), koja se kao takva spominjala i na sastancima kojima su autori nazočili kao nezavisni promatrači (np-s1; i-2; Arhivska dokumentacija PZZP). Zarade zaposlenih u umarstvu (ponajprije zaposlenih u JP) se isplaćuju iz trinih prihoda i dobiti koje poduzeće ostvaruje, a čega su sami zaposleni svjesni te ističu vanost koritenja ume za proizvodnju drva (i-2, 3, 4; np-s1). Usred nedostatka mehanizma naplate usluga, odgovori |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 56 <-- 56 --> PDF |
zaposlenih svjedoče da je interes za koritenjem ume za ostale usluge (npr. rekreaciju, odmor) minimalan, osim lova koji ipak donosi (manji) prihod (Slika 2). Izuzetak čine predstavnici manastira, u čijim odgovorima prevladava potreba za koritenjem prostora za rekreativne svrhe, u ponajprije za sportski ribolov na povrini kojom raspolae manastir, kao i njihove tenje da na svojim posjedima osnuju sportsko-ugostiteljske objekte (i-6, i-7, i-10; np-s2; arhiva JP V). S obzirom da je to dio budućih planova, ono kao takvo nije ulo u aktualnu procjenu. Poduzeća i institucije: (i) Prerada drva - na području općina na kojima se Rit prostire nalazi se nekoliko pilana koje zajedno s ostalim prerađivačima iz Vojvodine i sredinje Srbije sudjeluju na domaćem tritu drvne sirovine kao kupci. S obzirom da je funkcioniranje (domaćih, kao i inozemnih) kupaca u izravnoj vezi s adekvatnom opskrbom drvnom sirovinom, njihov interes se jasno odraava u koritenju ume za proizvodnju tehničkog drva (+++, Slika 2). Kako je to u slučaju Srbije izravno u vezi s kreiranjem dobiti iz koje se poduzeća za gospodarenje umama financiraju, onda je i prerađivačima u interesu da se ume koriste na najprofitabilniji način (+, Slika 2), odnosno da se sječe ono to trite potrauje; (ii) Zatita prirode - osnovna svrha postojanja PZZP, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zatitu ivotne sredine i PSPV (dio zatite) je ostvarivanje ciljeva vezanih za zatitu prirode. Stavovi ispitanika su u skladu s ciljevima i mjerama iz Uredbi i studija zatite (Uredbe o zatiti SRP Koviljsko-Petrovaradinski Rit 1998., Uredbe iz 2006. i 2008., kao Studije zatite iz 2010.), a naglaava se vanost rijetkih i očuvanih tipova stanita za očuvanje bioraznolikosti, posebno umske zajednice Querco-Fagetea i razred Salicetea purpureae (i-1, i-2, i-3, i-4). (Su)Financiranje mjera zatite, na primjer visokih trokova izmuljivanja kanala u Ritu od strane Pokrajinskih institucija s ciljem očuvanja vlanih stanita, govori u prilog značaju zatitnih funkcija (arhiva JP V; i-2, i-10, i-11) kao i česta suradnja s ekolokim nevladinim organizacijama (i-2, i-5, i-10, i-11). Stoga je interes pretpostavljen kao vrlo jak (+++, Slika 2). Kako zatita prirode u slučaju Rita podrazumijeva i očuvanje prirodnih stanita divljih vrsta u izmijenjenom agrokulturnom i urbanom okruenju (Panjković et a., 2010), a u konkretnom slučaju gdje je prostor dominantno pokriven umama (68,62%) koje po biolokim karakteristikama obavljaju i funkciju skladitenja ugljika, interes za koritenjem ume za skladitenje ugljika okarakteriziran je kao jak (Slika 2). Naime, uslijed visokog učeća tehničkog drva u drvnim proizvodima (30% u panjačama bijele vrbe, 70% u kulturama bijele vrbe i 75% u kulturama topola) značajni dio ugljika iz godinjeg prirasta drvne mase suostaje trajno vezan (Stojnić et al., 2010). Krajobrazne vrijednosti se ističu u člancima iz dnevnog tiska (npr. Blic.rs1 i Vojvodina.com2), a PZZP se zalae da s upraviteljem sudjeluje u međunarodnim projektima kojima se financiraju neke od planiranih aktivnosti (npr. posjetiteljski centri) (i-2, i-5, i-10, i-11). Interes za koritenjem ume za zatitu objekata i infrastrukture je na osnovi dokumenata (arhiva PZZP) i razgovora s ispitanicima (i-2, i-4, i-11) pretpostavljen kao postojeći (Slika 2), uzimajući u obzir minimum objekata i javne infrastrukture na prostoru Rita (npr. asfaltni put na nasipu), ali ne isključujući mogućnost da bi se pod boljim financijskim uvjetima to promijenilo (i-2, i-10). Na jednom od sastanaka (np-s-3) predstavnici općinske uprave Sremski Karlovci iskazali interes za razvoj turizma na prostoru Rita (koritenje ume za rekreaciju, odmor i krajobraz) ali konkretne aktivnosti razvoja u ovome smeru nisu dokumentirane; (iii) Ostali - JP Fruka gora i JP Vode Vojvodine u planovima koje izrađuju za dio privatnih uma nastoje zadovoljiti kako interes umovlasnika vezan uz koritenje drva, tako i zakonsku obvezu vezanu za pruanje javnih dobara, prvenstveno zatite prirode, infrastrukture (zatite od poplava) te vodnih karakteristika. Iako se radi o maloj povrini, a proračunska sredstva za realizaciju planovima propisanih ciljeva i mjera na privatnom posjedu su rijetka (i-4, i-10) (kompenzacija za nekoritenje ili pak za realizaciju konkretnih mjera na terenu), interes je pretpostavljen kao jak (++, Slika 2) jer ni ovim poduzećima nije u interesu da izgube postojeće nadlenosti (i-4, i-10). U ovu grupu spada jo i PSPV tj. njegov dio za umarstvo, koji je fokusiran na gospodarenje umama i cilj trajnosti prinosa (Zakon o umama, 2010) to ukupni procijenjeni interes za koritenjem drva u podkategoriji Ostali čini jakim (++, Slika 2). Građani - pored Rita nalazi se selo Kovilj čiji mjetani koriste ume za rekreaciju, odmor i krajolik, te rekreativni ribolov (i-2, i-3, i-5, i-10; np3). Ribolov je jednim dijelom u okviru razonode, a drugim zbog uporabne vrijednosti namirnice, to u ekonomski oteanim uvjetima (u dravi) često utječe i na zadovoljavanje egzistencijalnih potreba. Također, mjetani prostor povremeno koriste i u druge razonodne svrhe (izleti, proslava prvog svibnja) te je pretpostavljen vrlo jak intenzitet interesa za rekreaciju i odmor (+++, Slika 2). Koritenje Ritskih uma za proizvodnju drva povezano je s jakim interesom (++, Slika 2) ponajprije jer mjetani u velikoj mjeri koriste drvo za ogrijev (i-3, i-5, i-10, i-11; interni izvjetaj JP V o prodaji drvnih sortimenata). Kada se spomene zatita prirode, mjetani iskazuju jednu vrstu ponosa, to je identificirano i u istraivanju Grujičić et al. (2008), svjesno ističući vanost prirodnog dobra koje se nalazi u neposrednoj blizini njihovih domova. Ali zbog |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 57 <-- 57 --> PDF |
nedostatka trenutne, stvarne osobne koristi od toga (interni izvjetaji, planska dokumentacija, i-2, i-3, i-7, i-8, i-10, i-11) interes za koritenjem ume za zatitu prirode od strane građana ocijenjen je kao postojeći (, Slika 2). Stočari čitavu povrinu lokaliteta Krčedinska ada (koja se prostire na istočnom dijelu Rita sa svih strana omeđena rukavcima rijeke Dunav) smatraju svojim vlasnitvom (i-2, i-9, i-10; np-s1), bez obzira na stvarne granice posjeda (koje su zapravo manje enklave u unutranjosti ade) i iz tih razloga neograničeno putaju stoku (+, Slika 2). Korisnici koji prostor koriste u rekreativne svrhe (npr. rekreativni trkači) posjećuju Rit organizirano od strane svojih klubova u većim ili manjim grupama i pri tome borave u njemu najčeće u trajanju od jednog dana (i-2, i-3, i-7, i-8, Izvjetaji ARK Fruka gora), najčeće koristeći nasipe i umske staze (interni izvjetaji Atletsko-rekreativnog kluba Fruka gora i Planinarskog saveza Vojvodine; i-7, i-8, i-10). 3.3. Interesna polja, zone sukoba 3.3. Interest fields, conflicting zones Na temelju prethodne analize (3.2) i grafičke sinteze (Slika 2), izdvojila su se dva interesna polja (IP), koja objedinjuju ponajprije grupe korisnika kod kojih je procijenjen vrlo jak interes (+++), a dijelom se mogu naslanjati tj. uključivati i jak interes (++): IP1: vezano je za iskoritavanje uma i obuhvaća vrlo jak interes (+++) posebno za proizvodnju drva, koji dijele vlasnici uma (Vojvodinaume, crkva) i zaposleni u umarstvu (Slika 2), a djelomično obuhvaća i jak interes (++) građana i Ostalih (prvenstveno Pokrajinski sektretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo) (Slika 2 isprekidana linija). IP1 također djelomično obuhvaća i jak interes za koritenjem ume na najprofitabilniji način (++, privatno, dravno vlasnitvo, zaposleni) (Slika 2, isprekidana linija) s obzirom da su proizvodnja drva i njen pozitivan financijski učinak u danim drutveno-političkim i ekonomskim okvirima usko povezani. Poduzeća i institucije iz područja prerade drva su isto dio ovoga polja (Slika 2) jer je i njima u interesu da se ume koriste u svrhu proizvodnje drvnih sortimenata, iako se na tritu nalaze na suprotnoj strani od ponuditelja. IP2: ono isključuje koritenje (tehničkog) drva, ali objedinjuje vrlo jake (+++) interese institucija iz područja zatite prirode i Vojvodinaume (drava) te jake interese (++) Ostalih za koritenjem ume u svrhe zatite prirode biljnog i ivotinjskog svijeta (Nacionalni park, Pokrajinski sekretarijat). Tu spadaju i vrlo jaki (+++) interesi građana, a u irem smislu i jaki interesi (++) Ostalih institucija (Nacionalni park, Vode Vojvodine, Pokrajinski sekretarijat) za koritenjem ume za rekreaciju, odmor i krajolik (Slika 2, isprekidano). IP2 također djelomično moe uključivati i jak interes (++) Voda Vojvodine za očuvanjem vodnih karakteristika prostora (Slika 2, isprekidana linija). Budući da svi korisnici prostora svoje interese ostvaruju na istom prostoru tj. umama Rita, interesna polja se mogu naći u sukobu, to je na Slici 2 predstavljeno Zonama Sukoba (ZS): (i) Između prva dva interesna polja (IP1 i IP2) pretpostavljen je sukob u okviru Zone Sukoba ZS1 (Slika 2). Naime, prvo interesno polje (IP1) ponajprije se temelji na koritenju prirodnih bogatstava tj. ume se koriste za dobivanje drvne mase, dok se drugo interesno polje (IP2) zasniva na očuvanju tih istih prirodnih bogatstava kroz zatitu ekosustava i koritenje prostora za odmor i rekreaciju (s minimalnim utjecajem na ekosustave). U praksi djelovanje korisnika uma unutar prvog interesnog polja (IP1) često stavlja korisnike uma unutar drugog interesnog polja u inferioran poloaj, i suprotno. Na primjer, sječa uma moe znatno naruavati rekreativno-turističke aktivnosti i krajobraz, a s druge strane zabrana sječe limitira ostvarivanje financijske dobiti iz koje se realiziraju mjere poput postavljanja i odravanja infrastrukture potrebne za turizam, rekreaciju i krajolik (npr. edukativna staza ili toranj za uivanje u krajoliku i promatranje ivotinjskog svijeta); (ii) Između prvog (IP1) i drugog interesnog polja (IP2) također je pretpostavljen sukob u okviru Zone Sukoba ZS2 (Slika 2) s tom razlikom da je ovdje u pitanju drava/pokrajina koja je u internom sukobu interesa. U pitanju je zatićeni prostor od kojega se s jedne strane očekuje ispunjenje programskih ciljeva za očuvanjem prirode, biljnog i ivotinjskog svijeta, kao i jedinstvenih staninih prilika te da se istovremeno ispuni cilj opskrbe stanovnitva drvom (i na taj način prihodima na tritu financira realizaciju svih ciljeva i mjera gospodarenja). RASPRAVA DISCUSSION Na shematskom prikazu (Slika 2) izdvojila su se dva interesna polja IP1 i IP2, koja se formiraju s jedne strane koritenjem umskih resursa, a s druge strane realizacijom zatite prirode, odmora i rekreacije na prostoru istraivanja. Spomenuta polja vezana su za grupe korisnika iz kategorija umarstva i drvne industrije (koritenje) kao i kategorija u koje spadaju institucije zatite prirode i građani. Prema Tablici 1 (2.2) sukobi interesa spomenutih kategorija korisnika mogu se pojedinačno klasificirati kao sukob (kratkoročnih) ekonomskih interesa s (dugoročnim) ekolokim (kategorija , Tablica 1) i sukob ekonomskih s drutvenim interesima (kategorija , Tablica 1). Dok je ekonomski interes vezan za proizvodnju najkvalitetnije drvne mase i profitabilno koritenje uma (Alexandrov, Iliev, 2019), ekoloki nastoji očuvati prirodu i autentičnost prostora za sadanje i buduće generacije, dok je drutveni orijentiran na koritenje prostora za odmor i rekreaciju, kao i u drugim sličnim rezervatima (Zorić et al., 2019). Promatrajući literaturne izvore moe se vidjeti da su i drugi autori dolazili do sličnih rezultata. Tako u Irskoj istraivači Bonsu et al. (2019) u studiji slučaja u kojoj je jedan dio povrine također pod dravnim |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 58 <-- 58 --> PDF |
profitno orijentiranim poduzećem za umarstvo, a drugi u privatnom vlasnitvu, i gdje se ume nalaze u kombinaciji s vodenim povrinama koje sadre kako najkvalitetniju ribolovnu ribu tako i dosta zatićenih vrsta, navodi između ostalog vrlo jak sukob između (ekonomskog) interesa za koritenjem drva i (ekolokog) interesa za zatitu vrsta poput koljke (Margaritifera margaritifera) kao i sukob ekonomskog (drvo) i drutvenog interesa za rekreativni ribolov. Na prostorima bive Jugoslavije Grujičić i suradnici (2008) istraujući spomenik prirode Lazarev kanjon, koji je također dravnog i privatnog vlasnitva, ima ume u kombinaciji s drugim oblicima livadama, panjacima i stjenovitim terenom, a poslovi upravljanja i gospodarenja povjereni su javnom poduzeću za gospodarenje umama, navode raskorak između neformalnog ekonomskog i formalnog interesa javnog poduzeća uvjetovanog zahtjevima konzervacijske politike. Po bioekolokim i socio-kulturnim karakteristima proučavanog primjernog područja i sam prostor Rita prua mogućnost za ostvarivanje vie funkcija uma i stanita. Toga su svjesne i proučavane interesne grupe te se prilikom planiranja i izrade različitih planskih i programskih dokumenata vezanih za Rit, ali i ire (npr. prostorni planovi), prepoznaje potreba usaglaavanja vienamjenskih ciljeva i mjera. To ponajprije proizlazi iz do sada odravanih sastanaka, javnih rasprava i prijedloga dokumenata (arhiva PZZP, interni izvjetaji upravitelja), ali i razgovora s korisnicima (i-2, i-3, i-4, i-5, i-10, i-11; np-s1). U Ritu je dakle snano prisutan sukob ekonomskih, ekolokih i drutvenih interesa (kategorija , Tablica 1, poglavlje 1.2.), najčeće u okviru planiranja prioritetnih ciljeva. Jedna od strategija za upravljanje viestrukom uporabom unutar i oko zatićenih područja je zoniranje, pristup u kojem se povlače prostorne granice kako bi se razlikovala područja s različitim stupnjevima doputenih utjecaja čovjeka (Hull et al., 2011). Tako je u svrhu harmonizacije napravljena podjela Rita na stupnjeve zatite već u Uredbi o proglaenju (vidi 2.1), to se dalje na terenu realizira kroz planove upravljanja zatićenim prostorom i gospodarenje umama (aspekt prostornih i drugih planova nije promatran). Budući da je ostvarivanje interesa izravno povezano sa snagom aktera da ih provode (Krott, 2005) postojeća podjela ukazuje na trenutni odnos u snagama ostvarivanju interesa kroz zoniranje: na najvećem dijelu povrine moguće je gospodariti umama s ostvarivanjem značajnog profita, dok se na jednoj trećini primjenjuju mjere aktivne zatite, npr. obnova uma na prostornim cjelinama manjim od 5 ha ili selektivno i ograničeno koritenje prirodnih bogatstava i kontrolirane intervencije i aktivnosti ukoliko su usklađene s funkcijama zatićenog područja ili vezane za nasljeđene tradicionalne oblike privrednih aktivnosti (Sl. glasnik 44/11, Član 7). Zabrana svih mjera (klasičnog) gospodarenja umama postoji na svega 6% povrine (2.1). Uz prostornu podjelu identificiran je sukob između zatite i umarstva, kao i između stočara i umarstva, a to moe imati različite, često kombinirane uzroke i gdje Rit nije jedinstven slučaj. Sukob umarstva i zatite prirode je identificiran kao drugi najvaniji sukob na teritoriju BiH (Marić et al., 2012), dok se u slučaju nacionalnih parkova i parkova prirode u regiji (Albanija, BiH, Hrvatska, S. Makedonija, Srbija) pokazao kao primarni (Vuletić et al., 2010). Rezultati oba istraivanja pokazuju da je prisutan i (manji) sukob oko ispae (umarstvo-stočarstvo). U osnovi spomenutih sukoba nalazi se uglavnom sam prostor tj. njegove karakteristike koje u kombinaciji s ostalim čimbenicima, npr. preklapanjem zakonodavstva, borbom za kompetencije, razlikama u sustavu vrijednosti sektora umarstva i zatite prirode (Vuletić et al., 2010) nedovoljnom komunikacijom/kooperacijom između institucija/aktera (Grujičić et al., 2008) i drugim aspektima često vrlo specifičnim za promatrani slučaj dovode do sukoba interesa različitih razmjera i intenziteta. Oni se mogu manifestirati na različite načine (od tihog konflikta daleko od očiju javnosti, preko diskusija i sukoba na javnim raspravama do intenzivnog lobiranja) i mogu imati različite uzroke (Vuletić et al., 2010). Manifestacije i uzroci su izvan postavka trenutnog rada, ali predstavljaju vrlo značajan oblik u daljnjem empirijsko-analitičkom istraivanju Rita. Do sada je na temu Rita rađena Studija zatite (Panjković et al., 2010) koja između ostalog sadri kvalitativnu, deskriptivno-empirijsku analizu zaintersiranih strana i definira priblino iste korisnike (u studiji: zainteresirane strane) koji su navedeni i u ovome radu. Iako se interes ne moe izravno mjeriti, potreba za kvantificiranom procjenom intenziteta interesa prepoznata je kako u znanosti umarske politike generalno (Krott, 2005), tako i kod nas, npr. u radu Vuletić i suradnika (2009a) gdje se proučavaju sukobi u dva zatićena područja u Republici Hrvatskoj. U navedenom se radu kao mjerilo za procjenu jačine sukoba intersa koristi frekvencija tvrdnji u iskazima ispitanika temeljenim na anketnom istraivanju ,to rezultira tablično-dijagramskim prikazima i tekstualnom tumačenju dobivene statistike. S druge strane u ovome radu o Ritu se triangulacijom kriaju postojeći izvori informacija i nakon kvalitativne analize se kritički (temeljeno između ostalog na logičnom zaključivanju) radi procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika na (gruboj) skali od vrlo jakog (+++) do nepostojećeg (/). Primjer Rita je pokazao da se nakon unoenja tako procijenjenog intenziteta interesa korisnika u shematski prikaz interesna polja daju jasno uočiti, a sagledavanjem tih interesnih polja izdvajaju se (vizualno) i zone sukoba. Na taj način moguće je dobivene rezultate koristiti i za efektivnu, aktivnu diskusiju rezultata s akterima iz prakse, a za čime postoji sve veća potreba (Boecher, Krott, 2016), a to je testirano i potvrđeno na međunarodnoj radionici odranoj u Novom Sadu (16. i 17.04.2019)1. Uz to to je fokus diskusije na sukobima između interesnih polja (IP) treba navesti i to da je on moguć i u okviru svakog od njih. Tako se na primjer u okviru interesnog polja |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 59 <-- 59 --> PDF |
IP1 s jedne strane nalaze korisnici koji unutar vrlo jakog interesa vezanog uz koritenje uma za proizvodnju drva nalaze kao ponuditelji (privatni umovlasnici, javno poduzeće ispred drave, kao i zaposleni koji rade na poslovima koritenja) dok taj isti interes dijeli i drvna industrija kao korisnik koji sirovinu potrauje. Svakako da ponuditelj eli postići to viu a kupac to niu cijenu, i u tom kontekstu oni stoje kao suprotstavljene strane. Iako je ovaj sukob ekonomskih interesa (kategorija , Tablica 1) u nekim dravama identificiran i kao najvaniji (npr. BiH, Marić et al., 2012), on se uglavnom rjeava na tritu (Krott, 2005). Drugi primjer je vezan za interesno polje IP2, gdje bi do sukoba moglo doći kada bi koritenje prostora od strane građana imalo negativan utjecaj na ekosustave zatićenog dobra, npr. negativan utjecaj posjetitelja na vlane livade unitavanjem zatićenih stanita (kategorija , Tablica 1), to u konkretnom primjeru Rita međutim nije slučaj. ZAKLJUČAK CONCLUSION Na primjeru Koviljsko-Petrovaradinskog Rita pokazano je da je znanost umarske politike u mogućnosti definirati korisnike te da predloenim empirijsko-analitičkim pristupom sveobuhvatno sagleda njihove interese i grafičkom sintezom prikae potencijalne zone sukoba: unosom procjenjenog intenziteta interesa korisnika na primjeru Rita (Slika 2) jasno su se izdvojila dva interesna polja IP1 (vezano za način koritenja uma za pridobivanje drvne mase) i IP2 (vezano za oblik zatite tj. očuvanja), to je dalje ukazalo na potencijalne zone sukoba između njih. To odgovara rezultatima sličnih studija slučaja vođenim u Europi i kod nas. Posebna snaga primijenjene analitičke metode i njene grafičke sinteze je to je moguće uočiti unutarnji sukob interesa, to je slučaj s dravom, tj. Vojvodinaume imaju vrlo snaan interes za proizvodnju drva s jedne strane i zatitu prirode s druge strane (ZS2, Slika 2). Prednost je u tome to drava moe interno potraiti rjeenje kako bi uravnoteila opći drutveni interes. Slika 2 također pokazuje i nedostatak, da će rezultat unutarnjeg rjeenja upravljača biti u sukobu s drugim korisnicima, poput drvne industrije (ako se poveća opseg zatite) ili aktera zatite prirode (ako se pojačava sječa drva). Rjeenje je moguće samo ako je drava dovoljno jaka da upotrebom odgovarajućih instrumenata uspostavi primjerenu ravnoteu drutvenih i ekonomskih interesa, to ne dovodi uvijek nuno i do sklada. dok pojedinačni diskursi uzimaju u obzir samo određene načine (Takala et al., 2017) shematska sinteza rezultata omogućila je pregled kompletne palete korisnika i njihovih interesa vezanih za Rit. Ona moe posluiti korisnicima da razmotre (i) koji koncept gospodarenja bi podrala koja grupa aktera, pa da s obzirom na to čine koalicije; (ii) kako koncipirati koji instrument da bi zbog predočenih sukoba interesa imao bolju ansu za implementaciju u praksi; ili (iii) koji odnos prioriteta u ciljevima gospodarenja bi bio tehnički izvediv, uzimajući u obzir konkretne interesne zone i sukobe. Ako uzmemo primjer koncepta zatitnih zona koji Rit dijele na tri razine zatite, onda se u kombinaciji s rezultatima sa Slike 2 moe zaključiti da je politički gledano visina tih razina (strogo područje zatite 6% povrine, aktivna zatita 29%, koritenje drva za ostvarivanje ekonomske dobiti 65%) zapravo predstavljaju trenutni kompromisni paket u kontekstu postojećih interesa. Drava je u stanju podrati takav kompromis koritenjem javnih sredstava ili na neki drugi način. Istraivanje koje sveobuhvatno i to realnije prikae korisnike, interese i sukobe interesa, ima veći potencijal da bi akterima pruila informacije koje mogu selektirati za razvoj vlastitih strategija implementacije (Boecher, Krott, 2016) koje u praksi funkcioniraju, to nije uvijek slučaj (Krott, 2005). Adekvatna primjena tih strategija moe, tovie, doprinijeti profesionalizaciji umarske politike u praksi, to je strateki vano (Krott, 2005) ne samo zbog toga to je umarstvo tradicionalno zatvoreno za upliv novih aspekata i pogleda na stvari (Kubeczko et al, 2006), već se nalazi i u situaciji u kojoj se brojni drugi sektori bore za upravljanje nad prirodnim resursima (Matić, Anić, 2015). Profesionalan pristup političkim procesima umarstvu povećava anse za uspjeh (Krott, 2005), a sagledavanje sukoba interesa kroz empirijsko-analitički pristup daje znanstveno utemeljenu polaznu osnovu u umarsko-političkom diskursu. S obzirom da je ovo inicijalno istraivanje, iz njega proizilaze dalji aspekti, na primjer pitanje uzroka pretpostavljenih sukoba, ali i uključivanje primjera zemalja regiona, čije je ispitivanje u tijeku. ZAHVALA ACKNOWLEDGEMENT Autori se zahvaljuju Ministarstvu prosvete, nauke i tehnolokog razvoja Republike Srbije na financijskoj podrci. Authors would like to thank the Serbian Ministry of Education, Science and Technological development for the financial support. Ovaj rad je podran i od strane Collegium Talentum 2018 Programa Republike Mađarske. This work was supported also by the Collegium Talentum 2018 Program of Hungary. |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 60 <-- 60 --> PDF |
LITERATURA REFERENCES Alexandrov, A.H., Iliev, I., 2019: Forests in South-eastern Europe. Topola 203, 79-85. Amacher, G. S., Ollikainen, M., Uusivuori, J., 2014: Forests and ecosystem services: Outlines for new policy options, Forest Policy and Economics, 47: 1-3. Avdibegović, M., 2002: Forest and Environmental Legislation in the Federation of Bosnia and Herzegovina, Forstwissenschaftliche Beiträge 26 (Experiences with New Forest and Environmental Laws in Countries with Economies in Transition): 49 60. Bonsu, NO., Dhubháin AN., OConnor D., 2019: Understanding forest resource conflicts in Ireland: A case studyapproach. Land Use Policy 80: 287 297. Bowen, G. A., 2009: Document Analysis as a Qualitative Research Method. Qualitative Research Journal, 9 (2): 27-40. Boecher, M., Krott, M., 2016: Science Makes the World Go Round. Successful Scientific Knowledge Transfer for the Environment. Cham: Springer. ISBN: 9783319340777. Brajić, A., Mutabdija, S., Avdibegović, M., Marić, B., Bećirović, Dz., Graić, T., Nikolić, V. Nevenić, R., Pezdevek Malovrh, ., 2011: Forest related legislation in some Western Balkan countries referring to nature protection regulations, Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo, 41(2): 59-73. Browne, M. N., Keeley, S. M., 2001: Asking the right questions: a guide to critical thinking. 6th edition, Prentice-Hall, New York. 221p. Cohen, N., Arieli, T., 2011: Field research in conflict environments: Methodological challenges and snowball sampling, Journal of Peace Research, 48 (4): 423435. Eckerberg, K., Sandström, C., 2013: Forest conflicts: A growing research field, Forest Policy and Economics, 33: 37. Friedrichs, J. 1990 Methoden empirischer Sozialforschung. 14 Auflage, VS Verlag fuer Sozialwissenschaften, Wiesbaden. 429 p. Glueck, P., Hogl, K., Weiss, G., 2001: Forst- und Holzwirtschaftspolitik. Studienunterlagen zur Lehrveranstaltung, BOKU, Wien. Grujčič I., Milijić V., Nonić, D., 2008: Conflict management in protected areas: The Lazar Canyon natural monument, Eastern Serbia, The International Journal of Biodiversity Science and Management, 4(4): 219-229. Hendley, K., 1998: Struggling to survive: A case study of adjustment at a Russian enterprise. Journal for Europe-Asia Studies, 50 (1): 91-119. Hubo, C., Krott, M., 2013: Conflict camouflaging in public administration a case study in nature conservation policy in Lower Saxony, Forest Policy Econ., 33: 63-70. Hull, V., Xu, W., Liu, W., Zhou, S., Vina, A., Zhang, J., Tuanmu MN., Huang, J., Linderman, M., Chen, X., Huang, Y., Ouyang, Y., Zhang, H., Liu, J., 2011: Evaluating the efficacy of zoning designations for protected area management, Biological conservation, 144(12): 3028 3037. Keča Lj., Keča N., Rekola M., 2013: Value Chains of Serbian Non-Wood Forest Products, International Forestry Review, 15 (3): 315-335. Keča, Lj., Nedeljković, J., 2012: Ecological and economics aspects of the law on forests in the last two decades in Serbia, In: ulek, Herbst, Schmithüsen (Eds) Proceedings of the 12th Int. Symp. on Legal Aspects of European Forest Sust. Development, Cyprus, p. 59-66. Ki, K., 2010: Understanding social conflicts between forestry and nature protection sectors: case study Velebit Mountain, SEEFOR 1(2): 81-90. Kleinschmit, D., Boecher, M., Giessen, L., 2016: Advancing analytical approach, Forest Policy and Economics, 68: 1-6. Krott, M., 2012: Value and risks of the use of analytical theory in science for forest policy. Forest policy and economics, 16: 35-42. Krott, M., 2005: Forest policy analysis. Springer, Dodrecht. Kroeger, AM., Raitio, K., 2017: Finnish forest policy in the era of bioeconomy: A pathway to sustainability? Forest Policy and Economics, 77: 6-15. Kubeczko, K., Rametsteiner, E., Weiss G., 2006: The role of sectoral and regional innovation systems in supporting innovations in forestry. Forest Policy and Economics, 8(7):704-715. Lukić, N., 2013: Urban Forests and Greening in the Republic of Serbia Legal and Institutional Aspects. South-east European forestry, SEEFOR 4(1): 51-55. Marić, B. Avdibegović M., Blagojević D., Bećirović D., Brajić A., Mutabdija S., Delić S., Pezdevek Malovrh, ., 2012: Conflicts btw. Forestry and Wood-Processing Industry in Bosnia-Herzegovina: Reasons, Actors and Possible Solutions, SEEFOR 3(1): 41-48. Martinić, I. Posavec, S. porčić, M., 2009: Time of intensive changes in environmental and forest legislation for Croatian forestry, In: Avdibegovi, Herbst, Schmithüsen (Eds) Proceedings of the 10th International Symposium on Legal Aspects of European Forest Sustainable Development in Sarajevo, p. 59-64. Matić, S., Anić, I., 2015: Hrvatsko umarstvo u dananjim gospodarskim i ekolokim uvjetima, U: Matić, Tomić, Anić (ur.) Zbornik - Proizvodnja hrane i umarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, p. 41-61. Nevenić, R., Rakonjac LJ, Poduka Z, Gagić R., 2011: Collisions and linkages between forestry and environmental policies in South East Europe (SEE) region, Scientific research and essay 6: 5492-5500. Nikolić, V., Radosavljević A., Petrović, N., Marić, B., Bećirović, D., Pezdevek Malovrh ., Avdibegović, M., 2011: Forest Law regulations on private forests in Serbia, the BiH Federation and Macedonia, In: Deltuvas, Herbst, Činga (eds.) Proceedings of the 13th Int. Symp. on Legal aspects of European Sust.ForestDevelopment, Kaunas, p.166-176. Nonić, D., Ranković, N., Marinković, M., Nedeljković, J., Glavonjić, P., 2012: Legal and political framework of smes in the forestry sector: european union and western balkan countries. In: ulek, Herbst, Schmithüsen (Eds) Proceedings of the 12th Int. Symposium on Legal Aspects of European Forest Sustainable Development in Cyprus, p. 79-94. Nonić, M., Nedeljković J., Nonić D., 2019: Strateki i zakonodavni okviri konzervacije umskih genetičkih resursa u Srbiji, AGRIS since, 23(1): 11-26. Panjković, B., Staniić, J., Kovačev, N., Perić, R., Ki, A., Pil, N., Galambo, L., Dobretić, V., Stojnić, N., Delić, J., Majkić, B., 2010: |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Studija zatite: Specijalni rezervat prirode Koviljsko petrovaradinski rit predlog za stavljanje pod zatitu kao zatićeno područje I kategorije. Pokrajinski zavod za zatitu prirode, 155 p. Panjković, B., ipka, S., Maksimović, D., 2016: Zatićena područja prirode u AP Vojvodini: Status zatite i finansiranje u kontekstu evropskih integracija. (Protected areas in the AP Vojvodina: Protection status and funding in the context of European integrations.) Ekoloki centar Stanite, Vrac. Pezdevek Malovrh, ., Mihelič, M., Krč, J., 2018: Varstvo gozdnih tal z vidika zakonodaje ali obstajajo omejitve pri rabi sodobnih tehnologij? (Protection of forest soil from the legislation point of view restrictions for the use of modern technologies). Acta Silvae et Ligni, 115: 43-56. POG, 2007, 2008, 2012, 2013: Posebne osnova gazdovanja umama za gazdinske jedinicu Krčedinska ada (2007-2016), Dunavske ade (2010-2019), Topolik (2012-2021) i ajkaka (2013-2022), Vojvodinaume. Puzović, S., Panjković., B., Tucakov, M., Stojnić, N., Sabado, K., Stojanović, T., Vig., L., Marić, B., Teić, O., Ki, A., Galambo, L., Pil, N., Kicoev, V., Stojić, V., Timotić, D., Perić, R., Bonjak, T., Delić, J., Dobretić, V. I Staniić, J., 2015: Upravljanje prirodnom batinom u Vojvodini. Pok. Sek. urbanizam, Pok. zavod zat. prirode. N. Sad. Ranković N., Keča Lj., 2007: Struktura i valorizacija socijalnih funkcija uma, umarstvo 12: 93106. Ranković, N., Staniić M., Nedeljković J., Nonić D., 2016: Analiza stratekih i zakonodavnih okvira u umarstvu i povezanim sektorima: Ublaavanje negativnih efekata klimatskih promena u Evropskoj Uniji i Srbiji, Gl. umarskog fakulteta, 113: 99-132. Seidl, R., Thom, D. Kautz, M., Martin-Benito, D., Peltoniemi, M., Vacchiano, G., Wild, J., Ascoli, D., Petr, M., Honkaniemi, J., Lexer, MJ., Trotsiuk, V., Mairota, P., Svoboda, M., Fabrika, M., Nagel TA., Reyer CPO, 2017: Forest disturbances under climate change. Nature Climate Change, 7: 395402. Schusser, C., 2013: Who determines biodiversity? An analysis of actors power and interests in community forestry in Namibia, Forest Policy and Economics, 36: 42-51. Schusser, C., Krott, M., Devkota, R., Maryudi, A., Salla, M., Yufanyi Movuh, M. C., 2012: Sequence design of quantitative and qualitative surveys for increasing efficiency in forest policy research, Allgemeine Forest und Jagdzeitung, 183: 75-83. Scott, D., Bradley, R., Bellenger, J-P., Houle, D., Gundale, MJ., Rousk, K., DeLuca TH, 2018: Anthropogenic deposition of heavy metals and phosphorus may reduce biological N2 fixation in boreal forest mosses. Science of The Total Environment, 630:203-210. Sl. Glasnik 44/11, 2011: Uredba o Proglaenju Specijalnog Rezervata Prirode Koviljsko-Petrovaradinski rit, Slubeni Glasnik Republike Srbije 44/2011, Beograd. Stevanov, M., Krott, M., 2013: Measuring the success of state forest institutions through the example of Serbia and Croatia. International Forestry Review, 15(3): 368-386. Stevanov, M., Krajter, S., Orlović, S., Vuletić, D., Marjanović, H., Klanja, B., 2010: Obnovljivi izvori energije i odrziva gradnja: konceptualni elementi i zakonski okvir u Srbiji i Hrvatskoj, Topola, 185/186: 69-86. Stojnić, N., Pil, N., Kicoev, V., Staniić, J., Plemić, Z., Galambo, L., Delić, J., Timotić, D., Ki, A., Predojević, J., Milenić, B., Bonjak, T., Mudri-Stojnić, S., Trifunov, S., Sabado, K., 2015: Ekonomsko vrednovanje ekosistemskih usluga Specijalnog rezervata prirode Koviljsko Petrovaradinski rit, PZZP, UNDP, GEF, Novi Sad, 63 p. Takala T., Hujala T., Tanskanen M., Tikkanen J., 2017: Forest owners discourses of forests: Ideological origins of ownership objectives, Journal of Rural Studies, 51: 1-14. Tarjan Tobolka, A., Stevanov, M., 2016: Gazdovanje umama u zatićenim oblastima u Srbiji: pregled programskog okvira, Topola 197/198: 91-102. Thom D, Rammer, W., Dirnböck T, Müller, J., Kobler, J., Katzensteiner, K., Helm, N., Seidl R., 2017: The impacts of climate change and disturbance on spatio‐temporal trajectories of biodiversity in a temperate forest landscape, Journal of Applied Ecology, 54(1): 28-38. Todorov V., Stojanovska M., Miovska M., 2011: New Forest legislation and its applicability concerning sustainable forest management practices in R. Macedonia. IN: Deltuvas, Herbst, Činga (eds.) Proceedings of the 13th International symposium on Legal aspects of European Sustainable Forest Development in Kaunas, p. 107-111. Vuletić D., Krajter S, Ki K, Posavec S, Avdibegović M, Blagojević D, Marić B, Paladinić E, 2009a: Conflicts between forestry and nature protection case studies of two nature parks in Croatia, Periodicum biologorum, 111 (4): 467-47. Vuletić, D., Itok, I., Paladinić, E., 2009b: Croatian forestry policy and strategy Process or static document. In: Avdibegovi, Herbst, Schmithüsen (Eds) Proceedings of the 10th International Symposium on Legal Aspects of European Forest Sustainable Development in Sarajevo, p. 65-72. Vuletić D, Stojanovska M, Avdibegović M, Nevenić R, Petrović N, Posavec S, Haska H, Peri L, Blagojević D., 2010: Forest-related Conflicts in the South-east European Region: Regional aspects and case studies in Albania, Bosnia-Herzegovina, Croatia, Macedonia and Serbia. In: Tuomasjukka T (ed) Forest Policy and Economics in Sup-port of Good Governance, EFI Proceedings 58: 117-129. Vuletić D., Avdibegović, M., Stojanovska M., Nevenić R., Haska H., Posavec S., Krajter S., Peri L., Marić B., 2013: Contribution to the understanding of typology and importance of forest related conflicts in SEE, Periodicum Bilogorum, 115(3): 385-390. Zorić, M., Đukić, I., Kljajić, Lj., Karaklić, D., Orlović, S., 2019: The possibilities for improvement of ecosystem services in Tara National Park. Topola 203, 53-63. |
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Summary This study, based on modified Schusser´s sequential method, was conducted from August 2017 to August 2018 with the aim of using accessible and familiar case example from Serbia to verify the claim of forest policy science - that users, their interests and potential conflicts of interest can be comprehensively identified and analysed while applying empirically analytical approach. On the example of special nature reserve Koviljsko-Petrovaradinski Rit the intensity of user´s interest is assessed based on qualitative content analysis and critical reasoning in combination with the techniques of triangulation, induction and deduction. By entering the estimated intensity of user interests into the analytical sheme (users categorized as forest owners- state/province and private, forestry employees, enterprises/institutions and citizens), the first conflicting zone was identified between the very strong interests in forest utilization (priority of profitable timber harvesting) and the interest field comprising the very strong and strong user interests for nature conservation. In addition, the state/province (public enterprise Vojvodinaume) is in an internal conflict, having (also) a very strong interest in wood production (creating revenues) on the one hand and in nature conservation on another. In order to balance them (towards the general social interest), the state/province has an advantage of being in the position to look internally for a solution, but the analytical scheme also shows how potential changes could trigger conflicts with other users (wood industry if protection is increased or nature protection actors if logging intensifies). The current solution of protection zones, divided into strict protection 6%, active protection 29% and profitable use of wood 65%, reflects the actual compromise package between the state/province andinterests of remaining users, which will last as long as the state/province is in the position to support it with available political means. Whereas individual discourses take into account only partial aspects, the current approach has provided a comprehensive insight into Rit´s actors and interests. Methodological set-up of existing theoretically-based analytical categories has offered conclusions relevant for further research, forming at the same time a strong basis for more active communication of results with practice: users can more clearly perceive each others positions and evaluate own abilities to act, while searching for the implementation concepts that work in practice. Key words: interests, conflicts, protected areas, forest policy, Serbia |