DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 50 <-- 50 --> PDF |
načinima unapređenja (Krott, 2005; Kroeger, 2017). Literatura zemalja s područja bivše Jugoslavije pokazuje da je to do sada bio i najzastupljeniji način istraživanja (Avdibegović, 2002; Martinić et al. 2009; Vuletić et al. 2009b; Stevanov et al. 2010; Brajić et al., 2011; Todorov et al., 2011; Nikolić et al., 2011; Nonić et al., 2012; Keča, Nedeljković, 2012; Lukić, 2013; Ranković et al., 2016; Pezdevšek Malovrh et al., 2018; Nonić et al., 2019). Nasuprot tomu, interes, kao ključni način uređivanja politike u šumarstvu (Krott, 2005), prisutan je u svega nekoliko inicijalnih istraživanja (Grujičić et al., 2008; Vuletić et al., 2009a, 2010, 2013; Kiš et al., 2010; Nevenić et al., 2011; Marić et al., 2012), koja se oslanjaju na mišljenja ispitanika, a rezultati ankete pokazuju šumarstvo i zaštitu prirode kao strane u sukobu1 (Vuletić i suradnici 2010). U Srbiji su inicijalna istraživanja provedena u nacionalnom parku Fruška Gora (Nevenić et al., 2011) u parku prirode Lazarev Kanjon (Grujičić et al., 2008) sa fokusom na načine rješavanja sukoba. U usporedbi sa tim, ovaj rad se završava tamo gdje prethodno navedeni počinju – kod potencijalnih sukoba interesa. To naglasak istraživanja pomiče na (drugačije) kombiniranje analitičkih kategorija i metoda prikupljanja i analize podataka, otvarajući ulaz u teorijski-baziranim analitičko-heurističkim aspektima, kvalitativnim podacima, kao i kritičkom zaključivanju na temu korisnika šuma, njihovih interesa i sagledavanja potencijalnih sukoba interesa. Cilj rada je da na konkretnom primjeru provjeri tvrdnju znanosti o šumarskoj politici – da se korištenjem empirijsko analitičkog pristupa (Krott, 2005, 2012; Kleinschmit et al., 2016) mogu definirati i analizirati korisnici, njihovi interesi i potencijalni sukobi interesa. Empirijsko analitički pristup je pozitivistički, metode su uglavnom kvalitativne, a za empirijski primjer uzet je specijalni rezervat prirode „Koviljsko-Petrovaradinski Rit“ (u daljnjem tekstu Rit) koji je dobro pristupačan i poznat autorima rada (Tarjan Tobolka, Stevanov, 2016). ANALITIČKI OKVIR ANALYTICAL FRAMEWORK 1.1. Korisnici šuma – 1.1. Forest users Korisnici šuma su promatrani kroz četiri analitičke kategorije (Krott, 2005): Vlasnici šume: čimbenici koji posjeduju neposrednu moć kontrole nad određenom šumom: država, privatni šumovlasnici, crkve, manastiri, općine, itd. Država često javnim/državnim poduzećima delegira pravo upravljanja i/ili gospodarenja šumama te ona pripadaju također u ovu kategoriju. Zaposleni u šumarstvu: svi oni korisnici šume koji „nose“ realizaciju proizvodnje u šumarstvu, npr. šumski radnici i zaposleni na poslovima gospodarenja, ali koji nemaju neograničeno pravo pristupa šumi, kao niti moć odlučivanja u postupanju s njom, već je to regulirano ugovorima, pravnim i drugim aktima. Poduzeća i institucije: obuhvaća poduzeća i institucije čije je djelovanje vezano za šume - primarnu i sekundarnu preradu drva, institucije za zaštitu prirode, vodoprivreda, itd. Građani: svi članovi određene političke zajednice (npr. općine), kao i građani koji posjećuju konkretan prostor šume radi odmora i rekreacije. Ovdje su promatrani pojedinačni građani kao neorganizirana skupina te lokalna grupiranja poput školskih odjeljenja, trkača i ostalih koji promatrani prostor grupno koriste. 1.2. Interesi i sukobi interesa – 1.2. Interests and conflicts of interest Po najzastupljenijoj definiciji, interesi su vezani za korist koji pojedinac ili grupa mogu „izvući“ iz određenog objekta (Krott, 2005), a taj objekt je u ovom slučaju šuma. Interesi samim tim određuju način na koji će se pojedinci ili grupe orijentirati prilikom svog djelovanja (ibid.), odnosno koje mjere i postupke će poduzeti, kao i koje resurse će uložiti ne bi li došli do određene koristi (Schuesser, 2012, 2013). Koristi od šuma su višestruke (Amacher et al., 2014) i po Glueck et al. (2001) mogu se analitički svrstati u: (i) koristi od drva (prodaja drva, upotreba drva za grijanje, itd.); (ii) koristi od lova, ribolova, stočarstva, itd.; (iii) koristi zaštite stambenih objekata od buke i pogleda; (iv) koristi zaštite infrastrukture (cesta, pruga) od odrona, snijega, vjetra itd.; (v) koristi zaštite prirode, npr. bioraznolikosti; (vi) očuvanja (kvaliteta) vode i klime (npr. skladištenje ugljika); (vii) rekreacije i odmora u šumi, očuvanja krajolika; kao i (viii) uporabe šume/zemljišta na najprofitabilniji način (na primjer iznajmljivanje zemljišta, prodaja šume). Sukobi interesa – Conflicts of interest Kada u svijetu ograničenih resursa različiti interesi dođu međusobno u dodir, onda često dolazi do sukoba (Eckerberg i Sandström 2013). Ako se polazi od pretpostavke da svaki od interesa ima ekonomsku, ekološku ili društvenu osnovu (Krott, 2005) onda se sukobi mogu reducirati na sedam osnovnih (Glueck et al., 2001): Sukob ekonomskih interesa (Tablica 1, Œ): kada kod višenamjenske proizvodnje dva ili više tržišnih dobara postanu konkurentna (npr. drvni sortimenti i usluge lova), ali i kada se na tržištu rada interesi poslodavca i zaposlenih sukobe (npr. oko cijene rada) ili se na tržištu sirovina poduzeća kao prodavači drvne sirovine sukobe sa |