DIGITALNA ARHIVA UMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraivanje po punom tekstu
| UMARSKI LIST 3-4/2021 str. 51 <-- 51 --> PDF |
drvoprerađivačima kao kupcima, to se u velikoj mjeri rjeava putem trinog mehanizma (Ranković, Keča, 2007). Sukob ekonomskih i ekolokih interesa (Tablica 1, ): kada kratkoročni ekonomski interes (npr. dobit od intenzivne sječe drva) dođe u dodir s dugoročnim ekolokim interesom očuvanja prirodnosti i vitalnosti uma za buduće generacije: To je prepoznatljivo kroz diskusije o klimatskim promjenama (Thom et al., 2017), sadraju/definiranju odrivog gospodarenja umama i bioloke raznolikosti (Seidl et al., 2017) ili posljedicama emisije različitih plinova na vitalnost uma (Scott et al., 2018). Sukob ekonomskih i drutvenih interesa (Tablica 1, Ž): kada ekonomski interesi (npr. profitno orijentiran vlasnik ili poduzeće) dođu u dodir s drutvenim interesima rekreacije, odmora, krajolika, zatite vode, itd. Dok zadovoljavanje ovih drutvenih interesa uglavnom ne donosi prihod, već restriktivno utječe na proizvodnju trinih dobara (Keča et al., 2013). Sukob ekolokih interesa (Tablica 1, ): ne dovodi se u pitanje cilj očuvanja umskih ekosusava (uz minimalno ili potpuno odsudstvo ljudske intervencije), već način (Amacher et al., 2014): da li ume treba potpuno prepustiti samima sebi, intervenirati samo u sprječavanju teta ili prilagoditi načine gospodarenja ovom posebnom reimu. Sukob ekolokih i drutvenih interesa (Tablica 1, ): prisutan je svugdje gdje ekoloki aspekti trpe uslijed ljudskog faktora, a teko je ustanoviti prioritet, npr. u planinskom području koje je bogato mladom umskom vegetacijom, zimi atraktivnom za skijanje i snowmobil (nenamjerno unitavanjem mladica od strane skijaa i vozača), a zbog strmih nagiba podlono lavinama, bujicama i odronima. Sukob drutvenih interesa (Tablica 1, ‘): uglavnom slijed međusobnog neslaganja vie drutvenih grupa koje prioritet daju različitim načinima koritenja ume za odmor i rekreaciju (planinari, biciklisti, grupe koje koriste umske puteve za jahanje ili grupe koje se zalau za očuvanje prirode kroz potpunu zabranu koritenja ne mogu postići dogovor). Sukob ekonomskih, ekolokih i drutvenih interesa (Tablica 1, ’): prostor je pogodan vienamjenskom koritenju, a predmet je različitih vrsta i razina planiranja, od općih prostornih planova, preko planova gospodarenja umama, planova zatite određenih prirodnih područja, planova razvoja turističkih regija, pa do planova jedne mjesne zajednice. Tada postoji potencijal za nastanak ekonomskih, ekolokih i drutvenih sukoba. MATERIJAL I METODE RADA MATERIAL AND METHODS 2.1. Empirijski primjer 2.1 Empirical example Koviljsko-Petrovaradinski Rit (5.895 ha) se nalazi u Vojvodini, u jugoistočnom dijelu Bačke (Slika 1) i prostire se većim dijelom du lijeve, a manjim dijelom uz desnu obalu rijeke. Rit predstavlja integralnu cjelinu umskih, vlanih (barsko-močvarnih) i poplavnih stanita pod neposrednim utjecajem kolebanja razine vode rijeke Dunav. On spada u zatićena dobra, a temeljne vrijednosti ovog specijalnog rezervata prirode su očuvanost i raznovrsnost izvornih orografskih i hidrografskih oblika ritova (ade, rukavci, bare, močvare), očuvanost i bujnost izvornih biljnih zajednica karakterističnih za ritove ume, livade, trstici i evari, kao i raznovrsnost i bogatstvo faune (206 vrsta ptica i 24 vrste riba) koje uključuje prisutnost rijetkih i prorijeđenih vrsta. 1989. godine Rit je proglaen kao međunarodno vano područje za ptice, 2005. godine kao područje značajno za floru, 2004. godine uvrten je na popis zatićenih područja značajnih za sliv rijeke Dunav, a od 2012. godine nalazi se na Ramasar popisu vanih vlanih područja (Panjković et al., 2016; Puzović et al., 2015). Ritom kao zatićenim područjem koje se nalazi u neposrednoj blizini autoceste Novi Sad-Beograd, a od navedenih gradova udaljen je 20, odnosno 60 kilometara upravlja Javno Poduzeće (JP) Vojvodinaume, |