DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 52     <-- 52 -->        PDF

koje je tržišno i profitno orijentirano (Stevanov, Krott, 2013). U selu Kovilj nalazi se Manastir Svetih Arhangela, što obogaćuje okolinu samog Rita koji se prostire na teritoriju četiri političke općine – Novi Sad, Inđija, Sremski Karlovci i Titel. Prema Uredbi o proglašenju (Sl. glasnik 44/11) Rit je podijeljen na tri stupnja zaštite: prvi stupanj obuhvaća 373 ha (6%) stroge zaštite; drugi stupanj 1.738 ha (29%) je pod mjerama aktivne zaštite; u trećem stupnju 3.784 ha (65%) moguće je gospodariti šumama bez ograničenja (Panjković et al., 2010; POG – Posebne Osnove Gospodarenja šumama).
2.2. Sekvencijska metoda – 2.2. Sequential method
S obzirom da interese korisnika nije moguće izravno sagledati, znanost šumarske politike ih istražuje kroz pozicije i (javno iznesene) stavove, aktivnosti i resurse korisnika (Krott, 2005). U ovome radu ovi aspekti istraženi su primjenom modificirane sekvencijske metode po Schuesseru (2012, 2013): (i) Prva sekvencija obuhvaća prikupljanje empirijskog materijala u vidu polu strukturiranih otvorenih intervjua licem u lice, kojima se dolazi do početnih informacija o korisnicima i njihovom djelovanju. Tehnikom snježne grude (Cohen, Arieli, 2011) nastoji se doći do svih potencijalnih korisnika prostora – u konkretnom slučaju Rita. Takav polustrukturirani otvoreni razgovor primjenjuje se sve dok se korisnici ne počnu ponavljati (cirkularni intervjui); (ii) Druga sekvencija zahtijeva da su istraživaču tijekom prikupljanja podataka na terenu dostupni svi sugovornici identificirani u prvoj sekvenci te da je moguće steći njihovo povjerenje i voditi otvorenu, obostranu komunikaciju. U ovoj fazi prikupljaju se detaljne informacije, ne samo razgovorom (licem u lice) već se posjećuju javna okupljanja kojima ciljni akteri nazočuju (npr. sastanci lokalne samouprave), prate se njihove izjave i postupci, prikupljaju informacije o resursima koje posjeduju i promatraju njihove ostale (javne) aktivnosti. Prikuplja se materijal u tiskanom (ili drugom) obliku koji bi dokumentirao identificirane stavove i aktivnosti u promatranom razdoblju (konkretno u posljednjih pet godina), npr. izjava na javnom skupu o nedostatku financijske podrške se zabilježi i nastoji dokumentirati na terenu; (iii) Treća sekvencija obuhvaća sistematizaciju prikupljenog materijala, koja kod N-uzorka (Schusser et al., 2012, 2013) obuhvaća statističku obradu, dok u pojedinačnom prikupljeni empirijski materijal (dokumenti i transkripti) prolazi kvalitativnu analizu sadržaja (Bowen,