DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 53     <-- 53 -->        PDF

2009) i kritičku analizu (Friedrichs 1990, Browne, Keeley 2001). Nakon toga se primjenom tehnika triangulacije, logičkog zaključivanja, indukcije i dedukcije vrši procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika datog prostora (Rita) od vrlo jakog (+++) i jakog (++), preko umjerenog (+) i postojećeg (•) do nepostojećeg (/). Skala je bazirana na višefaktorskoj procjeni intenziteta interesa, bez korištenja manuala ili sličnih pomagala, te postupak zahtijeva dobro poznavanje slučaja i materije, iskustvo, duži razdoblje za promatranje, kritičnost i sveobuhvatnost, a zbog pouzdanosti postupak procjene vrši se nezavisno od strane barem dva istraživača, te se rezultati usporede i kritički diskutiraju u okviru cijelog tima. Kada razlike u procjeni intenziteta budu neznatne (npr. umjeren ili postojeći), tijekom samog procesa moguće je vršiti korekcije, posebno kroz relativne usporedbe s jedne, kao i uzimanje u obzir cijele slike s druge strane (kada su procijenjeni interesi svih korisnika). U slučaju nedostatka adekvatnih „dokaza“ za određene tvrdnje korisnika, interes se procjenjuje na osnovi raspoloživog materijala, imajući u vidu da je procjena podložna promjeni ukoliko to dodatni materijal pokaže.
2.3. Empirijski materijal i analiza – 2.3. Empirical material and analysis
Istraživanje je provedeno kolovoza 2017. do kolovoza 2018. godine. U periodu između kolovoza i prosinca 2017. godine kao i od svibnja do kolovoza 2018. godine provođeno je anketiranje vlasnika šuma (kodovi arhiviranih intervjua: i-4, i-6, i-9,)1, zaposlenih u šumarstvu (kodovi i-5, i-10, i-11), zaposlenih u institucijama za zaštitu prirode (kod i-2), rekreativnih trkača (kod i-7), stočara (kod i-9), članova planinarskih društva (kod i-8) i nezavisnih stručnjaka koji svojim radom ili drugim aktivnostima dolaze u dodir s istraživanim područjem (kodovi i-1, i-3). Započinjalo se otvorenim pitanjem o Ritu, koje se specificiralo kako bi se dobila slika o korisniku, kao i tome koje ostale aktere će navesti. Drugoj fazi se pristupilo ciljem produbljivanja i detaljnijeg objašnjavanja iskaza, bez utjecaja na tijek ili smjer kretanja odgovora (Bullard, Klemperer, 1984). Radi dobivanja informacija o stavovima pojedinih institucija i grupa (institucija za zaštitu prirode, stočara) autori su nazočili radnim sastancima kao nezavisni promatrači („np-s“)2, npr. u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode tijekom mjeseca rujna 2017. godine (arhivirano pod np-s1). Osim intervjua, prikupljana je i analizirana dostupna literatura: osnove i planovi gospodarenja šumama za gospodarske jedinice „Topolik“, „Dunavske ade“, „Šajkaška“, „Krčedinska ada“, Planovi upravljanja 2012-2021 te Programi upravljanja za 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godinu. Pregledan je i analiziran arhivski materijal Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode (aktualni akt o proglašenju zaštićenog područja, ranija dokumentacija o prethodnim oblicima zaštite i upravljanja, prijedlozi i primjedbe brojnih zainteresiranih strana, zapisnici sa sastanaka, upute i mišljenja stručnih službi). Obrađeni su i članci iz dnevnog tiska, kao potpora (ili ne) iskazanim stavovima zainteresiranih strana. Treća sekvenca je potom obuhvatila kritičku analizu prikupljenog materijala i procjenu intenziteta interesa, koja je unijeta u analitičku shemu. Shema (vidi Sliku 2) sublimira analitičke kategorije iz ovog poglavlja, gdje su horizontalno predstavljeni korisnici šuma, vertikalno njihovi pretpostavljeni interesi, a na presjecima (ilustriranim ovalnim oblicima) unosi se procjena intenziteta interesa za sve grupe korisnika posebno. Nakon toga pristupa razmatraju se i markiraju interesnia polja – IP (objedinjuju interese istog tipa, npr. ekonomske interese vezane za proizvodnju drva) poslije čega se sagledavaju i na grafikonu markiraju potencijalne zone sukoba (ZS).
REZULTATI
RESULTS
Rezultati su klasificirani prema korisnicima šuma (3.1), njihovim interesima (3.2) kao i interesnim poljima i zonama sukoba (3.3).
3.1. Korisnici šuma – 3.1. Forest users
Vlasnici šuma - država Srbija, Srpska Pravoslavna Crkva – patrijarhija u Sremskim Karlovcima, Srpski manastir Svetih Arhangela u Kovilju i stanovnici okolnih sela. Oni su analitički podijeljeni u državno i privatno vlasništvo (Slika 2). Šume koje su u državnom vlasništvu (4.062 ha) dane su 2002. godine na gospodarenje poduzeću Vojvodinašume (VŠ), koje je te godine i osnovano od strane Pokrajine. Nakon što je 2011. godine Rit proglašen specijalnim rezervatom prirode, upravljanje na svih 5.895 ha dano je Vojvodinašumama (Sl. Glasnik 44/11), bez obzira na vlasništvo. U kategoriju privatnog vlasništva svrstani su crkva, manastir i privatni vlasnici zemljišta iz okolnih sela. Manastiri Kovilj, odnosno Manastir Grgeteg trenutno posjeduju 1.100,57 ha (18,67% ukupne površine), dok privatni vlasnici posjeduju 194,58 ha (3,3%). U procesu povrata je 701,49 ha (11,9%) (Panjković et al., 2010).
Zaposleni u šumarstvu - zaposleni u Vojvodinašumama, inženjeri šumarstva zaposleni na gospodarstvu Srpskog manasitra Svetih Arhangela u Kovilju i šumari inženjeri zaposleni u JP Nacionalni park Fruška gora. Oni obavljajući