DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 55     <-- 55 -->        PDF

namjenske cjeline 10 (Proizvodnja tehničkog drva) u trećem stupnju zaštite Specijalnog rezervata i ukazuje da korisnik šume (Vojvodinašume) ima vrlo jak interes (+++) za ostvarivanjem proizvodnih ciljeva tj. korištenjem šume za proizvodnju tehničkog drva. To aktivnosti na terenu potvrđuju npr. osnivanje plantaža euroameričkih topola u trećem stupnju zaštite, izgradnja i održavanje šumskih puteva, itd. Također, Vojvodinašume stvara preko 90% prihoda od prodaje drva na tržištu (Stevanov, Krott, 2013; Tromjesečni izvještaji VŠ 01.01-31.12.2018). Kako je korištenje tehničkog drva u izravnoj vezi s financijskim efektom pretpostavlja se da poduzeće ima vrlo jak interes (+++) za korištenjem (drva iz) šume na najprofitabilniji način (Slika 2). U društveno-ekonomskim uvjetima zemalja u tranziciji javna/državna poduzeća u osiguravanju opstanka većinom se oslanjaju na tržište, a ne na državu (Hendley, 1998). To je vjerojatno razlog što se u pojedinim odgovorima ispitanika ovog poduzeća (i-5, i-10, i-11) proizvodnja i plasman drva ističe kao dominantna uloga i uz primarne uloge definirane Zakonom o šumama (Sl. gl. RS br. 30/10, 93/12 i 89/15). Kako i lovstvo kreira tržišni prihod postoji jak interes za održanjem te aktivnosti (++, Slika 2) dok je interes za korištenjem šume za zaštitu objekata i infrastrukture procjenjen kao postojeći (•, Slika 2). Sugovornici se slažu da bi u slučaju ulaganja u Rit ovaj način više dobio na značaju (i-3, i-4, i-5, i-10, i-11).
Dok je način korištenja tehničkog drva vezan ponajprije za površine pod euroameričkom topolom, brojni ispitanici su u svojim odgovorima isticali da su u Ritu podjednako značajni i ciljevi gospodarenja šumama koji se odnose na zaštitu prirode, ponajprije misleći na nadzor i službu čuvara u zaštićenom području (i-1, i-2, i-3, i-5, i-6, i-10, i-11). Poduzeće je prema osnivačkom aktu javno, i time dužno zastupati interes države za opskrbljivanjem stanovništva javnim dobrima (Sl. list AP Vojvodine, br. 4/2013 i 54/2015), o čemu govore i svi operativni ciljevi i mjere u Studiji zaštite (Panjković et al., 2010), desetogodišnjem Planu upravljanja i brojnim godišnjim Programima. S obzirom na ukupno stanje proračuna, većina novca za realizaciju tih ciljeva i mjera izdvaja se iz tržišnog prihoda (interni izvještaji Vojvodinašume). Pretpostavljeni interes za korištenjem Rita sa svrhom zaštite procijenjen je kao vrlo jak (+++, Slika 2) jer bi gubitak nadležnosti i s njima povezanih resursa značio gubitak utjecaja i eventualno smanjivanje koje vodi do gašenja (i-5, i-10, i-11), što ni jednoj organizaciji nije u interesu (Krott, 2005). Prilikom razgovora uočava se prepoznavanje rekreativnih i krajobraznih vrijednosti šuma od strane sugovornika iz javnog poduzeća. Štoviše, oni često teže da i dio svog slobodnog vremena provedu u Ritu i osobno se zalažu za njegovo očuvanje i očuvanje prirodnog bogatstva koje definiraju atributima poput vrlo vrijedno, ugodno i lijepo (i-3, i-5, i-10). Međutim u toj ulozi oni su promatrani kao građani. Zbog usaglašavanja s međunarodnim načelima, kao i prepoznavanja potencijalnog budućeg novog tržišta kod poduzeća iz područja šumarstva skladištenje ugljika sve više dobiva na značaju, što se vidi iz dokumenata Vojvodinašume (arhiva JP VŠ) i razgovora sa sugovornicima (i-5, i-10, i-11). No kako još uvijek nema projekata i financijskih tokova, taj interes procijenjen je kao umjeren (Slika 2).
Privatno vlasništvo – Zakon o šumama (2010), iz državne, prepoznaje i kategoriju „šume sopstvenika“, čiji se ciljevi i interesi ostvaruju u utvrđenom zakonskom okviru (čl. 71-72). Promatrajući financijsko gledište gospodarenja šumama u privatnom vlasništvu, pretpostavljen je vrlo jak interes (+++) za korištenjem šume za proizvodnju drva (Slika 2). Naime, crkva i manastiri teže da svojim šumama gospodare na način koji će im osigurati financijsku dobit (i-5, i-6, i-10, i-11). Srpski Pravoslavni Manastir Svetih Arhangela u Kovilju se uz prodaju drva bavi i prodajom ribolovnih dozvola i na taj način također ostvaruje (manji) dio prihoda (i-4, i-5, i-6, np-s1, np-s2) te je interes za korištenjem šume u svrhu rekreacije okarakteriziran umjerenim intenzitetom (+, Slika 2). Zaštitne funkcije nisu prioritetne (i-5, i-6, i-10, i-11; np-s1; np-s2) te je interes vezan za njih okarakteriziran kao postojeći (•, Slika 2) s obzirom na karakter prirodnog dobra. Vlasnici privatnih posjeda u najvećem broju obuhvaćaju stočare na lokalitetu Krčedinska ada. Oni prostor Rita koriste za ispašu stoke (++, Slika 2) koja u njihovom slučaju predstavlja ekonomski oblik korištenja i doprinosi primarnim aktivnostima, što također ide u prilog definiranom jakom interesu za korištenjem šume na najprofitabilniji način (++, Slika 2), npr. Dan stočara1, rts.tv2. Isti vlasnici privatnih posjeda praktično zanemaruju ostale načine korištenja i zaštite šuma i prostora Rita (i-2, i-5, i-9, i-10; np-s1). Prodaje šuma su rijetke i ne smatraju se najprofitabilnijim načinom korištenja (i-2, i-4, i-9; arhiva PZZP i JP VŠ), kao ni čista sječa koja je zakonom zabranjena (Zakon o šumama, 2010).
Zaposleni u šumarstvu - predstavnici zaposlenih u poduzećima koja gospodare šumama Rita bez izuzetka ističu prioritetno značenje korištenja šuma za proizvodnju drvne mase (intervjui i-1, i-3, i-4, i-5, i-6), koja se kao takva spominjala i na sastancima kojima su autori nazočili kao nezavisni promatrači (np-s1; i-2; Arhivska dokumentacija PZZP). Zarade zaposlenih u šumarstvu (ponajprije zaposlenih u JP) se isplaćuju iz tržišnih prihoda i dobiti koje poduzeće ostvaruje, a čega su sami zaposleni svjesni te ističu važnost korištenja šume za proizvodnju drva (i-2, 3, 4; np-s1). Usred nedostatka mehanizma naplate usluga, odgovori