DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 56     <-- 56 -->        PDF

zaposlenih svjedoče da je interes za korištenjem šume za ostale usluge (npr. rekreaciju, odmor) minimalan, osim lova koji ipak donosi (manji) prihod (Slika 2). Izuzetak čine predstavnici manastira, u čijim odgovorima prevladava potreba za korištenjem prostora za rekreativne svrhe, u ponajprije za sportski ribolov na površini kojom raspolaže manastir, kao i njihove težnje da na svojim posjedima osnuju sportsko-ugostiteljske objekte (i-6, i-7, i-10; np-s2; arhiva JP VŠ). S obzirom da je to dio budućih planova, ono kao takvo nije ušlo u aktualnu procjenu.
Poduzeća i institucije: (i) Prerada drva - na području općina na kojima se Rit prostire nalazi se nekoliko pilana koje zajedno s ostalim prerađivačima iz Vojvodine i središnje Srbije sudjeluju na domaćem tržištu drvne sirovine kao kupci. S obzirom da je funkcioniranje (domaćih, kao i inozemnih) kupaca u izravnoj vezi s adekvatnom opskrbom drvnom sirovinom, njihov interes se jasno odražava u korištenju šume za proizvodnju tehničkog drva (+++, Slika 2). Kako je to u slučaju Srbije izravno u vezi s kreiranjem dobiti iz koje se poduzeća za gospodarenje šumama financiraju, onda je i prerađivačima u interesu da se šume koriste na najprofitabilniji način (+, Slika 2), odnosno da se sječe ono što tržište potražuje; (ii) Zaštita prirode - osnovna svrha postojanja PZZP, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i PSPVŠ (dio zaštite) je ostvarivanje ciljeva vezanih za zaštitu prirode. Stavovi ispitanika su u skladu s ciljevima i mjerama iz Uredbi i studija zaštite (Uredbe o zaštiti SRP „Koviljsko-Petrovaradinski Rit“ 1998., Uredbe iz 2006. i 2008., kao Studije zaštite iz 2010.), a naglašava se važnost rijetkih i očuvanih tipova staništa za očuvanje bioraznolikosti, posebno šumske zajednice Querco-Fagetea i razred Salicetea purpureae (i-1, i-2, i-3, i-4). (Su)Financiranje mjera zaštite, na primjer visokih troškova izmuljivanja kanala u Ritu od strane Pokrajinskih institucija s ciljem očuvanja vlažnih staništa, govori u prilog značaju zaštitnih funkcija (arhiva JP VŠ; i-2, i-10, i-11) kao i česta suradnja s ekološkim nevladinim organizacijama (i-2, i-5, i-10, i-11). Stoga je interes pretpostavljen kao vrlo jak (+++, Slika 2). Kako zaštita prirode u slučaju Rita podrazumijeva i očuvanje prirodnih staništa divljih vrsta u izmijenjenom agrokulturnom i urbanom okruženju (Panjković et a., 2010), a u konkretnom slučaju gdje je prostor dominantno pokriven šumama (68,62%) koje po biološkim karakteristikama obavljaju i funkciju skladištenja ugljika, interes za korištenjem šume za skladištenje ugljika okarakteriziran je kao jak (Slika 2). Naime, uslijed visokog učešća tehničkog drva u drvnim proizvodima (30% u panjačama bijele vrbe, 70% u kulturama bijele vrbe i 75% u kulturama topola) značajni dio ugljika iz godišnjeg prirasta drvne mase suostaje trajno vezan (Stojnić et al., 2010). Krajobrazne vrijednosti se ističu u člancima iz dnevnog tiska (npr. Blic.rs1 i Vojvodina.com2), a PZZP se zalaže da s upraviteljem sudjeluje u međunarodnim projektima kojima se financiraju neke od planiranih aktivnosti (npr. posjetiteljski centri) (i-2, i-5, i-10, i-11). Interes za korištenjem šume za zaštitu objekata i infrastrukture je na osnovi dokumenata (arhiva PZZP) i razgovora s ispitanicima (i-2, i-4, i-11) pretpostavljen kao postojeći (Slika 2), uzimajući u obzir minimum objekata i javne infrastrukture na prostoru Rita (npr. asfaltni put na nasipu), ali ne isključujući mogućnost da bi se pod boljim financijskim uvjetima to promijenilo (i-2, i-10). Na jednom od sastanaka (np-s-3) predstavnici općinske uprave Sremski Karlovci iskazali interes za razvoj turizma na prostoru Rita (korištenje šume za rekreaciju, odmor i krajobraz) ali konkretne aktivnosti razvoja u ovome smeru nisu dokumentirane; (iii) Ostali - JP Fruška gora i JP Vode Vojvodine u planovima koje izrađuju za dio privatnih šuma nastoje zadovoljiti kako interes šumovlasnika vezan uz korištenje drva, tako i zakonsku obvezu vezanu za pružanje javnih dobara, prvenstveno zaštite prirode, infrastrukture (zaštite od poplava) te vodnih karakteristika. Iako se radi o maloj površini, a proračunska sredstva za realizaciju planovima propisanih ciljeva i mjera na privatnom posjedu su rijetka (i-4, i-10) (kompenzacija za nekorištenje ili pak za realizaciju konkretnih mjera na terenu), interes je pretpostavljen kao jak (++, Slika 2) jer ni ovim poduzećima nije u interesu da izgube postojeće nadležnosti (i-4, i-10). U ovu grupu spada još i PSPVŠ tj. njegov dio za šumarstvo, koji je fokusiran na gospodarenje šumama i cilj trajnosti prinosa (Zakon o šumama, 2010) što ukupni procijenjeni interes za korištenjem drva u podkategoriji „Ostali“ čini jakim (++, Slika 2).
Građani - pored Rita nalazi se selo Kovilj čiji mještani koriste šume za rekreaciju, odmor i krajolik, te rekreativni ribolov (i-2, i-3, i-5, i-10; np3). Ribolov je jednim dijelom u okviru razonode, a drugim zbog uporabne vrijednosti namirnice, što u ekonomski otežanim uvjetima (u državi) često utječe i na zadovoljavanje egzistencijalnih potreba. Također, mještani prostor povremeno koriste i u druge razonodne svrhe (izleti, proslava prvog svibnja) te je pretpostavljen vrlo jak intenzitet interesa za rekreaciju i odmor (+++, Slika 2). Korištenje Ritskih šuma za proizvodnju drva povezano je s jakim interesom (++, Slika 2) ponajprije jer mještani u velikoj mjeri koriste drvo za ogrijev (i-3, i-5, i-10, i-11; interni izvještaj JP VŠ o prodaji drvnih sortimenata). Kada se spomene zaštita prirode, mještani iskazuju jednu vrstu ponosa, što je identificirano i u istraživanju Grujičić et al. (2008), svjesno ističući važnost prirodnog dobra koje se nalazi u neposrednoj blizini njihovih domova. Ali zbog