DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 58     <-- 58 -->        PDF

profitno orijentiranim poduzećem za šumarstvo, a drugi u privatnom vlasništvu, i gdje se šume nalaze u kombinaciji s vodenim površinama koje sadrže kako najkvalitetniju ribolovnu ribu tako i dosta zaštićenih vrsta, navodi između ostalog vrlo jak sukob između (ekonomskog) interesa za korištenjem drva i (ekološkog) interesa za zaštitu vrsta – poput školjke (Margaritifera margaritifera) kao i sukob ekonomskog (drvo) i društvenog interesa za rekreativni ribolov. Na prostorima bivše Jugoslavije Grujičić i suradnici (2008) istražujući spomenik prirode Lazarev kanjon, koji je također državnog i privatnog vlasništva, ima šume u kombinaciji s drugim oblicima – livadama, pašnjacima i stjenovitim terenom, a poslovi upravljanja i gospodarenja povjereni su javnom poduzeću za gospodarenje šumama, navode raskorak između neformalnog ekonomskog i formalnog interesa javnog poduzeća uvjetovanog zahtjevima konzervacijske politike. Po bioekološkim i socio-kulturnim karakteristima proučavanog primjernog područja i sam prostor Rita pruža mogućnost za ostvarivanje više funkcija šuma i staništa. Toga su svjesne i proučavane interesne grupe te se prilikom planiranja i izrade različitih planskih i programskih dokumenata vezanih za Rit, ali i šire (npr. prostorni planovi), prepoznaje potreba usaglašavanja višenamjenskih ciljeva i mjera. To ponajprije proizlazi iz do sada održavanih sastanaka, javnih rasprava i prijedloga dokumenata (arhiva PZZP, interni izvještaji upravitelja), ali i razgovora s korisnicima (i-2, i-3, i-4, i-5, i-10, i-11; np-s1). U Ritu je dakle snažno prisutan sukob ekonomskih, ekoloških i društvenih interesa (kategorija •, Tablica 1, poglavlje 1.2.), najčešće u okviru planiranja prioritetnih ciljeva. Jedna od strategija za upravljanje višestrukom uporabom unutar i oko zaštićenih područja je zoniranje, pristup u kojem se povlače prostorne granice kako bi se razlikovala područja s različitim stupnjevima dopuštenih utjecaja čovjeka (Hull et al., 2011). Tako je u svrhu harmonizacije napravljena podjela Rita na stupnjeve zaštite već u Uredbi o proglašenju (vidi 2.1), što se dalje na terenu realizira kroz planove upravljanja zaštićenim prostorom i gospodarenje šumama (aspekt prostornih i drugih planova nije promatran). Budući da je ostvarivanje interesa izravno povezano sa snagom aktera da ih provode (Krott, 2005) postojeća podjela ukazuje na trenutni odnos u snagama ostvarivanju interesa kroz zoniranje: na najvećem dijelu površine moguće je gospodariti šumama s ostvarivanjem značajnog profita, dok se na jednoj trećini primjenjuju mjere aktivne zaštite, npr. obnova šuma na prostornim cjelinama manjim od 5 ha ili selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolirane intervencije i aktivnosti ukoliko su usklađene s funkcijama zaštićenog područja ili vezane za nasljeđene tradicionalne oblike privrednih aktivnosti (Sl. glasnik 44/11, Član 7). Zabrana svih mjera (klasičnog) gospodarenja šumama postoji na svega 6% površine (2.1).
Uz prostornu podjelu identificiran je sukob između zaštite i šumarstva, kao i između stočara i šumarstva, a što može imati različite, često kombinirane uzroke i gdje Rit nije jedinstven slučaj. Sukob šumarstva i zaštite prirode je identificiran kao drugi najvažniji sukob na teritoriju BiH (Marić et al., 2012), dok se u slučaju nacionalnih parkova i parkova prirode u regiji (Albanija, BiH, Hrvatska, S. Makedonija, Srbija) pokazao kao primarni (Vuletić et al., 2010). Rezultati oba istraživanja pokazuju da je prisutan i (manji) sukob oko ispaše (šumarstvo-stočarstvo). U osnovi spomenutih sukoba nalazi se uglavnom sam prostor tj. njegove karakteristike koje u kombinaciji s ostalim čimbenicima, npr. preklapanjem zakonodavstva, borbom za kompetencije, razlikama u sustavu vrijednosti sektora šumarstva i zaštite prirode (Vuletić et al., 2010) nedovoljnom komunikacijom/kooperacijom između institucija/aktera (Grujičić et al., 2008) i drugim aspektima često vrlo specifičnim za promatrani slučaj dovode do sukoba interesa različitih razmjera i intenziteta. Oni se mogu manifestirati na različite načine (od tihog konflikta daleko od očiju javnosti, preko diskusija i sukoba na javnim raspravama do intenzivnog lobiranja) i mogu imati različite uzroke (Vuletić et al., 2010). Manifestacije i uzroci su izvan postavka trenutnog rada, ali predstavljaju vrlo značajan oblik u daljnjem empirijsko-analitičkom istraživanju Rita. Do sada je na temu Rita rađena Studija zaštite (Panjković et al., 2010) koja između ostalog sadrži kvalitativnu, deskriptivno-empirijsku analizu zaintersiranih strana i definira približno iste korisnike (u studiji: zainteresirane strane) koji su navedeni i u ovome radu.
Iako se interes ne može izravno mjeriti, potreba za kvantificiranom procjenom intenziteta interesa prepoznata je kako u znanosti šumarske politike generalno (Krott, 2005), tako i kod nas, npr. u radu Vuletić i suradnika (2009a) gdje se proučavaju sukobi u dva zaštićena područja u Republici Hrvatskoj. U navedenom se radu kao mjerilo za procjenu jačine sukoba intersa koristi frekvencija tvrdnji u iskazima ispitanika temeljenim na anketnom istraživanju ,što rezultira tablično-dijagramskim prikazima i tekstualnom tumačenju dobivene statistike. S druge strane u ovome radu o Ritu se triangulacijom križaju postojeći izvori informacija i nakon kvalitativne analize se kritički (temeljeno između ostalog na logičnom zaključivanju) radi procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika na (gruboj) skali od vrlo jakog (+++) do nepostojećeg (/). Primjer Rita je pokazao da se nakon unošenja tako procijenjenog intenziteta interesa korisnika u shematski prikaz interesna polja daju jasno uočiti, a sagledavanjem tih interesnih polja izdvajaju se (vizualno) i zone sukoba. Na taj način moguće je dobivene rezultate koristiti i za efektivnu, aktivnu diskusiju rezultata s akterima iz prakse, a za čime postoji sve veća potreba (Boecher, Krott, 2016), a što je testirano i potvrđeno na međunarodnoj radionici održanoj u Novom Sadu (16. i 17.04.2019)1.
Uz to što je fokus diskusije na sukobima između interesnih polja (IP) treba navesti i to da je on moguć i u okviru svakog od njih. Tako se na primjer u okviru interesnog polja