DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 59     <-- 59 -->        PDF

IP1 s jedne strane nalaze korisnici koji unutar vrlo jakog interesa vezanog uz „korištenje šuma za proizvodnju drva“ nalaze kao ponuditelji (privatni šumovlasnici, javno poduzeće ispred države, kao i zaposleni koji rade na poslovima korištenja) dok taj isti interes dijeli i drvna industrija kao korisnik koji sirovinu potražuje. Svakako da ponuditelj želi postići što višu a kupac što nižu cijenu, i u tom kontekstu oni stoje kao suprotstavljene strane. Iako je ovaj sukob ekonomskih interesa (kategorija •, Tablica 1) u nekim državama identificiran i kao najvažniji (npr. BiH, Marić et al., 2012), on se uglavnom rješava na tržištu (Krott, 2005). Drugi primjer je vezan za interesno polje IP2, gdje bi do sukoba moglo doći kada bi korištenje prostora od strane građana imalo negativan utjecaj na ekosustave zaštićenog dobra, npr. negativan utjecaj posjetitelja na vlažne livade uništavanjem zaštićenih staništa (kategorija •, Tablica 1), što u konkretnom primjeru Rita međutim nije slučaj.
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Na primjeru Koviljsko-Petrovaradinskog Rita pokazano je da je znanost šumarske politike u mogućnosti definirati korisnike te da predloženim empirijsko-analitičkim pristupom sveobuhvatno sagleda njihove interese i grafičkom sintezom prikaže potencijalne zone sukoba:
– unosom procjenjenog intenziteta interesa korisnika na primjeru Rita (Slika 2) jasno su se izdvojila dva interesna polja IP1 (vezano za način korištenja šuma za pridobivanje drvne mase) i IP2 (vezano za oblik zaštite tj. očuvanja), što je dalje ukazalo na potencijalne zone sukoba između njih. To odgovara rezultatima sličnih studija slučaja vođenim u Europi i kod nas. Posebna snaga primijenjene analitičke metode i njene grafičke sinteze je što je moguće uočiti unutarnji sukob interesa, što je slučaj s državom, tj. Vojvodinašume imaju vrlo snažan interes za proizvodnju drva s jedne strane i zaštitu prirode s druge strane (ZS2, Slika 2). Prednost je u tome što država može interno potražiti rješenje kako bi uravnotežila opći društveni interes. Slika 2 također pokazuje i nedostatak, da će rezultat unutarnjeg rješenja upravljača biti u sukobu s drugim korisnicima, poput drvne industrije (ako se poveća opseg zaštite) ili aktera zaštite prirode (ako se pojačava sječa drva). Rješenje je moguće samo ako je država dovoljno jaka da upotrebom odgovarajućih instrumenata uspostavi primjerenu ravnotežu društvenih i ekonomskih interesa, što ne dovodi uvijek nužno i do sklada.
– dok pojedinačni diskursi uzimaju u obzir samo određene načine (Takala et al., 2017) shematska sinteza rezultata omogućila je pregled kompletne palete korisnika i njihovih interesa vezanih za Rit. Ona može poslužiti korisnicima da razmotre (i) koji koncept gospodarenja bi podržala koja grupa aktera, pa da s obzirom na to čine koalicije; (ii) kako koncipirati koji instrument da bi zbog predočenih sukoba interesa imao bolju šansu za implementaciju u praksi; ili (iii) koji odnos prioriteta u ciljevima gospodarenja bi bio tehnički izvediv, uzimajući u obzir konkretne interesne zone i sukobe. Ako uzmemo primjer koncepta zaštitnih zona koji Rit dijele na tri razine zaštite, onda se u kombinaciji s rezultatima sa Slike 2 može zaključiti da je politički gledano visina tih razina (strogo područje zaštite 6% površine, aktivna zaštita 29%, korištenje drva za ostvarivanje ekonomske dobiti 65%) zapravo predstavljaju trenutni kompromisni paket u kontekstu postojećih interesa. Država je u stanju podržati takav kompromis korištenjem javnih sredstava ili na neki drugi način.
Istraživanje koje sveobuhvatno i što realnije prikaže korisnike, interese i sukobe interesa, ima veći potencijal da bi akterima pružila informacije koje mogu selektirati za razvoj vlastitih strategija implementacije (Boecher, Krott, 2016) koje u praksi funkcioniraju, što nije uvijek slučaj (Krott, 2005). Adekvatna primjena tih strategija može, štoviše, doprinijeti profesionalizaciji šumarske politike u praksi, što je strateški važno (Krott, 2005) ne samo zbog toga što je šumarstvo tradicionalno zatvoreno za upliv novih aspekata i pogleda na stvari (Kubeczko et al, 2006), već se nalazi i u situaciji u kojoj se brojni drugi sektori bore za upravljanje nad prirodnim resursima (Matić, Anić, 2015). Profesionalan pristup političkim procesima šumarstvu povećava šanse za uspjeh (Krott, 2005), a sagledavanje sukoba interesa kroz empirijsko-analitički pristup daje znanstveno utemeljenu polaznu osnovu u šumarsko-političkom diskursu. S obzirom da je ovo inicijalno istraživanje, iz njega proizilaze dalji aspekti, na primjer pitanje uzroka pretpostavljenih sukoba, ali i uključivanje primjera zemalja regiona, čije je ispitivanje u tijeku.
ZAHVALA
ACKNOWLEDGEMENT
Autori se zahvaljuju Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije na financijskoj podršci. Authors would like to thank the Serbian Ministry of Education, Science and Technological development for the financial support.
Ovaj rad je podržan i od strane Collegium Talentum 2018 Programa Republike Mađarske. This work was supported also by the Collegium Talentum 2018 Program of Hungary.