DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 83     <-- 83 -->        PDF

temu. U trenutku pisanja članka (krajem ožujka 2020.) više je država podržalo ovaj način promocije, npr. Švicarska, Luxemburg, UN, Vatikan, Poljska, Moldavija i dr.
Zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca, bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane niti za ljude niti za životinje. Ogroman niz štetnih organizama i biljnih bolesti ugrožava proizvodnju hrane na globalnoj razini, utječe na produktivnost i biološku raznolikost šuma i divlju floru prirodnog okoliša.
O utjecaju šumskih nametnika na različita drveća pokazuje i primjer splitskog parka Marijan iz 2018. godine. Štete koje su nanijeli potkornjaci (Ipidae) su neprocjenjive: moralo se pristupiti uklanjanju stotina stabala alepskog bora (Pinus halepensis).
Okrugli stol : Standardizacija novih zanimanja u području urbanog šumarstva
Damir Dramalija
U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana šuma 2021. godne, Sekcija za urbano šumarstvo pri HŠD u suradnji sa Fakultetom šumarstva i drvne tehnologje Sveučilišta u Zagrebu, organizirala je dana 22. 03. 2021.g. u prostorijama Šumarskog doma HŠD okrugli stol na temu: “Standardizacija novih zanimanja u području urbanog šumarstva”.
Okrugli stol bio je posvećen pokojnom kolegi Viktoru Lochertu (1940.-2020.) koji je značajno doprinijeo razvoju urbanog šumarstva u Hrvatskoj, posebno na povećanju i razmjeni znanja, kao i potrebi razvoja strukovnog obrazovanja iz različitih disciplina urbanog šumarstva od najnižih do najviših stručnih razina.
Uvodno predavanje za okrugli stol održao je doc. dr. sc. Vinko Paulić profesor arborikulture s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. U svom predavanju, docent Paulić predstavio je projekt pod nazivom Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kojega je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provela u razdoblju od 2014. do 2020. sa partnerima, a koji je bio financiran iz Europskoga socijalnoga fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
 
 
 
 

ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Ciljevi projekta bili su razvoj inovativnih i fleksibilnih sektorskih i strukovnih kurikuluma temeljenih na potrebama tržišta rada te jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika za uvođenje i provedbu kurikuluma. Projektom su se nastojali riješiti prioriteti i mjere definirani u Programu razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja RH za razdoblje 2016.- 2020. te u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH.
Za sektor Šumarstvo, prerada i obrada drva u sklopu projekta su predložena dva nova strukovna zanimanja i to:
a) tehničar/ka za urbano šumarstvo Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) razina 4.2 - poslovođa na poslovima uređenja i održavanja zelenih površina u urbanim sredinama (gradska komunalna poduzeća, privatni poslodavci) i
b) arborist/arboristica HKO razina 4.1 – radnik na poslovima održavanje drvenaste vegetacije u urbanim područjima, poput njege drvenaste vegetacije, orezivanje i oblikovanje stabala, sječa stabala na visini i sl.
Glavni razlozi zbog kojih je predložena izrada standarda za navedena strukovna zanimanja bili su nepostojanje mogućnosti formalnog obrazovanja na razini srednje stručne spreme u Hrvatskoj, kao i nemogućnost obrazovanja odraslih , dok u nekim zemljama EU i u svijetu već odavno postoje sustavi obrazovanja za ista zanimanja. Također, jedan od razloga uvođenja predloženih zanimanja je stanje stabala i drugog drvenastog zelenila u urbanim područjima u Hrvatskoj, koje ukazuje na potrebu njegovog stručnog održavanja, oblikovanja i njegovanja.
U panel raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog predavanja sudjelovali su predstavnici relevantnih institucija i poduzeća koje imaju dodirnih točki s urbanim šumarstvom i koji su se odazvali pozivu na okrugli stol: Silvija Zec - predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i predsjednica sektorskog vijeća za šumarstvo i drvnu tehnologiju; Gordana Zvjerković - viša stručna savjetnica za šumarstvo, preradu i obradu drva u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; prof.dr. Ivica Tikvić - Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu; Oliver Vlainić – predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske šume d.o.o. i član sektorskog vijeća za šumarstvo i drvnu tehnologiju; Damir Delač – tajnik Hrvatskog šumrskog društva; Nikola Janjanin - Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac; Josip Perić – Zagrebački Holding Podružnica Zrinjevac, Branko Sitaš – Hrvatske šume d.o.o. i član sektorskog vijeća za šumarstvo i drvnu tehnologiju, Goran Huljenić – tvrtka Urbani šumari d.o.o. i Damir Dramalija – Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i predsjednik Sekcije za urbano šumarstvo HŠD.
Nakon stručne i argumentirane rasprave sudionici okruglog stola su zaključili:
– da su tehničar urbanog šumarstva i arborist zanimanja koja treba razvijati u RH što prije, budući te poslove koje bi oni trebali obavljati sada izvode ljudi različitih struka (manje ili više uspješno) i koji često nemaju nikakvih dodirnih točaka s urbanim šumarstvom i arborikulturom, niti imaju temeljna znanja i kompetencije iz tog područja i
– da je potrebno što prije inicirati donošenje odgovarajućih zakonskih i podzakonskih akata kako bi se uredio taj formalno nedefiniran dio šumarske struke, odnosno kako bi se nedvosmisleno utvrdilo tko i pod kojim uvjetima može obavljati radove iz djelatnosti urbanog šumarstva.
Na kraju se organizator okruglog stola zahvaljuje svim sudionicima koji su svojim sudjelovanjem potvrdili opravdanost daljeg razvoja urbanog šumarstva u Hrvatskoj kao posebne grane šumarstva, koje se kroz dugu i bogatu povijest šumarstva u Hrvatskoj oduvijek bavilo održavanjem i njegom urbanih i perurbanih šuma, kao i urbanim šumskim drvećem i ostalim urbanim drvenastim zelenilom na stručan način, samo pod drugim imenom. Sve to prepoznaje i EU komisija koja kroz Strategiju razvoja zelene infrastrukture potiče i financira povezivanje prirodnih i umjetnih zelenih površina u jedinstvenu mrežu u urbanim i perurbanim područjima s ciljem povećanja usluga ekosustava. Uz pojavu tih novih pristupa u upravljanju urbanim zelenilom u EU gdje se razvijaju i druge stručne discipline koje se bave urbanim zelenilom, kao što su krajobrazna arhitektura i uređenje krajobraza, potrebno je razvijati i stručna zanimanja u području urbanog šumarstva, kako bi se na što bolji način podizalo, obnavljalo, održavalo i njegovalo urbano drvenasto zelenilo u Hrvatskoj po uzoru na razvijene zemlje EU i svijeta. Pri tome se ne isključuje suradnja sa svim ostalim stručnjacima na razvoju integriranog planiranja i upravljanja zelenim urbanim površinama u okvirima njihovih nadležnosti i kompetencija.