DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Dr. sc. Boris Miklić Igor Anić Dr. sc. Boris Miklić, mag. ing. silv., obranio je 11. veljače 2021. godine doktorski rad pod naslovom Šumskouzgojne značajke starih sastojina crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Hrvatskom primorju. Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja biotehničkih znanosti, znanstvenog polja šumarstvo, znanstvene grane ekologija i uzgajanje šuma. Obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu doc. dr. sc. Stjepan Mikac (predsjednik), akademik prof. dr. sc. Igor Anić (mentor, član), doc. dr. sc. Sanja Perić (član). Životopis Dr. sc. Boris Miklić rođen je 13. studenog 1974. godine u Rijeci. Osnovnu školu završio je u Crikvenici, a Gimnaziju Andrije Mohorovičića u Rijeci. Godine 1993. upisao je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1998. iz Uzgajanja šuma kod mentora akademika Slavka Matića. Od 1. lipnja 1998. godine zaposlen je u tvrtki Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Senj. Karijeru je započeo u Šumariji Novi Vinodolski kao pripravnik. Potom je obnašao dužnost samostalnog taksatora u Odjelu za uređivanje šuma u Senju. Od 2004. godine upravitelj je Šumarije Crikvenica. Poslijediplomski doktorski studij iz područja Uzgajanja šuma upisao je 2012. godine. Tijekom poslijediplomskog doktorskog studija objavio je nekoliko znanstvenih radova te sudjelovao na međunarodnom i domaćim znanstvenim skupovima. Surađivao je na znanstvenom projektu Utjecaj klimatskih promjena na stabilnost nizinskih šumskih ekosustava. Član je Hrvatskog šumarskog društva – ogranak Senj, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog lovačkog saveza te Izvršnog odbora lovačkog saveza Primorsko-goranske županije. Predsjednik je lovačkog društva Medviđak – Drivenik. Ovlašteni je inženjer Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije za područja šumarstva i lovstva te ovlašteni predavač i ispitivač Hrvatskog lovačkog saveza za područje Gospodarenje lovištima. Sažetak Istraživanje je obuhvatilo sastojine crnog bora starije od 80 godina na području Hrvatskog primorja, od Rijeke do Karlobaga. Sastojine su razlučene prema tri kriterija: fitogeografskom položaju (submediteranska vegetacijska zona, epimediteranska vegetacijska zona), postanku (prirodne sastojine, šumske kulture) i uvjetima osvjetljenja (potpuni sklop, prekinuti sklop, sastojinski rub). Prirodne sastojine su nastale prirodnim pomlađivanjem. Šumske kulture su nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća pošumljavanjem neobraslih šumskih zemljišta i popunjavanjem neobraslih dijelova zaštićenih degradiranih sastojina (branjevina), u organizaciji Carskog-Kraljevskog namjesništva za pošumljenje krša krajiškog područja. Ciljevi istraživanja bili su u tim sastojinama utvrditi: 1) strukturu, vitalitet i silvidinamiku, 2) ekološke prilike, 3) strukturu podrasta, 4) strukturu, kakvoću i razvoj pomlatka, 5) utjecaj svjetla na strukturu i razvoj pomlatka, 6) način obnove. Istraživanje je obavljeno na 39 pokusnih ploha. Sredinom svake pokusne plohe postavljen je transekt i 6 – 18 manjih plohica. Na plohama je istraživana struktura sastojina. Na transektima je istraživana struktura podrasta. Na plohicama je istraživana struktura pomlatka. Rezultati istraživanja potvrdili su postavljene hipoteze: crni bor je vrsta drveća pogodna za pošumljavanje s obzirom na ekološke uvjete područja istraživanja; crni bor osigurava progresivnu silvidinamiku; stare sastojine imaju prijelazni silvidinamički karakter; svjetlosne prilike u sastojini značajno utječu na gustoću i razvoj pomlatka klimatogene vrste drveća; prirodna obnova sastojina može se ostvariti pod |