DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Dr. sc. Boris Miklić
Igor Anić
Dr. sc. Boris Miklić, mag. ing. silv., obranio je 11. veljače 2021. godine doktorski rad pod naslovom Šumskouzgojne značajke starih sastojina crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Hrvatskom primorju. Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja biotehničkih znanosti, znanstvenog polja šumarstvo, znanstvene grane ekologija i uzgajanje šuma. Obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu doc. dr. sc. Stjepan Mikac (predsjednik), akademik prof. dr. sc. Igor Anić (mentor, član), doc. dr. sc. Sanja Perić (član).
Životopis
Dr. sc. Boris Miklić rođen je 13. studenog 1974. godine u Rijeci. Osnovnu školu završio je u Crikvenici, a Gimnaziju Andrije Mohorovičića u Rijeci. Godine 1993. upisao je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1998. iz Uzgajanja šuma kod mentora akademika Slavka Matića. Od 1. lipnja 1998. godine zaposlen je u tvrtki Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Senj. Karijeru je započeo u Šumariji Novi Vinodolski kao pripravnik. Potom je obnašao dužnost samostalnog taksatora u Odjelu za uređivanje šuma u Senju. Od 2004. godine upravitelj je Šumarije Crikvenica. Poslijediplomski doktorski studij iz područja Uzgajanja šuma upisao je 2012. godine. Tijekom poslijediplomskog doktorskog studija objavio je nekoliko znanstvenih radova te sudjelovao na međunarodnom i domaćim znanstvenim skupovima. Surađivao je na znanstvenom projektu Utjecaj klimatskih promjena na stabilnost nizinskih šumskih ekosustava. Član je Hrvatskog šumarskog društva – ogranak Senj, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog lovačkog saveza te Izvršnog odbora lovačkog saveza Primorsko-goranske županije. Predsjednik je lovačkog društva Medviđak – Drivenik. Ovlašteni je inženjer Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije za područja šumarstva i lovstva te ovlašteni predavač i ispitivač Hrvatskog lovačkog saveza za područje Gospodarenje lovištima.
Sažetak
Istraživanje je obuhvatilo sastojine crnog bora starije od 80 godina na području Hrvatskog primorja, od Rijeke do Karlobaga. Sastojine su razlučene prema tri kriterija: fitogeografskom položaju (submediteranska vegetacijska zona, epimediteranska vegetacijska zona), postanku (prirodne sastojine, šumske kulture) i uvjetima osvjetljenja (potpuni sklop, prekinuti sklop, sastojinski rub). Prirodne sastojine su nastale prirodnim pomlađivanjem. Šumske kulture su nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća pošumljavanjem neobraslih šumskih zemljišta i popunjavanjem neobraslih dijelova zaštićenih degradiranih sastojina (branjevina), u organizaciji Carskog-Kraljevskog namjesništva za pošum­ljenje krša krajiškog područja.
Ciljevi istraživanja bili su u tim sastojinama utvrditi: 1) strukturu, vitalitet i silvidinamiku, 2) ekološke prilike, 3) strukturu podrasta, 4) strukturu, kakvoću i razvoj pomlatka, 5) utjecaj svjetla na strukturu i razvoj pomlatka, 6) način obnove. Istraživanje je obavljeno na 39 pokusnih ploha. Sredinom svake pokusne plohe postavljen je transekt i 6 – 18 manjih plohica. Na plohama je istraživana struktura sastojina. Na transektima je istraživana struktura podrasta. Na plohicama je istraživana struktura pomlatka.
Rezultati istraživanja potvrdili su postavljene hipoteze: crni bor je vrsta drveća pogodna za pošumljavanje s obzirom na ekološke uvjete područja istraživanja; crni bor osigurava progresivnu silvidinamiku; stare sastojine imaju prijelazni silvidinamički karakter; svjetlosne prilike u sastojini značajno utječu na gustoću i razvoj pomlatka klimatogene vrste drveća; prirodna obnova sastojina može se ostvariti pod

ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 86     <-- 86 -->        PDF

zastorom krošanja starih stabala, pri čemu se to odnosi na konačnu vrstu drveća i njezine pratilice.
Rezultati istraživanja upućuju na tri pristupa uzgajanju istraživanih šuma crnog bora. Na ekstremno lošim staništima, na kojima nema znakova progresije, treba podržavati sastojine crnoga bora kao stadij pionirske šume. Takve su sastojine obično zaštitnog karaktera. U njima je provedba šumskouzgojnih radova danas obično onemogućena zakonskim odredbama. Ako se radi o sastojinama gospodarske namjene, treba ih redovito njegovati, a obnovu obaviti crnim borom, najbolje u kratkom pomladnom razdoblju, metodom oplodnih sječa u dva sijeka (naplodni sijek, dovršni sijek). Na povoljnijim staništima, na kojima su ustanovljeni znakovi progresije, šumskouzgojnim radovima njege treba podržavati mješovitu strukturu sastojina kao stadij prijelazne šume. Nakon isteka ophodnje treba obaviti prevođenje sastojine crnog bora u sastojinu hrasta medunca s pratilicama, prirodnim pomlađivanjem koje uključuje dio bjelogoričnog podrasta, a po potrebi umjetnim pomlađivanjem hrasta medunca. Na najpovoljnijim staništima stare sastojine crnog bora treba prevoditi u sastojine hrasta medunca i pratilica kao stadij konačne šume. To se može obaviti metodom oplodnih sječa na malim površinama, u obliku krugova ili pruga, ovisno o konfiguraciji terena i pojavi prirodnog pomlatka. Obnova sastojina treba ići u smjeru stvaranja mješovitih sastojina hrasta medunca, crnog graba i crnog jasena u epimediteranskoj vegetacijskoj zoni, odnosno hrasta medunca, bjelograbića i crnog jasena u submediteranskoj vegetacijskoj zoni.
Doktorski rad Borisa Miklića je prvo sveobuhvatno šumskouzgojno istraživanje starih sastojina crnoga bora na cjelovitom području Hrvatskog primorja, nakon njihova postanka prirodnim pomlađivanjem i pošumljavanjem. Istraživanje je opsežno, jer je obuhvatilo brojne varijable na velikom uzorku pokusnih ploha i podploha, koje su postavljene na prostranom krškom području Hrvatskog primorja u dvije vegetacijske zone. Istraživanje je potvrdilo znanstvene spoznaje o važnosti crnog bora kao temeljne pionirske i meliorativne vrste drveća u epimediteranskoj i submediteranskoj vegetacijskoj zoni. Donijelo je nove znanstvene spoznaje o stukturi, dinamici i šumskouzgojnim značajkama prirodnih šuma i šumskih kultura crnoga bora. Temeljem kvantitativne i kvalitativne strukture prirodno nastalog podrasta i pomlatka, utvrđena je prijelazna silvidinamička struktura sastojina. Analizirane su svjetlosne prilike u različitim uvjetima sklopa na temelju kojih je definirana metodika šumskouzgojnih zahvata prevođenja. Posebna vrijednost doktorskog rada je u činjenici kako su na temelju novih znanstvenih spoznaja obrazložene svrha, ciljevi i metodika budućeg šumskouzgojnog pristupa istraživanom šumskom kompleksu.
Doktorski rad je napisan na 266 stranica. Uključuje 23 tablice, 77 slika, 282 navoda citirane literature i priloge. Prilog A sadrži 39 tablica u kojima su prikazane strukture sastojina po pokusnim plohama, vrstama drveća, debljinskim razredima, etažama, broju stabala, temeljnici i volumenu). Prilog B sadrži 39 tablica u kojima su prikazane strukture pomlatka po plohicama unutar svake plohe, po vrstama drveća i visinskim klasama. Prilog C sadrži ukupno 78 grafikona, koji za svaku plohu prikazuju izjednačene distribucije visina i volumena po prsnim promjerima, za crni bor te za hrast medunac i ostalu tvrdu bjelogoricu. Prilog D sadrži 24 fotografije karakterističnih lokaliteta istraživanja.