DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 86 <-- 86 --> PDF |
zastorom krošanja starih stabala, pri čemu se to odnosi na konačnu vrstu drveća i njezine pratilice. Rezultati istraživanja upućuju na tri pristupa uzgajanju istraživanih šuma crnog bora. Na ekstremno lošim staništima, na kojima nema znakova progresije, treba podržavati sastojine crnoga bora kao stadij pionirske šume. Takve su sastojine obično zaštitnog karaktera. U njima je provedba šumskouzgojnih radova danas obično onemogućena zakonskim odredbama. Ako se radi o sastojinama gospodarske namjene, treba ih redovito njegovati, a obnovu obaviti crnim borom, najbolje u kratkom pomladnom razdoblju, metodom oplodnih sječa u dva sijeka (naplodni sijek, dovršni sijek). Na povoljnijim staništima, na kojima su ustanovljeni znakovi progresije, šumskouzgojnim radovima njege treba podržavati mješovitu strukturu sastojina kao stadij prijelazne šume. Nakon isteka ophodnje treba obaviti prevođenje sastojine crnog bora u sastojinu hrasta medunca s pratilicama, prirodnim pomlađivanjem koje uključuje dio bjelogoričnog podrasta, a po potrebi umjetnim pomlađivanjem hrasta medunca. Na najpovoljnijim staništima stare sastojine crnog bora treba prevoditi u sastojine hrasta medunca i pratilica kao stadij konačne šume. To se može obaviti metodom oplodnih sječa na malim površinama, u obliku krugova ili pruga, ovisno o konfiguraciji terena i pojavi prirodnog pomlatka. Obnova sastojina treba ići u smjeru stvaranja mješovitih sastojina hrasta medunca, crnog graba i crnog jasena u epimediteranskoj vegetacijskoj zoni, odnosno hrasta medunca, bjelograbića i crnog jasena u submediteranskoj vegetacijskoj zoni. Doktorski rad Borisa Miklića je prvo sveobuhvatno šumskouzgojno istraživanje starih sastojina crnoga bora na cjelovitom području Hrvatskog primorja, nakon njihova postanka prirodnim pomlađivanjem i pošumljavanjem. Istraživanje je opsežno, jer je obuhvatilo brojne varijable na velikom uzorku pokusnih ploha i podploha, koje su postavljene na prostranom krškom području Hrvatskog primorja u dvije vegetacijske zone. Istraživanje je potvrdilo znanstvene spoznaje o važnosti crnog bora kao temeljne pionirske i meliorativne vrste drveća u epimediteranskoj i submediteranskoj vegetacijskoj zoni. Donijelo je nove znanstvene spoznaje o stukturi, dinamici i šumskouzgojnim značajkama prirodnih šuma i šumskih kultura crnoga bora. Temeljem kvantitativne i kvalitativne strukture prirodno nastalog podrasta i pomlatka, utvrđena je prijelazna silvidinamička struktura sastojina. Analizirane su svjetlosne prilike u različitim uvjetima sklopa na temelju kojih je definirana metodika šumskouzgojnih zahvata prevođenja. Posebna vrijednost doktorskog rada je u činjenici kako su na temelju novih znanstvenih spoznaja obrazložene svrha, ciljevi i metodika budućeg šumskouzgojnog pristupa istraživanom šumskom kompleksu. Doktorski rad je napisan na 266 stranica. Uključuje 23 tablice, 77 slika, 282 navoda citirane literature i priloge. Prilog A sadrži 39 tablica u kojima su prikazane strukture sastojina po pokusnim plohama, vrstama drveća, debljinskim razredima, etažama, broju stabala, temeljnici i volumenu). Prilog B sadrži 39 tablica u kojima su prikazane strukture pomlatka po plohicama unutar svake plohe, po vrstama drveća i visinskim klasama. Prilog C sadrži ukupno 78 grafikona, koji za svaku plohu prikazuju izjednačene distribucije visina i volumena po prsnim promjerima, za crni bor te za hrast medunac i ostalu tvrdu bjelogoricu. Prilog D sadrži 24 fotografije karakterističnih lokaliteta istraživanja. |