DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 89 <-- 89 --> PDF |
In memoriam Akademik prof. emeritus dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić (20. siječanj 1938. – 30. ožujak 2021.) Igor Anić, Milan Oršanić U utorak, 6. travnja 2021. godine, na zagrebačkom groblju Mirogoj oprostili smo se od akademika prof. emeritusa dr. sc. dr. h. c. Slavka Matića. Zbog epidemioloških mjera ispraćen je tiho i skromno, u krugu obitelji i njegovih dugogodišnjih asistenata na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Ipak, u pjesmama Zvona moga grada i Oj ti vilo, vilo Velebita, mogla se osjetiti nazočnost duhom i mislima njegovih kolega akademika, dekana zagrebačkih fakulteta, sveučilišnih profesora, studenata, a posebice tisuća šumara, prijatelja i štovatelja iz čitave Hrvatske. Životni put akademika Slavka Matića počeo je 20. siječnja 1938. godine u Livnu. Međutim, uvijek je isticao kako je grad Knin njegov pravi dom. U Kninu je njegova kuća, tamo su rođeni, živjeli i počivaju njegovi roditelji, majka Ana r. Krpan i otac Mate, u Kninu je završio pučku školu i gimnaziju. Kninu se uvijek s radošću vraćao, redovito nakon 5. kolovoza 1995. godine, u prigodi proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Diplomirao je 1962. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godinu dana poslije počela je njegova sveučilišna karijera koja je trajala čitav život. Odazvao se pozivu njegovih prethodnika, akademika Milana Anića i prof. dr. sc. Ive Dekanića, te postao asistent na predmetu Uzgajanje šuma. Godine 1972. stekao je zvanje magistra znanosti, obranivši znanstveni magistarski rad Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture sastojine u šumama jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.). Prirodnim pomlađivanjem prebornih šuma nastavio se baviti i u doktorskome radu. Doktorirao je 1980. godine obranivši temu Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru. Za redovitog profesora prvi je puta izabran 1986. godine kada je preuzeo nastavu iz predmeta Uzgajanje šuma. Studentima drvne tehnologije predavao je predmet Osnove šumarstva. Godine 1997. stekao je trajno zvanje redovitog sveučilišnog profesora, a 2004. zvanje profesora emeritusa. Njegovi studenti pamtit će ga po ozbiljnosti na predavanjima, vježbama i na terenskoj nastavi, ali i po opuštenosti kojom je osvajao njihova srca pri povratku s terenske nastave autobusom u Zagreb. Na poslijediplomskoj nastavi vodio je znanstveni studij Uzgajanje šuma i specijalističke studije Uzgajanje prirodnih sastojina i Rasadničarska proizvodnja i šumske kulture. Pod njegovim mentorstvom diplomiralo je približno 300 studenata šumarstva, zvanje magistra znanosti steklo je 26 magistranata, a zvanje doktora znanosti 7 doktoranada. Akademik Slavko Matić među najzaslužnijima je za pozicioniranje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na prijelazu tisućljeća kao stožerne šumarske znanstveno-nastavne institucije. Bio je dekan fakulteta u dva teška mandata tijekom Domovinskog rata (1992., 1994. – 1996.) i prodekan u tri mandata (1982. – 1984., 1984. – 1986., 1992. – 1994.). Kao dugogodišnjeg predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma (1997. – 2003.) pamtit ćemo ga po promicanju zajedništva u svim aspektima djelovanja Zavoda, posebice u provedbi znanstvenih projekata gdje je zagovarao multidisciplinarni pristup rješavanju šumskouzgojnih problema, zatim nastupima na znanstvenim skupovima i zavodskim terenskim ekskurzijama. Punih 17 godina (1986. – 2003.) bio je predsjednik Odbora za šume Šumarskoga fakulteta koji neposredno upravlja sa svih pet nastavno-pokusnih šumskih objekata. Istodobno, bio je upravitelj najstarijeg od njih, Nastavno-pokusnog šumskog objekta Zagreb. Zaslužan je i za uspostavu Nastavno-pokusnog šumskog objekta na otoku Rabu 1975. godine. Vodio je izgradnju nove zgrade Šumarskog odsjeka, za koju je kao dekan Šumarskog fakulteta postavio kamen temeljac 1996. godine. Područje znanstvenoga rada akademika Slavka Matića je uzgajanje šuma – temeljna disciplina šumarstva koju je |