DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 89     <-- 89 -->        PDF

In memoriam Akademik prof. emeritus dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić (20. siječanj 1938. – 30. ožujak 2021.)
Igor Anić, Milan Oršanić
U utorak, 6. travnja 2021. godine, na zagrebačkom groblju Mirogoj oprostili smo se od akademika prof. emeritusa dr. sc. dr. h. c. Slavka Matića. Zbog epidemioloških mjera ispraćen je tiho i skromno, u krugu obitelji i njegovih dugogodišnjih asistenata na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Ipak, u pjesmama Zvona moga grada i Oj ti vilo, vilo Velebita, mogla se osjetiti nazočnost duhom i mislima njegovih kolega akademika, dekana zagrebačkih fakulteta, sveučilišnih profesora, studenata, a posebice tisuća šumara, prijatelja i štovatelja iz čitave Hrvatske.
Životni put akademika Slavka Matića počeo je 20. siječnja 1938. godine u Livnu. Međutim, uvijek je isticao kako je grad Knin njegov pravi dom. U Kninu je njegova kuća, tamo su rođeni, živjeli i počivaju njegovi roditelji, majka Ana r. Krpan i otac Mate, u Kninu je završio pučku školu i gimnaziju. Kninu se uvijek s radošću vraćao, redovito nakon 5. kolovoza 1995. godine, u prigodi proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Diplomirao je 1962. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godinu dana poslije počela je njegova sveučilišna karijera koja je trajala čitav život. Odazvao se pozivu njegovih prethodnika, akademika Milana Anića i prof. dr. sc. Ive Dekanića, te postao asistent na predmetu Uzgajanje šuma. Godine 1972. stekao je zvanje magistra znanosti, obranivši znanstveni magistarski rad Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture sastojine u šumama jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.). Prirodnim pomlađivanjem prebornih šuma nastavio se baviti i u doktorskome radu. Doktorirao je 1980. godine obranivši temu Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru.
Za redovitog profesora prvi je puta izabran 1986. godine kada je preuzeo nastavu iz predmeta Uzgajanje šuma. Studentima drvne tehnologije predavao je predmet Osnove šumarstva. Godine 1997. stekao je trajno zvanje redovitog sveučilišnog profesora, a 2004. zvanje profesora emeritusa. Njegovi studenti pamtit će ga po ozbiljnosti na predavanjima, vježbama i na terenskoj nastavi, ali i po opuštenosti kojom je osvajao njihova srca pri povratku s terenske nastave autobusom u Zagreb. Na poslijediplomskoj nastavi vodio je znanstveni studij Uzgajanje šuma i specijalističke studije Uzgajanje prirodnih sastojina i Rasadničarska proizvodnja i šumske kulture. Pod njegovim mentorstvom diplomiralo je približno 300 studenata šumarstva, zvanje magistra znanosti steklo je 26 magistranata, a zvanje doktora znanosti 7 doktoranada.
Akademik Slavko Matić među najzaslužnijima je za pozicioniranje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na prijelazu tisućljeća kao stožerne šumarske znanstveno-nastavne institucije. Bio je dekan fakulteta u dva teška mandata tijekom Domovinskog rata (1992., 1994. – 1996.) i prodekan u tri mandata (1982. – 1984., 1984. – 1986., 1992. – 1994.). Kao dugogodišnjeg predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma (1997. – 2003.) pamtit ćemo ga po promicanju zajedništva u svim aspektima djelovanja Zavoda, posebice u provedbi znanstvenih projekata gdje je zagovarao multidisciplinarni pristup rješavanju šumskouzgojnih problema, zatim nastupima na znanstvenim skupovima i zavodskim terenskim ekskurzijama. Punih 17 godina (1986. – 2003.) bio je predsjednik Odbora za šume Šumarskoga fakulteta koji neposredno upravlja sa svih pet nastavno-pokusnih šumskih objekata. Istodobno, bio je upravitelj najstarijeg od njih, Nastavno-pokusnog šumskog objekta Zagreb. Zaslužan je i za uspostavu Nastavno-pokusnog šumskog objekta na otoku Rabu 1975. godine. Vodio je izgradnju nove zgrade Šumarskog odsjeka, za koju je kao dekan Šumarskog fakulteta postavio kamen temeljac 1996. godine.
Područje znanstvenoga rada akademika Slavka Matića je uzgajanje šuma – temeljna disciplina šumarstva koju je

ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 90     <-- 90 -->        PDF

ovako definirao: „uzgajanje šuma je znanost čija je zadaća u svakom šumskom ekosustavu pronaći i izvesti takve šumskouzgojne postupke koji će omogućiti njegovu trajnu i maksimalnu stabilnost, vitalitet, kakvoću, proizvodnju i prirodnu obnovu”. U toj rečenici sadržan je njegov cjelokupni znanstveni opus.
Bio je veliki zagovornik prirodnog uzgajanja šuma i najveći promotor zagrebačke škole uzgajanja šuma. Njegov doprinos razvoju potrajnog i prirodnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj je nemjerljiv. Afirmirao je u hrvatskom šumarstvu opredjeljenje za prirodno pomlađivanje i prirodnu strukturu sastojine te prirodne, raznolike i stabilne šume. U skladu s tim učio je uzgajanju šuma generacije studenata šumarstva i objavio brojne znanstvene radove u kojima je, između ostaloga, dokazao ovisnost prirodnog pomlađivanja preborne sastojine o stanišnim i strukturnim prilikama, na izvorni način definirao intenzitet prorjeda i metodu prorjeda za naše prirodne sastojine, sistematizirao i opisao uzgojne postupke u različitim šumskim sastojinama, predložio novi pristup gospodarenju panjačama i ritskim šumama, definirao ulogu pionirskih vrsta drveća kod povratka klimatogenih vrsta drveća na degradirana staništa, istražio prirodno pomlađivanje brojnih šumskih sastojina u Hrvatskoj, posebice sastojina hrasta lužnjaka u različitim stanišnim uvjetima, ustanovio optimalni broj bi­ljaka i količinu sjemena za prirodnu i umjetnu obnovu te za pošumljavanje, dao prijedlog o uzgajanju kontejnerskih sadnica hrastova s posebnim naglaskom na vrstu kontejnera, supstrat i vrijeme sadnje te predstavio rješenje za izlučivanje sjemenskih sastojina i sjemenarsku politiku glavnih vrsta drveća.
Rezultati njegovih istraživanja našli su neposrednu primjenu u šumarskoj praksi. Neki su ugrađeni u zakonske i podzakonske akte o šumama Republike Hrvatske, primjerice, originalna formula za intenzitet prorjeda, metodika njege i obnove šumskih sastojina te broj biljaka i količina sjemena za umjetnu obnovu i pošumljavanje. Svaki program gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj sadrži rečenice iz radova akademika Slavka Matića. Brojnim uzgojnim preporukama neposredno je utjecao na formiranje današnje generacije prirodnih šuma Republike Hrvatske. U našim je šumama ostalo vrlo malo lokaliteta koje nije posjetio i za koje nije dao preporuke o uzgojnom postupanju. Vodio je brojne znanstvene i stručne projekte, uvijek s konačnim ciljem povećanja stabilnosti, raznolikosti, vitaliteta, kakvoće, proizvodnje i sposobnosti sastojine za prirodnu obnovu.
Bio je ponajbolji poznavatelj hrvatskih šuma i šumarstva. Odlikovao se istančanim osjećajem za predviđanje njihova razvoja u različitim ekološkim, društvenim i gospodarskim izazovima. Objavljena izlaganja, znanstveni i stručni radovi koji se odnose na tu problematiku ostaju nam kao putokazi. Neponovljivom uvjerljivošću i jednostavnošću u izlaganju, uvijek snagom argumenata, zastupao je interese šumarstva i šume kao „najsloženijeg ekosustava na svijetu”. Bio je poznat po oštroj i dobronamjernoj kritici, ali i po spremnosti za pomoć uvijek i svugdje. Uporno je zagovarao i promicao jedinstvo šumarske politike, znanosti, obrazovanja i struke. To jedinstvo uspio je u svojoj karijeri ostvariti. Ono obilježava zlatno, Matićevo doba hrvatskog šumarstva.
Razvijao je suradnju s brojnim šumarskim znanstvenim institucijama. Posebice je zaslužan za razvoj prijateljskih veza sa šumarskim fakultetima u Brnu i Zvolenu koje traju do danas, a koje je započeo 60-tih godina prošloga stoljeća kada je kao asistent boravio na tim institucijama. Zbog toga su mu dodijeljena počasna zvanja doktor honoris causa na Mendelovom poljoprivredno-šumarskom Sveučilištu u Brnu (2000.) i na Tehničkom sveučilištu u Zvolenu (2003.).
Bio je član međunarodnog uredništva znanstvene monografije o poplavnim šumama Europe, predstavnik Hrvatske u upravnim odborima međunarodne asocijacije šumarskih znanstvenih institucija (IUFRO) i Europskog šumarskog instituta (EFI). Povjerena mu je organizacija svjetskog IUFRO kongresa o hrastovima 2000. godine u Zagrebu (OAK 2000). Bio je sudionik brojnih znanstvenih skupova. Profesori uzgajanja šuma europskih sveučilišta i danas ga pamte po nezaboravnoj ekskurziji koju je za njih organizirao u šumama Hrvatske 2004. godine.
Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2004. godine. Smrt ga je zatekla kao člana Predsjedništva HAZU, predsjednika Znanstvenog vijeća vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU i voditelja Centra za znanstveni rad u Vinkovcima.
Jedan je od utemeljitelja i prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti. Od pet znanstvenih monografija u izdanju Akademije, kao glavni urednik vodio je izradu tri monografije: Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj (2003.), Park-šume grada Zagreba (2010.) i Šume hrvatskog Sredozemlja (2011.).
Šumarima Hrvatske ostat će u sjećanju kao nezaboravni predsjednik krovne strukovne udruge, Hrvatskog šumarskog društva (1993. – 2006.). Bio je istinski zaljubljenik u Hrvatsko šumarsko društvo u koje je uvijek rado dolazio i u kojemu je djelovao do posljednjih dana života. Posljednji rođendan, u siječnju 2021. godine, proslavio je u Hrvatskom šumarskom domu. Dugi niz godina bio je član hrvatske reprezentacije u međunarodnim šumarskim skijaškim natjecanjima EFNS i Alpe Adria. U 81. godini života bio najstariji sudionik natjecanja Alpe Adria, u disciplini veleslalom.
Akademik Slavko Matić bio je zaljubljenik u lovstvo, uzor lovac i član lovačke udruge Šumarskog fakulteta Fran Ž. Kesterčanek. Bio je uvaženi član Kluba dekana – udruge dekana hrvatskih sveučilišta i Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova.
Odlukom prvog Predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana, 1996. je odlikovan Redom Danice Hrvatske

ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 91     <-- 91 -->        PDF

s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti i Redom Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića, za osobite zasluge u gospodarstvu. Sabor Republike Hrvatske dodijelio mu je 2004. godine Državnu nagradu za znanost, za životno djelo. Vukovarsko-srijemska županija dodijelila mu je 2014. godine Nagradu za životno djelo, za izniman doprinos na afirmaciji šumarstva u županiji. Iste godine Grad Vinkovci dodijelio mu je Zlatnu plaketu Grb Grada Vinkovaca u prigodi 10. obljetnice vođenja Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, popularizaciju Vinkovaca na području znanosti, gospodarske šumarske djelatnosti te očuvanja i zaštite okoliša.
Odlazak akademika Slavka Matića nenadoknadiv je gubitak za njegovu obitelj, sina Hrvoja i kćer Mirtu. Unuci Iva, Frane i Niko mogu se ponositi svojim djedom. Hrvatsko šumarstvo izgubilo je velikana, nezaboravnog profesora, briljantnog znanstvenika, neponovljivog šumara, istinskog prirodoslovca i domoljuba. Mi, njegovi „zmajevi”, nikada nećemo zaboraviti našeg učitelja. Biti njegov asistent bila je sreća i povlastica.
Odlaskom akademika Slavka Matića završava veliko povijesno razdoblje hrvatskog šumarstva. Njegovo ime ostat će trajno upisano zlatnim slovima u hrvatsku šumarsku povjesnicu.
Zbogom poštovani akademiče, dragi naš profesore. Neka Ti je laka hrvatska gruda. Počivao u miru Božjem.
Izbor iz bibliografije i uredničkih knjiga akademika Slavka Matića
Matić, S., 1971: Prirodno pomlađivanje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini. U: J. Kovačević, Z. Racz (ur.), Zbornik radova Savjetovanje o Posavini, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 343–346.
Matić, S., Đ. Rauš, 1974: Prilog poznavanju fitocenoloških i gospodarskih odnosa šuma hrasta kitnjaka na Kalniku. Šumarski list, 98(7–9): 299–323.
Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, A. Vranković, 1979: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar – studija ekološko-uzgojnih osobina. Šumsko gospodarstvo Josip Kozarac, Nova gradiška, 131 str.
Rauš, Đ., S. Matić, 1980: Ritske šume. Šumarska enciklopedija, svezak III, Zagreb, str. 155–159.
Matić, S., B. Prpić, 1983: Pošumljavanje. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb, 79 str.
Matić, S., 1983: Utjecaj ekoloških i strukturnih čimbenika na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru. Glasnik za šumske pokuse, 21: 223–400.
Matić, S., 1986: Šumske kulture alepskog bora i njihova uloga u šumarstvu Mediterana. Glasnik za šumske pokuse, pos. izd. 2, 125–145.
Matić, S., 1987: Gospodarski zahvati u panjačama kao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti šuma. Šumarski list, 111(3–4): 143–148.
Matić, S., 1987: Gospodarenje i namjena rapskih šuma u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Rapski zbornik, str. 99–109.
Matić, S., 1989: Uzgojne mjere u sastojinama narušenim sušenjem hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse, 2: 67–77.
Matić, S., 1989: Uzgojni radovi u prirodnim sastojinama i mogućnost njihovog normiranja. Šumarski list, 113(1–2): 39–53.
Matić, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse, 25: 261–278.
Matić, S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske – jučer, danas, sutra. Glasnik za šumske pokuse, 26: 35–56.
Matić, S., Đ. Rauš, 1990: Vegetacijska i uzgojna istraživanja u GJ Vukovarske dunavske ade, PJ Šumarije Vukovar. Šumarski list, 114(1–2): 5–44.
Matić, S., 1991: Revirni sustav u šumarstvu Hrvatske kao osnovni preduvjet povećanja ekoloških, socijalnih i sirovinskih funkcija šuma. Šumarski list, 115(6–7): 345–349.
Matić, S., 1991: Njega šuma proredom. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Uprava šuma Koprivnica, Zagreb – Koprivnica, 45 str.
Matić, S., J. Skenderović, 1992: Uzgajanje šuma. Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume, p. o. Zagreb, Zagreb, str. 81–97.
Matić, S., 1992: Šumsko sjemenarstvo. Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume, p. o. Zagreb, Zagreb, str. 97–101.
Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, Š. Meštrović, 1994: Obnova šuma hrasta lužnjaka u Šumskom gospodarstvu Sisak. Glasnik za šumske pokuse, 30: 299–336.
Matić, S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje. Šumarski list, 118(3–4): 71–79.
Matić, S., 1995: Šumarstvo hrvatske kao aktivni sudionik pri osnivanju i razvoju modernog hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Šumarski list, 119(9–10): 287–292.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: Neke karakteristike i problemi prebornih šuma obične jele (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Šumarski list, 120(3–4): 91–99.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: Istraživanja obnove i njege šuma na području pokupskog bazena. Radovi Šum. inst., Jastrebarsko, 31(1–2): 111–124.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: Bukove šume Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu šuma središnje i jugoistočne Europe. U: Mayer, B. (ur.), Zbornik radova Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb, str. 113–124.
Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima i Hrvatske šume, p. o. Zagreb, Vinkovci – Zagreb, str. 167–212.
Matić, S., N. Komlenović, S. Orlić, M. Oršanić, 1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima i Hrvatske šume, p. o. Zagreb, Vinkovci – Zagreb, str. 159–166.
Matić, S., S. Orlić, M. Harapin, 1996: Sjeme hrasta lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanka lužnjakovih šuma. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima i Hrvatske šume, p. o. Zagreb, Vinkovci – Zagreb, str. 145–157.
Matić, S., B. Prpić, 1997: Program njege, obnove i održavanja, te ekološke i socijalne funkcije park-šuma na području grada Zagreba. Šumarski list 121(5–6): 225–242.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Matić, S. (gl. ur.): Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898.–1998., knjiga 2: Sto godina sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 709 str.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1998: Utjecaj klimatskih promjena na strukturu i razvoj šumskih ekosustava. U: M. Maceljski (ur.), Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, str. 239–250.
Matić, S., 2000: Oak forests (Quercus sp.) in Croatia. Glasnik za šumske pokuse, 37: 1–14.
Matić, S., 2000: Managing forests of pedunculate oak (Quercus robur L.) in different structural and site conditions in Croatia. U: J. Kulhavy, M. Hrib, E. Klimo (eds.), Management of floodplain forests in Southern Moravia, Židlochovice, p. 55–65.
Matić, S., 2001: Prof. dr. sc. Josip Balen – povodom 110. obljetnice njegova rođenja. Senjski zbornik, 28: 337–348.
Matić, S., M. Oršanić, S. Orlić, I. Anić, 2001: Sjemenarstvo, rasadnička proizvodnja i šumske kulture obične jele (Abies alba Mill.). U: B. Prpić (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 375–406.
Matić, S., I. Anić, M. Oršanić, 2001: Uzgojni postupci u prebornim šumama. U: B. Prpić (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 407–460.
Matić, S., I. Anić, B. Prpić, M. Oršanić, 2001: Uzgojni postupci u jelovim šumama oštećenima propadanjem. U: B. Prpić (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 461–478.
Matić, S., J. Vukelić, 2001: Speierling (Sorbus domestica L.) und Elsbeere (Sorbus torminalis (L.) Crantz) in den Waeldern Kroatiens. Corminaria, 16: 31–33.
Matić, S., 2003: Neki problemi koji opterećuju hrvatsko šumarstvo u današnjim gospodarskim, društvenim i ekološkim uvjetima. Šumarski list, 117(5–6): 211–216.
Matić, S. (gl. ur), 2003: Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 855 str.
Matić, S., 2003: Šumarstvo u društvenom ozračju danas i 1878. godine. Šumarski list, pos. izd., 127: 111–122.
Matić, S., 2004: Održivi razvoj hrvatskih šuma ugrožen je zbog nepoštivanja Ustava i Zakona o šumama Republike Hrvatske. U: M. Maceljski (ur.), Alternativna biljna proizvodnja u strukturnim promjenama hrvatske poljoprivrede, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, str. 82–84.
Matić, S., D. Jelčić, A. Bilić (ur.), 2005: Zaboravljeni pisac i zapostavljeni svetac, Studije o Mladenu Barbariću i svetom Ivanu Kapistranu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, posebno izdanje XII, Zagreb – Vinkovci, 199 str.
Anić, I., S. Matić, M. Oršanić, B. Belčić, 2005: Morfologija i struktura šuma poplavnih područja. U: J. Vukelić (gl. ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 245–262.
Anić, I., S. Matić, M. Oršanić, Ž. Majer, 2005: Pomlađivanje i njega šuma poplavnih područja. U: J. Vukelić (gl. ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 263–276.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 2005: Sjemenarstvo i rasadničarstvo najvažnijih vrsta drveća poplavnih šuma. U: J. Vukelić (gl. ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 277–296.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 2005: Osnivanje šumskih kultura i plantaža glavnih vrsta drveća poplavnih šuma. U: J. Vukelić (gl. ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 297–307.
Matić, S., 2006: Hrvatsko šumarsko društvo kao značajan čimbenik opstanka i razvoja šuma i šumarstva Hrvatske (izlaganje na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 160 godina od osnutka Hrvatskog šumarskog društva i 130 godina neprekidnoga izlaženja šumarskoga lista). Šumarski list, 130(5–6): 232–236.
Matić, S., 2006: Natural management as an important factor of forest protection and survival. In: J. Diaci (ed.), Nature-based forestry in Europe, alternatives to industrial forestry and strict preservation, Ljubljana, p. 19–26.
Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 2006: Aktualni problemi gospodarenja običnom jelom (Abies alba Mill.) u Republici Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, pos. izd. 5, 7–28.
Matić, S. (gl. ur.), 2007: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 213 str.
Matić, S., D. Delač, 2007: Uzgojni zahvati kao mjera povećanja vrijednosti privatnih šuma u Gorskom kotaru. Šumarski list, 132(3–4): 121–146.
Klimo, E., H. Hager, S. Matić, I. Anić, J. Kulhavyi (eds.), 2008: Floodplain forests of the temperate zone of Europe. Lesnicka prace, 623 p.
Matić, S. D. Jelčić, A. Bilić (ur.), 2008: Književni i kazališni rad Joze Ivakića. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, posebno izdanje XIII, Zagreb – Vinkovci, 366 str.
Matić, S., F. Tomić, T. Krička, 2008: Raspoložive poljoprivredne površine i mogućnosti obnove šuma za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj. Šumarski list, 132(7–8): 121–146.
Matić, S., 2009: Načini privođenja šumskoj kulturi staništa osvojenih amorfom (Amorpha fruticosa L.). U: A. P. B. Krpan (ur.), Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) u Hrvatskoj, knjiga sažetaka, Hrvatski šumarski institut i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb,
Matić, S., I. Anić (gl. ur.), 2009: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 166 str.
Matić, S., D. Jelčić, A. Bilić (ur.), 2009: Zapostavljena književna baština. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, posebno izdanje XIX, Zagreb – Vinkovci, 358 str.
Matić, S., I. Anić (ur.), 2009: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 251 str.
Matić, S., D. Jelčić, A. Bilić (ur.), 2009: 40 godina Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima 1969./70. – 2010. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, posebno izdanje XX, Zagreb – Vinkovci, 212 str.
Matić, S., I. Anić (ur.), 2010: Park-šume grada Zagreba. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 200 str.
Matić, S., 2011: Utjecaj stanišnih promjena i načina gospodarenja na sušenje obične smreke (Picea abies Karst.) u Hrvatskoj. Croatian journal of forest engineering, 32(1): 7–17.
Matić, S. (gl. ur.), 2011: Šume hrvatskog Sredozemlja, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 740 str.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Matić, S., F. Tomić, I. Anić (ur.), 2012: Zbornik radova okruglog stola Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 125 str.
Anić, I., F. Tomić, S. Matić (ur.), 2013: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 327 str.
Matić, S., A. Bilić (ur.), 2013: Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa u povodu 2011. – Međunarodne godine šuma. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zagreb – Vinkovci, 115 str.
Matić, S. (ur.), 2014: Zbornik radova okruglog stola Zemlja. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zagreb – Vinkovci, 171 str.
Matić, S., 2014: I vukovarske, podunavske ritske šume žrtve su agresije na Hrvatsku. U: S. Matić (ur.), Zbornik radova Zemlja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zagreb – Vinkovci, str. 41–62.
Matić, S., F. Tomić, I. Anić (ur.), 2015: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Proizvodnja hrane i šumarstvo – temelj razvoja istočne Slavonije. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 411 str.
Matić, S., I. Anić, J. Čavlović, 2015: Stanje i perspektive potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, Modernizacija prava, knjiga 28, Zagreb, str. 21–34.
Matić, S., I. Anić, Š. Meštrović, V. Topić, 2016: Šume i šumarstvo novigradskog područja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U: S. Kaštela (ur.), Novigrad nekad i sad, Sveučilište u Zadru, Zadar, str. 76–87.
Matić, S., 2019: Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za graditeljstvo, obnovu i razvoj, Zagreb, str. 29–38.
In memoriam Radovan Lukačić, dipl. ing. šum. (1936.-2020.)
Valter Buršić
Naš cijenjeni kolega, diplomirani inženjer šumarstva Radovan Lukačić, preminuo je u 85. godini života, 12. prosinca 2020. godine u Zagrebu.
Radovan Lukačić rođen je u Novom Vinodolskom 1936. godine. Osnovnu školu završio je u Crikvenici, a srednju u Novoj Gradiški, maturiravši na realnoj gimnaziji 1954. godine. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno – šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na upravo osamostaljenom Šumarskom fakultetu 1960. godine. Prvo zaposlenje dobiva u Istri, u Šumskom gospodarstvu Buzet, na mjestu referenta za plan i analizu. Na tim je poslovima gotovo osam godina, nakon čega započinje rad u Puli, najprije na mjestu zamjenika upravitelja, a od 1. kolovoza 1969. godine postaje upravitelj Šumarije Pula. Od 15. kolovoza 1990. godine radi na mjestu vršitelja dužnosti direktora Šumskog gospodarstva „Istra“ Buzet. Ustanovljenjem Javnog poduzeća „Hrvatske šume“, od 6. prosinca 1990. godine, opunomoćenik je za Upravu šuma Buzet.
Od 1. studenog 1991. godine imenovan je rukovoditeljem Odjela za proizvodnju, a od 31. ožujka 1997. godine preuzima radno mjesto rukovoditelja Odjela za ekologiju.
Za vrijeme rada u Istri vodio je pošumljavanja goleti od 1969. do 1975., na području Kamenjaka kod Premanture, na oko 150 ha. Vodio je hortikulturna uređenja hotelskog kompleksa Medulin, auto kampa Kažela, uređenja stambeno turističkog naselja Barbariga, Dječjeg rekreacijskog centra, turističkog naselja Punta Verudela u Puli, te ostale stručne poslove koje su zahtijevale okolnosti.
Sudjelovao je na više savjetovanja u zemlji . Bio je član HŠD.
Umirovljeničke dane provodio je u Puli i Biogradu, a zatim u Zagrebu sa obitelji, gdje danas žive sin, kćerka i šestoro unučadi.
Pamtimo ga kao srdačnog i otvorenog suradnika, koji je svojom stručnošću i upornošću privlačio pažnju sugovornika.
Dragi Radovane, ostaješ u našim sjećanjima sa puno dobroga što smo proživjeli s Tobom i na svemu tome, velika Ti hvala.