DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 41 <-- 41 --> PDF |
BoxCox(Dkore) = –22,8365 – 0.933113 · I1(1) – 0,726607 · I1(2) – 0,273016 · I1(3) + 0,498806 · I1(4) + 24,2884 · gdje je: I1(1) = 1 ako je DIOdebla = 1, –1 ako je DIOdebla = 5,0 u drugom slučaju I1(2) = 1 ako je DIOdebla = 2, –1 ako je DIOdebla = 5,0 u drugom slučaju I1(3) = 1 ako je DIOdebla = 3, –1 ako je DIOdebla = 5,0 u drugom slučaju I1(4) = 1 ako je DIOdebla = 4, –1 ako je DIOdebla = 5,0 u drugom slučaju U tablici 3 prikazana je analiza varijance modela rezidualnog odstupanja i ukupna varijanca debljine kore. Na osnovi vrijednosti odnosa varijanci (F-odnos) i vjerojatnoće greške („p“-vrijednost), možemo zaljučiti da analizirani faktori imaju statistički značajan utjecaj na veličinu dvostruke debljine kore. U daljnjem postupku analize utjecaja nezavisnih na zavisnu varijablu, a na osnovi rezultata analize komponenti (izvora variranja) i F-odnosa varijanci prikazanih u tablici 4 može se zaključiti da najveći utjecaj na debljinu kore ima izmjereni promjer dijela debla transformiran eksponentom 0,158, a što je i očekivano. Također, može se zaključiti i da varijabla DIOdebla ima statistički značajan utjecaj na debljinu kore. Na slici 3 prikazane su prosječne debljine kore za dijelove debla istih promjera ali različite relativne udaljenosti od panja prema vrhu debla i najmanje značajne razlike pri vjerojatnoći od 95%. Vidljivo je da se debljina kore povećava od dna debla prema njegovom vrhu. To znači da komadi drva istog promjera imaju deblju koru ako se nalaze bliže vrhu stabla. Prema dostupnoj literaturi ovaj utjecaj istraživao je Bojanin (1972) kod jasena, ali nije utvrdio signifikantnu razliku. Utvrđeni utjecaj varijable DIOdebla na debljinu kore u principu je logičan i uvjetovan je, ponajprije, zakonitostima debljinskog prirasta. Naime, debljinski prirast duž debla stabala najmanji je na određenoj visini, ispod ili iznad prsne visine. Visina najmanjeg debljinskog prirasta ovisi o starosti, debljini stabla i uvjetima staništa. Prema vrhu i prema podnožju stabla od tog mjesta (visine) debljinski prirast se povećava i najveći je na vrhu stabla (Guttenberg, prema Matić 1980). Činjenica da povećanje debljinskog prirasta prati i povećanje debljine kore govori u prilog dobivenim rezultatima. Matematički model primjenljiv u šumarskoj praksi – Mathematical model applicable in forestry practice Prethodno utvrđeni matematički model, nažalost, ima samo znanstveni značaj bez aplikativnog karaktera. Naime, |