DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 100 <-- 100 --> PDF |
pregled potreba i interesa žena, evaluaciju standarda, definicije akcijskih planova i programa podučavanja te predstavlja temelj za razvijanje okvira uvjeta koji podržavaju jednaku involviranost muškaraca i žena u interesnim skupinama, institucijama, radnom osoblju i poduzećima u šumarskom sektoru. Izvješće je sastavljeno od 10 individualnih pregleda stanja svake države koja sudjeluje u projektu. Izvješće svake države dodatno je podijeljeno na sljedeća poglavlja: – Šumarski sektor – Tržište rada i mogućnosti zaposlenja u području šumarstva – Vlasništvo šuma – Administracija – Kompanije i poduzeća u šumarstvu i vezanim strukama – Pregled postojećih inicijativa za podršku ženama u šumarstvu OPĆE INFORMACIJE O ŠUMAMA DUNAVSKE REGIJE Složena slika statusa žena u šumarskom sektoru bazirana je na postojećim istraživanjima i dostupnim informacijama. Iz tablice 1. može se vidjeti kako je Hrvatska sa svojih 46% pokrivenosti šumom i šumskim zemljištem pri vrhu prema udjelu površine šuma. Ispred Hrvatske je BIH s najvećim postotkom pokrivenosti (63%), Slovenija (58%) i Austrija (48%), a države s manjim udjelom šuma od Hrvatske su Bugarska, Njemačka, Češka, Srbija, Rumunjska i Ukrajina. Tablica 1: Pokrivenost šumama i šumskim zemljištem u državama dunavske regije Šume u ha % Austrija 4.020.000 48% Bosna i Hercegovina 3.231.500 63% Bugarska 4.257.200 38% Hrvatska 2.759.039 46% Češka 2.675.670 34% Njemačka/Bavarska 2.450.000 35% Rumunjska 6.592.000 28% Srbija 2.720.000 30% Slovenija 1.177.244 58% Ukrajina 10.500.000 16% Glavne vrste drveća dunavske regije uključuju: bukvu, hrast, grab, brezu, bor, smreku i jelu, a ukupna površina šuma uglavnom je u porastu. Sječa drva i drvna industrija u dunavskoj regiji predstavljaju važnu granu industrije, posebice za ruralni razvoj. Najnoviji podaci iz 2018. (Eurostat, prosinac 2020.) pokazuju da je BDP za šumarstvo i sječu na europskoj razini iznosio 0,2% od ukupnog BDP-a. Taj postotak značajno varira za različite države dunavske regije. U Njemačkoj iznosi 0,1 %, Rumunjskoj 0,9 %, a u Hrvatskoj iznosi 0,3%. (https://tradingeconomics.com/croatia/forest-rents-percent-of-gdp-wb-data.html). Nedrvni šumski proizvodi također mogu biti vrlo važni u ruralnim područjima te se pretpostavlja kako će se taj dio sektora postići razvoj u budućnosti. U nekim državama dunavske regije već se koristi i naplaćuje vrijednost od šumskih bobica, branja gljiva, proizvodnje meda, lovstva, plantaža božićnih drvaca i slično. Izvješće pokazuje kako šumarski sektor na tržištu rada pokriva spektar poslova. Neki od glavnih poslova i zanimanja šumarske struke u dunavskoj regiji su: • Šumari, upravitelji šuma, šumarski profesionalci • Šumarski radnici • Državne šumarske organizacije • Ostale javne organizacije, uključujući općinske šumske strukture • Privatne šumskogospodarske organizacije • Izvođači šuma, uključujući rukovatelje strojevima • Zaposlenici pilane • Ostali zaposlenici u proizvodnom sektoru • Šumarski savjetnici Nedavni podaci dostupni na Eurostat stranicama pokazuju kako se broj raznih poslova u šumarstvu i sječi drva smanjio u razdoblju između 2000. i 2018., dok se produkcija povećala. U tom razdoblju dogodio se i rez u broju radnih mjesta u sektoru šumarstva i sječe drva. Podaci o udjelu žena u privatnom segmentu šumskoga sektora su vrlo ograničeni. Osim podataka iz Austrije i Rumunjske, ne postoje podaci o postotku žena u privatnim kompanijama. Iz dostupnih podataka o zaposlenicama u nacionalnim parkovima i u sektoru šumske pedagogije, može se zaključiti kako su takve pozicije privlačnije ženama u šumarstvu. Isto tako pozicije u znanstvenim i obrazovnim institucijama nalaze se među radnim mjestima koje češće popunjavaju žene. Može se pretpostaviti kako je pritisak koji nosi sa sobom tradicionalno šumarstvo usmjerio žene u smjeru šumarske pedagogije, istraživanja, edukacije i zaštite prirode. PRIVATNE ŠUME Političke i ekonomske promjene u ranim 90-tim godinama u središnjoj i istočnoj Europi značajno su se odrazile na šumarski sektor u dunavskoj regiji. Privatizacija i restitucija državnih šuma u privatno vlasništvo, odvajanje regulatornih od operativnih funkcija u gospodarenju šumama, povećanje stranih ulaganja i uspostavljanje velikih zaštićenih područja utjecalo je na prirodu rada u šumarskom sektoru. Reforme javnog upravljanja, veća uloga privatnih aktera i evolutivni prioriteti u upravljanju šumama prema |