DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 101     <-- 101 -->        PDF

upravljanju ekosustavima, promijenili su način rada u šumarskom sektoru i u Bavarskoj i Austriji.
Slično se dogodilo i u Hrvatskoj gdje je proces restitucije i procesa prirodnog pošumljavanja (prirodna sukcesija) zapuštenih poljoprivrednih površina u ruralnim područjima u razdoblju 2006-2016. rezultirao povećanim udjelom privatnih šuma te sada njihov udio iznosi 24% od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta.
Iz grafa 1 vidljivo je kako udio privatnih šuma znatno varira u državama dunavske regije. Austrija je na prvom mjestu s čak 82% udjela privatnih šuma, slijedi Slovenija s 75.3 %, zatim Srbija s 57%, Bavarska s 56,8 %, Rumunjska s 49% te Češka s 46,8%. Hrvatska zauzima 6. mjesto s 24% šuma u privatnom vlasništvu , a slijedi BIH s 20% te Ukrajina s 0,1%.
Prosječna površina čestica šuma u privatnom vlasništvu u državama dunavske regije kreće se između 1 i 2 ha, dok je u hrvatskim privatnim šumama prosječna veličina šumoposjeda nešto manja od 1 ha. U Sloveniji i Austriji taj broj varira između 2,5 i 5 ha. Također, iz podataka predstavljenih u izvješću utvrđeno je kako šumovlasnice u svom vlasništvu  imaju manje površine nego što je to slučaj kada je riječ o muškim šumovlasnicima.
Udruge privatnih šumovlasnika
Udruge privatnih šumovlasnika, u većini država dunavske regije, stvorene su kako bi riješile problem male površine i fragmentiranosti privatnog šumskog zemljišta. U Bavarskoj je 30% privatnih šumovlasnika organizirano u 137 udruga koje upravljaju s čak 70% od ukupne površine šuma. U Sloveniji postoji 29 udruga privatnih šumovlasnika, no one predstavljaju samo 1% od svih privatnih šumovlasnika, dok u Rumunjskoj i Bugarskoj udruge ni ne postoje.
U središnjoj i srednjoj Europi udruge su se počele osnivati kasnije te ne igraju važnu ulogu u upravljanju šumskim ekosustavima. U Hrvatskoj je proces osnivanja udruga započeo 2004/2005 s ciljem poboljšanja upravljanja privatnim šumama, a u 2008. je osnovan i Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika kao samostalna, nestranačka, interesna organizacija dobrovoljno udruženih udruga privatnih šumovlasnika i šumoposjednika koja trenutno ujedinjuje 18 udruga privatnih šumovlasnika.
Temeljni je cilj Saveza da planskim udruživanjem i radom udruga privatnih šumovlasnika i šumoposjednika poboljša kakvoću i gospodarsku vrijednost šumskih proizvoda i unaprijedi gospodarenje privatnim šumama u Republici Hrvatskoj.
ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA
U cijeloj dunavskoj regiji postoje sličnosti u organizacijskoj postavi administracije šumarstva. U gotovo svim državama, izuzev Ukrajine i Rumunjske, ministarstvo poljoprivrede je odgovorno za donošenje i provođenje državne šumarske politike. U pravilu većina zemalja dijele kontrolne funkcije od operativnih te su osnovale državne tvrtke.
Žene u šumarstvu imaju manje važne, marginalne uloge u šumarskoj administraciji. Situacija u Hrvatskoj je nešto drukčija od prosjeka te se žene nalaze na vodećim pozicijama u Hrvatskom šumarskom institutu, Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije te u  Ministarstvu u nadležnoj Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije.
No, gledajući širu sliku, žene se ne nalaze u dovoljnom broju na rukovodećim pozicijama u šumarskim kompanijama, bilo privatnim ili državnim te je zastupanje interesa u području šumarstva većinom zastupljeno muškarcima.
Budućnost gospodarenja i upravljanja šumama može postati rodno ravnopravnija.  Značajan udio žena vidljiv je u šumarskom obrazovanju kroz sve veći broj studentica, a dijelom i kroz zastupljenost nastavnoga i istraživačkog osoblja.
Podaci iz izvješća pokazuju kako postoji sve veći interes žena za šume i šumarstvo u većini partnerskih država dunavske regije. Udio šumarstva u Hrvatskoj u srednjoškolskom obrazovnom sustavu na nacionalnoj razini je relativno malen s 1.124 upisanih učenika, što predstavlja 1,6% od svih učenika u strukovnim srednjim školama. Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije upisano je 736 studenata, što predstavlja samo 0,7% od svih upisanih studenata na sveučilištima u Hrvatskoj. Dok je udio učenica u šumarskim srednjim školama neznatan, na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu taj postotak je značajan te iznosi čak 42%, što upućuje na povećan interes žena za šumarsku struku.
Slična situacije je i u Bavarskoj, gdje udio žena u šumarskim programima visokog obrazovanja u prosjeku iznosi između 25% i 33% te Austriji koja je izvijestila o rastućem udjelu žena na svim razinama osposobljavanja.