DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Rezultati istraživanja s raspravom Research results with discussion Na području istraživanja suša je prosječno trajala pola mjeseca godišnje, a u najsušnijoj godini čak su dva mjeseca bila sušna. Srednje vrijednosti temperature zraka za vegetacijsko razdoblje od travnja do rujna imaju znatno veće značenje za razvoj vegetacije, nego srednje godišnje temperature zraka koje u pojedinim godinama u znatnoj mjeri ovise o temperaturi zraka zimi (tablica 2). Maksimalni godišnji iznosi mortaliteta stabala obične jele prema različitim uzrocima mortaliteta u promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju prikazani su u tablici 3. Na slici 1 prikazana je dinamika mortaliteta stabala obične jele prema različitim skupinama uzročnika mortaliteta. Za skupinu 1 i 2 nije utvrđen signifikantan trend (p = 0,788), ali je ustanovljen trend povećanja broja mrtvih stabala za skupinu 3 uzroka mortaliteta (b = 0,03, t = 3,71, p = 0,001). Prema analizi vremena odumiranja stabala i rezultatima testa Log-Rank nije utvrđena velika razlika u vremenu mortaliteta za stabla koja su odumrla zbog uzroka skupine 1 i stabla koja su stradala u vjetrolomima i vjetroizvalama, odnosno skupina 2 (WW = -1,901, p = 0,435). Također nije postojala statistički značajna razlika u vremenu odumiranja stabala za uzroke mortaliteta skupine 1 i skupine 3 (test Log-Rank WW = -1,659, p = 0,410). Rezultati analize vremena odumiranja za stabla stradala od uzroka skupine 2 i skupine 3 pokazuju da nema statistički značajne razlike u vremenu odumiranja (test Log-Rank WW = 0,610, p = 0,733). U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju ukupan je mortalitet iznosio 24 N/ha stabala obične jele, odnosno 61,1 m3/ha, što je godišnje 1,2 N/ha stabala ili 3,05 m3/ha. Za skupinu uzroka 1 mortalitet stabala obične jele evidentiran je u svim debljinskim stupnjevima. Prema broju odumrlih stabala (N/ha) za skupinu uzroka 1 utvrđeno je najviše tri stabla po hektaru, i to u debljinskim stupnjevima 21 – 30 cm i 71 – 80 cm. Za skupinu uzroka 2 najveći iznos mortaliteta prema broju stabala zabilježen je u debljinskim stupnjevima 21 – 30 cm i 51 – 60 cm (1,5 N/ha). Za skupinu uzroka 3 najveći mortalitet prema broju stabala od 3 N/ha evidentiran je u debljinskom stupnju 10 – 20 cm (slika 2). S obzirom na volumen odumrlih stabala za skupinu uzroka 1 i 2 najveći iznosi utvrđeni su u većim debljinskim razredima, a za skupinu uzroka 3 mortalitet je zabilježen u samo prva dva debljinska stupnja (slika 3). Prosječan iznos mortaliteta stabala za skupinu uzroka 1 prema broju stabala bio je 0,75 N/ha, za mortalitet uzrokovan skupinom uzroka 2 0,27 N/ha, a za skupinu uzroka 3 iznosio je 0,17 N/ha (slika 4). Nije utvrđena velika razlika između uzroka mortaliteta prema broju stabala po jedinici površine, iako je razlika bila na granici signifikantnosti (p = 0,058). Srednja vrijednost mortaliteta u skupini uzroka 1 iznosila je 2,35 m3/ha, za mortalitet u skupini uzroka 2 bila je 0,68 m3/ha (73% stabala vjetrolom, 27% vjetroizvala), a u skupini 3 samo 0,02 m3/ha. Utvrđena je velika razlika u volumnom iznosu mortaliteta (p = 0,029), i to između skupine uzroka 1 i 3, što je posljedica, kako manjeg broja |