DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Volumni mortalitet stabala pozitivno je korelirao s prsnim promjerom u svim skupinama uzroka mortaliteta. Mortalitet za skupinu uzroka 1 pozitivno je korelirao i s rodinim gnijezdom (r=0,84*), što uvjetno možemo nazvati i utjecajem starosti stabala. Na mortalitet stabala (m3/ha) uzrokovan skupinom uzroka 2 također su uvelike utjecali promjer krošnje i osvijetljenost krošnje. Stabla većeg prsnog promjera sa širom krošnjom i većom osvijetljenošću krošnje ujedno su nadstojna stabla u sastojini koja su izloženija negativnom djelovanju vjetra, nego stabla u donjim slojevima sastojine. Za skupinu uzroka 1 i 2 smanjenjem nagiba terena znatno se povećavao iznos mortaliteta stabala. Ti su rezultati u skladu s istraživanjima Markalas (1992), Tikvić i dr. (2008) te Ugarković i dr. (2011).
Obična jela skiofilna je vrsta drveća, ali ima ograničenja u podnošenju zasjenjenih uvjeta u sastojini. Stoga stabla u zasjenjenim uvjetima, odnosno potisnuta stabla (skupina uzroka 3) u sastojinama bez šumsko uzgojnih postupaka, mogu izdržati zasjenjene uvjete do nekoliko desetaka godina, odnosno do određene dimenzije prsnog promjera (Prpić i Seletković 2001).
Zaključci
Conclusions
Na mortalitet stabala, koji je rezultat sinergijskog djelovanja različitih nepovoljnih čimbenika, znatno su utjecali strukturni i klimatski elementi.
Od strukturnih elemenata sastojine na mortalitet su najviše djelovali prsni promjer stabala, socijalni položaj u sastojini, osvijetljenost krošnje, promjer krošnje te fiziološka zrelost stabala.
S obzirom na klimatske elemente u području istraživanja najveće su korelacije dobivene za temperaturu zraka, oborinu, potencijalnu evapotranspiraciju, trajanje suše i brzinu vjetra. Na mortalitet od vjetra u nadstojnom sloju znatno su utjecali samo oborina i brzina vjetra. Ostali uzroci mortaliteta u nadstojnom sloju sastojine, kao i mortalitet zbog prirodnog izlučenja potisnutih stabala pripisuju se zajedničkim klimatskim parametrima: temperaturom zraka, potencijalnom evapotranspiracijom, kao i trajanjem suše. Pritom je važno što, suprotno očekivanju, klimatski uvjeti više utječu na potisnuta nego na nadstojna stabla. To nam pokazuje da u procesu prirodnog izlučenja stabala klimatske promjene mogu imati važnu ulogu.
Zahvala
Acknowledgement
Zahvaljujemo rukovoditelju i djelatniku odjela za ekologiju Uprave šuma podružnica Delnice mr. sc. Željku Kauzlariću na ustupljenim podacima o odumrlim stablima obične jele.
Literatura
References
Anderegg,  W. R. L., L. D. L. Anderegg, C. Sherman, D. S. Karp, 2012: Effects of Widespread Drought‐Induced Aspen Mortality on Understory Plants, Conserv. Biol., (26/6): 1082.–1090.
Anderegg, W. R. L., J. M. Kane, L. D. L. Anderegg, 2013: Consequences of widespread tree mortality triggered by drought and temperature stress, Nat. Clim. Chang., (3): 30.–36.
Androić, A., D. Klepac, 1969: Problem sušenja jele u Gorskom kotaru, Lici i Sloveniji, Sumar. List, (1-2): 1.–12.
Androić , M., D. Cestar, 1975: Problematika istraživanja, Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih jelovih šuma u SR Hrvatskoj, Radovi 23, 11.–16.
Anić, I., J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D. Ugarković, 2009: Utjecaj globalnih klimatskih promjena na ekološku nišu obične jele (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Sumar. List, (3-4) 135.–144.
Askeyev, O. V., D. Tischin, T. H. Sparks, I. V. Askeyev, 2005: The effect of climate on the phenology, acorn crop and radial increment of pedunculate oak (Quercus robur) in the middle Volga region, Tatarstan, Russia, Int. J. of Biometeorol., (49) 262.–266.
Aussenac, G., 2002: Ecology and ecophysiology of circum-Mediterranean firs in the context of climate change, Ann. For. Sci., (59) 823.–832.
Batič, J., 1930: Sušenje jelovih i smrekovih šuma u Lici, Sumar. List, LIV. 345.–347.
Bauch, J., 1986: Verfärbungen von Rund-und Schmittholz und Möglichkeiten für vorbeugende Schutzmaßnahmen, Holz-Zbl., (112) 2217.–2218.
Becker, M., G. Landman, G. Levy, 1989: Silver fir decline in the Vosges mountains (France): role of climate and silviculture, Water Air Soil Pollut., (48) 77.–86.
Blennow, K., J. Persson, A. Wallin, N. Vareman, E. Persson, 2014: Understanding risk in forest ecosystem services: Implications for effective risk management, communication and planning, Forestry, (87) 219.–228.
Branković, Č., M. Patarčić, I. Güttler, L. Srnec, 2012: Near-future climate change over Europe and Croatia in an ensemble of regional climate model simulations, Clim. Res., (52/1) 227.–251.
Bredemeier, M., 2011: Forest Management and the Water Cycle: An Ecosystem-Based Approach, Ecological studies (3-4) Ur. Bredemeier, M., S. Cohen, D. L. Godbold, E. Lode, V. Pichler, P. Schleppi, Springer Netherlands. Dordrecht.
Breshears, D. D., H. D. Adams, D. Eamus, N. G. McDowell, D. J. Law, R. E. Will, A. P. Williams, C. B. Zou, 2013: The critical amplifying role of increasing atmospheric moisture demand on tree mortality and associated regional die‐off, Front. Plant Sci., (4) 266.
Brinar, M., 1964: Življenska kriza jelke na slovenskom ozemlju v svezi s klimatičnim fluktuacijama, Gozdarski vestnik. 97.–111.
Cailleret, M., M. Nourtier, A. Amm, M. Durand-Gillmann, H. Davi, 2014: Drought-induced decline and mortality of silver fir differ among three sites in Southern France, Ann. For. Sci., (71) 643.–657.
Crow, G. R., R. R.  Hicks, 1990: Predicting mortality in mixed oak stands folloeing spring insect defoliation, For. Sci., (36) 831.–841.
Csilléry, K., G. Kunstler, B. Courbaud, D. Allard, P. Lassègues, K. Haslinger, B. Gardiner, 2017: Coupled effects of wind-storms