DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Zakonu o šumama pustošenje šuma je svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama i smanjuje buduća vrijednost šuma). Mogu zaključiti da smo bliži iznesenom mišljenju doc. dr. sc. Frane Staničića da je pravni okvir relativno dobro posložen, ali njegova primjena upitna. Ipak je netko već ranije razmišljao o mogućim podjelama katastarskih čestica, što je vidljivo u nacrtu nikad donesene Strategije razvoja šumarstva Republike Hrvatske 2016. – 2030., gdje u nabrajanju mjera za postizanje određenog cilja stoji – uspostavljanje zakonodavnog okvira kojim se onemogućava fragmentacija šuma i daljnja podjela katastarskih čestica koje su u katastru zabilježene šumom kao načinom korištenja te poticanje njihovog okrupnjivanja. Svakom onome koji je u stanju sagledati šume i šumska zemljišta s više razine, bez obzira na vlasništvo, ostaje gorka spoznaja izostanka reakcije sustava. Čemu služe prostorni planovi i programi za gospodarenje šumama? U društvu u kojemu su vratolomije sa zemljištem nacionalna disciplina, gdje se nerijetko političari upravo zemljištem bogate na nezakonit i nemoralan način, možda ne možemo očekivati ništa drugo. U konačnici zapravo vlasnici ovih zemljišta preuzimaju obrazac ponašanja (lakomost) pojedinih političara, odnosno sadašnjih ili bivših vlastodržaca. Ostaje nepoznanica tko će ih u tome spriječiti... Prvi rezultati projekta „Šume u rukama žena“ Irina Suša, Silvija Zec, Maja Merc Kiš, Miljenko Županić Međunarodni projekt „Šume u rukama žena“ (Fem4Forest) započeo je u srpnju prošle godine u suradnji s organizacijama iz 10 država dunavske regije. Glavni cilj projekta je ojačati šumarski sektor na lokalnoj, regionalnoj i međuregionalnoj razini kroz povećanu uključenost i sposobnost žena aktera, podržavajući njihovu ravnopravnu prisutnost i kompetencije na tržištu u Podunavlju. Projekt nudi novi i inovativan pristup obrazovanju i mentorstvu, koji će omogućiti aktivniju ulogu žena u šumarskom sektoru. Planirane aktivnosti usmjerene su na tri najvažnije komponente: socijalnu uključenost, rodnu ravnopravnost i ekonomsku neovisnost. Prvi koraci projekta završeni su te su predstavljeni u „Izvješću o trenutnoj situaciji i poziciji žena u šumarstvu u dunavskoj regiji“. Cjelovito izvješće dostupno je na službenoj stranici projekta (http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/fem4forest). Izvješće izrađeno u sklopu projekta Fem4Forest objedinjuje stanje u šumarstvu u 10 projektnih partnerskih država dunavske regije (Austrija, BIH, Bugarska, Hrvatska, Slovenija, Češka, Njemačka (Bavarska), Rumunjska, Srbija i Ukrajina). Svaka država iznijela je informacije o načinu gospodarenja, mogućnostima zaposlenja i statusu žena u šumarskoj industriji, bilo kao privatnih šumovlasnica, zaposlenica i/ili donositeljica odluka. U izradi dijela izvješća koje daje prikaz trenutne situacije žena u šumarskom sektoru u Hrvatskoj sudjelovao je Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika te Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Jednakost žena u šumarskom sektoru temeljna je postavka kojom se vodilo pri pisanju izvješća. Izvješće uključuje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 100 <-- 100 --> PDF |
pregled potreba i interesa žena, evaluaciju standarda, definicije akcijskih planova i programa podučavanja te predstavlja temelj za razvijanje okvira uvjeta koji podržavaju jednaku involviranost muškaraca i žena u interesnim skupinama, institucijama, radnom osoblju i poduzećima u šumarskom sektoru. Izvješće je sastavljeno od 10 individualnih pregleda stanja svake države koja sudjeluje u projektu. Izvješće svake države dodatno je podijeljeno na sljedeća poglavlja: – Šumarski sektor – Tržište rada i mogućnosti zaposlenja u području šumarstva – Vlasništvo šuma – Administracija – Kompanije i poduzeća u šumarstvu i vezanim strukama – Pregled postojećih inicijativa za podršku ženama u šumarstvu OPĆE INFORMACIJE O ŠUMAMA DUNAVSKE REGIJE Složena slika statusa žena u šumarskom sektoru bazirana je na postojećim istraživanjima i dostupnim informacijama. Iz tablice 1. može se vidjeti kako je Hrvatska sa svojih 46% pokrivenosti šumom i šumskim zemljištem pri vrhu prema udjelu površine šuma. Ispred Hrvatske je BIH s najvećim postotkom pokrivenosti (63%), Slovenija (58%) i Austrija (48%), a države s manjim udjelom šuma od Hrvatske su Bugarska, Njemačka, Češka, Srbija, Rumunjska i Ukrajina. Tablica 1: Pokrivenost šumama i šumskim zemljištem u državama dunavske regije Šume u ha % Austrija 4.020.000 48% Bosna i Hercegovina 3.231.500 63% Bugarska 4.257.200 38% Hrvatska 2.759.039 46% Češka 2.675.670 34% Njemačka/Bavarska 2.450.000 35% Rumunjska 6.592.000 28% Srbija 2.720.000 30% Slovenija 1.177.244 58% Ukrajina 10.500.000 16% Glavne vrste drveća dunavske regije uključuju: bukvu, hrast, grab, brezu, bor, smreku i jelu, a ukupna površina šuma uglavnom je u porastu. Sječa drva i drvna industrija u dunavskoj regiji predstavljaju važnu granu industrije, posebice za ruralni razvoj. Najnoviji podaci iz 2018. (Eurostat, prosinac 2020.) pokazuju da je BDP za šumarstvo i sječu na europskoj razini iznosio 0,2% od ukupnog BDP-a. Taj postotak značajno varira za različite države dunavske regije. U Njemačkoj iznosi 0,1 %, Rumunjskoj 0,9 %, a u Hrvatskoj iznosi 0,3%. (https://tradingeconomics.com/croatia/forest-rents-percent-of-gdp-wb-data.html). Nedrvni šumski proizvodi također mogu biti vrlo važni u ruralnim područjima te se pretpostavlja kako će se taj dio sektora postići razvoj u budućnosti. U nekim državama dunavske regije već se koristi i naplaćuje vrijednost od šumskih bobica, branja gljiva, proizvodnje meda, lovstva, plantaža božićnih drvaca i slično. Izvješće pokazuje kako šumarski sektor na tržištu rada pokriva spektar poslova. Neki od glavnih poslova i zanimanja šumarske struke u dunavskoj regiji su: • Šumari, upravitelji šuma, šumarski profesionalci • Šumarski radnici • Državne šumarske organizacije • Ostale javne organizacije, uključujući općinske šumske strukture • Privatne šumskogospodarske organizacije • Izvođači šuma, uključujući rukovatelje strojevima • Zaposlenici pilane • Ostali zaposlenici u proizvodnom sektoru • Šumarski savjetnici Nedavni podaci dostupni na Eurostat stranicama pokazuju kako se broj raznih poslova u šumarstvu i sječi drva smanjio u razdoblju između 2000. i 2018., dok se produkcija povećala. U tom razdoblju dogodio se i rez u broju radnih mjesta u sektoru šumarstva i sječe drva. Podaci o udjelu žena u privatnom segmentu šumskoga sektora su vrlo ograničeni. Osim podataka iz Austrije i Rumunjske, ne postoje podaci o postotku žena u privatnim kompanijama. Iz dostupnih podataka o zaposlenicama u nacionalnim parkovima i u sektoru šumske pedagogije, može se zaključiti kako su takve pozicije privlačnije ženama u šumarstvu. Isto tako pozicije u znanstvenim i obrazovnim institucijama nalaze se među radnim mjestima koje češće popunjavaju žene. Može se pretpostaviti kako je pritisak koji nosi sa sobom tradicionalno šumarstvo usmjerio žene u smjeru šumarske pedagogije, istraživanja, edukacije i zaštite prirode. PRIVATNE ŠUME Političke i ekonomske promjene u ranim 90-tim godinama u središnjoj i istočnoj Europi značajno su se odrazile na šumarski sektor u dunavskoj regiji. Privatizacija i restitucija državnih šuma u privatno vlasništvo, odvajanje regulatornih od operativnih funkcija u gospodarenju šumama, povećanje stranih ulaganja i uspostavljanje velikih zaštićenih područja utjecalo je na prirodu rada u šumarskom sektoru. Reforme javnog upravljanja, veća uloga privatnih aktera i evolutivni prioriteti u upravljanju šumama prema |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 101 <-- 101 --> PDF |
upravljanju ekosustavima, promijenili su način rada u šumarskom sektoru i u Bavarskoj i Austriji. Slično se dogodilo i u Hrvatskoj gdje je proces restitucije i procesa prirodnog pošumljavanja (prirodna sukcesija) zapuštenih poljoprivrednih površina u ruralnim područjima u razdoblju 2006-2016. rezultirao povećanim udjelom privatnih šuma te sada njihov udio iznosi 24% od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta. Iz grafa 1 vidljivo je kako udio privatnih šuma znatno varira u državama dunavske regije. Austrija je na prvom mjestu s čak 82% udjela privatnih šuma, slijedi Slovenija s 75.3 %, zatim Srbija s 57%, Bavarska s 56,8 %, Rumunjska s 49% te Češka s 46,8%. Hrvatska zauzima 6. mjesto s 24% šuma u privatnom vlasništvu , a slijedi BIH s 20% te Ukrajina s 0,1%. Prosječna površina čestica šuma u privatnom vlasništvu u državama dunavske regije kreće se između 1 i 2 ha, dok je u hrvatskim privatnim šumama prosječna veličina šumoposjeda nešto manja od 1 ha. U Sloveniji i Austriji taj broj varira između 2,5 i 5 ha. Također, iz podataka predstavljenih u izvješću utvrđeno je kako šumovlasnice u svom vlasništvu imaju manje površine nego što je to slučaj kada je riječ o muškim šumovlasnicima. Udruge privatnih šumovlasnika Udruge privatnih šumovlasnika, u većini država dunavske regije, stvorene su kako bi riješile problem male površine i fragmentiranosti privatnog šumskog zemljišta. U Bavarskoj je 30% privatnih šumovlasnika organizirano u 137 udruga koje upravljaju s čak 70% od ukupne površine šuma. U Sloveniji postoji 29 udruga privatnih šumovlasnika, no one predstavljaju samo 1% od svih privatnih šumovlasnika, dok u Rumunjskoj i Bugarskoj udruge ni ne postoje. U središnjoj i srednjoj Europi udruge su se počele osnivati kasnije te ne igraju važnu ulogu u upravljanju šumskim ekosustavima. U Hrvatskoj je proces osnivanja udruga započeo 2004/2005 s ciljem poboljšanja upravljanja privatnim šumama, a u 2008. je osnovan i Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika kao samostalna, nestranačka, interesna organizacija dobrovoljno udruženih udruga privatnih šumovlasnika i šumoposjednika koja trenutno ujedinjuje 18 udruga privatnih šumovlasnika. Temeljni je cilj Saveza da planskim udruživanjem i radom udruga privatnih šumovlasnika i šumoposjednika poboljša kakvoću i gospodarsku vrijednost šumskih proizvoda i unaprijedi gospodarenje privatnim šumama u Republici Hrvatskoj. ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA U cijeloj dunavskoj regiji postoje sličnosti u organizacijskoj postavi administracije šumarstva. U gotovo svim državama, izuzev Ukrajine i Rumunjske, ministarstvo poljoprivrede je odgovorno za donošenje i provođenje državne šumarske politike. U pravilu većina zemalja dijele kontrolne funkcije od operativnih te su osnovale državne tvrtke. Žene u šumarstvu imaju manje važne, marginalne uloge u šumarskoj administraciji. Situacija u Hrvatskoj je nešto drukčija od prosjeka te se žene nalaze na vodećim pozicijama u Hrvatskom šumarskom institutu, Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije te u Ministarstvu u nadležnoj Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije. No, gledajući širu sliku, žene se ne nalaze u dovoljnom broju na rukovodećim pozicijama u šumarskim kompanijama, bilo privatnim ili državnim te je zastupanje interesa u području šumarstva većinom zastupljeno muškarcima. Budućnost gospodarenja i upravljanja šumama može postati rodno ravnopravnija. Značajan udio žena vidljiv je u šumarskom obrazovanju kroz sve veći broj studentica, a dijelom i kroz zastupljenost nastavnoga i istraživačkog osoblja. Podaci iz izvješća pokazuju kako postoji sve veći interes žena za šume i šumarstvo u većini partnerskih država dunavske regije. Udio šumarstva u Hrvatskoj u srednjoškolskom obrazovnom sustavu na nacionalnoj razini je relativno malen s 1.124 upisanih učenika, što predstavlja 1,6% od svih učenika u strukovnim srednjim školama. Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije upisano je 736 studenata, što predstavlja samo 0,7% od svih upisanih studenata na sveučilištima u Hrvatskoj. Dok je udio učenica u šumarskim srednjim školama neznatan, na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu taj postotak je značajan te iznosi čak 42%, što upućuje na povećan interes žena za šumarsku struku. Slična situacije je i u Bavarskoj, gdje udio žena u šumarskim programima visokog obrazovanja u prosjeku iznosi između 25% i 33% te Austriji koja je izvijestila o rastućem udjelu žena na svim razinama osposobljavanja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 102 <-- 102 --> PDF |
ZAKLJUČNO • Žene su prisutne u šumarskom sektoru dunavske regije te imaju značajan udio u privatnim šumama, no udio žena u radnoj snazi šumarskog sektora je značajno manji u odnosu na mušku radnu snagu. • Gospodarenje šuma i zastupanje interesa pripada muškarcima, no žene zauzimaju vodeće pozicije u drugim segmentima, uključujući obrazovanje, istraživanja i očuvanje prirode. • Uzimajući u obzir udio žena među diplomiranim/magistrima inženjerima šumarstva, postoji potencijal da žene postanu podjednako snažne u radnom sektoru šumarstva. U daljnjoj provedbi projekta, hrvatski partneri na projektu zahvaljuju svim šumaricama i šumarima koji su se odazvali sudjelovanju u projektnim aktivnostima i time doprinijeli njegovoj provedbi, ali i ispunjavanju ciljeva projekta: donošenju zaključaka i smjernica koje će doprinijeti boljem i ravnopravnijem položaju žena u sektoru šumarstva. Literatura: http://www.interreg-danube.eu/uploads/media/approved_project_output/0001/44/24ce9f224bc99ae6bf7c92532a20ce03338e4b85.pdf?fbclid=IwAR3MY4kUjfyZnsEMep4Tm8HKo7ds-ql-FAP4OMWuESxKBmMMAMQB0woqdkQ https://tradingeconomics.com/croatia/forest-rents-percent-of-gdp-wb-data.html https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1645.pdf https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/SI-1643.pdf Autori: Irina Suša1, Silvija Zec2, Maja Merc Kiš3 i mr.sc. Miljenko Županić4 1 i 4 – Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika 2 i 3 – Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2021. godine održane u lovačkom domu „Muljava“, UŠP Karlovac, 18. lipnja 2021. godine s početkom u 14,00 sati Damir Delač Nazočni: Emil Balint, dipl. ing., prof. dr. sc. Ružica Lučić Beljo, Daniela Cetinjanin, dipl. ing., mr. spec. Mandica Dasović, Ljerka Dekanić, dipl. ing., (umjesto Krasnodara Sabljića, dipl. ing.), mr. sc. Josip Dundović, Goran Gobac, dipl. ing., mr. sc. Ivan Grginčić, Marina Juratović, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Krešimir Kalčik, dipl. ing. (umjesto Damira Nuića, dipl. ing.), Ivan Krajačić, dipl. ing., Čedomir Križmanić, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, Martina Pavičić, dipl. ing., Zoran Šarac, dipl. ing., Ante Taraš, dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Davor Topolnjak, dipl. ing., Oliver Vlainić, dipl. ing., doc. dr. sc. Dinko Vusić, Silvija Zec, dipl. ing., Dražen Zvirotić, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić, mr. sc. Damir Delač Ispričani: Akademik Igor Anić, Mario Bošnjak, dipl. ing., Goran Bukovac, dipl. ing., mr. sc. Boris Belamarić, Damir Dramalija, dipl. ing., prof. dr. sc. Milan Glavaš, Darko Mikičić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl. ing., Damir Nuić, dipl. ing., dr. sc. Sanja Perić, Krasnodar Sabljić, dipl. ing., mr. sc. Goran Videc, Herman Sušnik, dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec. U skladu s Programom u 10 00 h članovi su se okupili u UŠP Karlovac, Put Davorina Trstenjaka 1, gdje je uz mali domjenak nazočne pozdravio voditelj UŠP Marin Svetić, dipl. ing. Od 1100 do 1300 h posjećen je slatkovodni akvarij Aquatica u Karlovcu, a zatim Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj. Na početku sjednice u lovačkom domu „Muljava“, predsjednik Oliver Vlainić izrazio je zadovoljstvo što se Upravni i Nadzorni odbor HŠD-a nakon godine dana prekida uzrokovanog pandemijom korona virusa, ponovno okupio uživo. Utvrdio je kvorum i predložio je sljedeći |