DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 12     <-- 12 -->        PDF

rast osnovne planske cijene pridobivanja drva povećanjem nagiba terena preko 30 %. Nagib terena od 30 % predstavlja granicu kretnosti šumskih vozila (Đuka i dr. 2018, Poršinsky i dr. 2021), a stalnica 27.000 u ovoj kubnoj funkciji je 303. Nagib terena odjela/odsjeka očitavan je pomoću GIS alata (Q-GIS, ArcGis) sa topografskih karti mjerila 1:25.000.
Srednja udaljenost privlačenja drva odjela/odjeka (izraz 1) predstavlja umnožak srednje geometrijske (euklidske) udaljenosti[3] određene pomoću GIS alata (Q-GIS, ArcGis) i faktora privlačenja drva preuzetih iz prethodnih istraživanja (Petković i dr. 2017). Srednja udaljenost privlačenja drva u izrazu 1 je reducirana sa 100 iz razloga što jedinični trošak privlačenja drva iznosi 1 KM/100 m.
Osnovna planska cijena pridobivanja drva pojedinoga odjela/odsjeka (izraz 1), dodatno se uvećava s obzirom na prisutnost dva utjecajna čimbenika djelotvornosti pridobivanja drva: 1) stjenovitost terena i 2) privlačenje drva uz nagib terena. Iako je bio cilj izbjeći moguće subjektivnosti pri operativnome planiranju, zbog specifičnosti područja krša na kojemu poduzeće gospodari sa šumama te zbog sekundarne otvorenosti šuma mrežom građenih traktorskih puteva, nisu se mogla izostaviti u modelu određivanja planske cijene ova dva bitna, ali subjektivno određena utjecajna čimbenika, bez obzira što se radi o relativno malom broju odjela u kojima bi se opravdalo njihovo postojanje.
Stjenovitost terena vezana je za odjele/odsjeke koji se nalaze u geomorfološkim područjima krša u kojima su površinske prepreke u vidu nepomičnih stijena prisutne po njihovoj površini. Stjenovitost terena nije kategorizirana zbog mogućnosti povećanja subjektivnosti pri operativnome planiranju. Stoga je stjenovitost terena određena kao ona koja otežava sakupljanje djelomično i/ili potpuno izrađenoga drva vučnim užem vitla skidera te se u navedenim slučajevima osnovna planska cijena pridobivanja drva pojedinoga odjela/odsjeka uvećava za 10 %.
Privlačenje drva uz nagib terena podrazumijeva da 70 % ukupnog doznačenog drva opterećeni skider mora privlačiti uz nagib do pomoćnoga stovarišta te se u navedenim slučajevima osnovna planska cijena pridobivanja drva pojedinoga odjela/odsjeka uvećava za 10 %.
Nakon izračuna planske cijene usluge pridobivanja drva pojedinoga odjela/odsjeka, planska cijena pridobivanja drva za LOT-ove (Pc) se određuje ponderiranom aritmetičkom sredinom vrijednosti cijena odsjeka (C) i neto obujma doznačenoga drva (M) prema izrazu 4.
                                (4)
3. Materijal i metode
Materials and methods
Za dosezanje postavljenih ciljeva istraživanja, korišteni su podaci Službe za proizvodnju Šumsko gospodarskog društva »Hercegbosanske šume« d.o.o. Kupres vezani za planirane i ugovorene cijene usluga pridobivanja drva u 2019. i 2020. godini.
Za svaki LOT koji je sadržavao više odjela, pomoću ponderirane aritmetičke sredine su izračunati srednji obujam doznačenog stabla te srednja udaljenost privlačenja drva. Osim ugovorene i planske cijene usluge pridobivanja drva, kao i njihove razlike, od ostalih pokazatelja LOT-ova, analizirani su: površina, neto obujam doznačenoga drva, sječna gustoća, broj doznačenih stabala po ha, obujam srednjeg doznačenog stabla, nagib terena, srednja udaljenost privlačenja drva (numeričke – kontinuirane varijable) te dva »­subjektivno« određena pokazatelja: stjenovitost terena i privlačenje drva uz nagib terena (opisne – dihotomne varijable).
Obrada i analiza podataka provedena je uz pomoć Microsoft Excela i statističkog paketa Statistica 8.0. Nakon deskriptivne statističke analize svih pokazatelja LOT-ova, proveden je test zavisnih parova podataka kako bi se utvrdilo postoji li statistički značajno odstupanje ugovorene i planske cijene usluge pridobivanja drva.
Korelacijska je analiza obuhvatila sve pokazatelje LOT-ova u cilju utvrđivanja postojanja statistički značajne povezanosti utjecajnih čimbenika s ugovorenom i planskom cijenom pridobivanja drva, kao i njihovom razlikom. Regresijske analize provedene su u cilju: 1) utvrđivanja mogućnosti predikcije ugovorene cijene o planskoj cijeni pridobivanja drva (radi utvrđivanja dobrote modela izračuna planske cijene pridobivanja drva) te 2) utvrđivanja ovisnosti razlike ugovorene i planske cijene pridobivanja drva o statistički značajnim utjecajnim čimbenicima pridobivanja drva utvrđenih korelacijskom analizom (radi utvrđivanja mogućih unaprijeđenja modela izračuna planske cijene pridobivanja drva). Pri svim analizama pogreška od 5 % smatrala se statistički značajnom.