DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 66     <-- 66 -->        PDF

podataka, posebice ako se radi o većim površinama poput predmetne gospodarske jedinice.
Svi pikseli rasterskog DMVK-a s visinskim vrijednostima većim od 45 m smatrani su kao grube pogreške fotogrametrijskog procesiranja (slikovne korelacije) te su filtriranjem izostavljeni (izbrisani) iz DMVK-a. Gornja granica od 45 m je definirana na temelju maksimalnim mogućih visina stabala na području istraživanja. Nadalje, po uzoru na druga slična istraživanja (Stepper i dr. 2015, Puliti i dr. 2016, Balenović i dr. 2017), svi pikseli s visinskim vrijednostima manjima od 5 m također su filtriranjem izostavljeni iz DMVK-a. Na taj način izostavljeni su oni pikseli rastera koji opisuju prizemnu vegetaciju, grmlje i manja stabla s prsnim promjerom <10 cm. Naime, na području istraživanja sva stabla s prsnim promjerom &8805;10 cm imaju visine >5 m.
Izračun metričkih podataka (varijabli) iz DMVK-a za fotogrametrijsku procjenu volumena sastojina – CHM metrics extraction for photogrammetric stand volume estimation
Rasterski DMVK te gospodarska podjela g.j. Jastrebarski lugovi u vektorskom obliku učitani su u Global Mapper računalni program. Preklapanjem navedenih vektorskih slojeva i rasterskog DMVK-a za svaki odabrani odsjek dobivene su položajne (x, y) i visinske (z) vrijednosti (koordinate) svih piksela u .csv formatu. Na temelju navedenih vrijednosti, za svaki odsjek izračunate su varijable (Tablica 2) koje su se dalje koristile kao prediktori (nezavisne varijable) u modelima za procjenu volumena sastojina (Balenović i dr. 2017).
Fotogrametrijska procjena volumena sastojina – Photogrammetric stand-level volume estimation
Za fotogrametrijsku procjenu volumena sastojina na području nizinskih šuma hrasta lužnjaka Pokupskog bazena korišteni su postojeći modeli izrađeni za područje nizinskih šuma hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena (Balenović i dr. 2017). Balenović i dr. (2017) izradili su višestruke log-linearne regresijske modele za različite prostorne rezolucije DMVK-a (1 m, 2 m, i 5 m), i to na uzorku od 274 sastojine (odsjeka) starosti iznad 30 godina, te su ih evaluirali na neovisnom uzorku od također 274 sastojine. U ovom radu su korišteni isključivo modeli za fotogrametrijsku procjenu volumena sastojina iz DMVK-a prostorne rezolucije 5 m. Za prvi model (jednadžba 1), kao nezavisne varijable korišteni su isključivo podaci dobiveni iz DMVK-a prostorne rezolucije 5 m, dok je za drugi model (jednadžba 2) podacima iz DMVK-a pridodana i starost sastojine (ST) preuzeta iz važeće Osnove gospodarenja.
ln(Vm) = &946;0 + &946;1·hmax + &946;2·p30 + &946;3·p90 + &946;4·CC30 (1)
ln(Vm) = &946;0 + &946;1·hmax + &946;2·p25 + &946;3·p90 + &946;4·CC30 + &946;5·SA    (2)
gdje je: Vm – fotogrametrijski procijenjen volumen sastojine odnosno odsjeka (m3&8729;ha&8722;1), &946;0 – regresijska konstanta, &946;1, &946;2, &946;3, &946;4, &946;5 – regresijski koeficijenti, p25, p30, p90 – 25., 30. i 90. visinski percentili, CC30 – sklop krošanja na visini od 30 m, SA – starost sastojine.
Za procjenu volumena korišteni su parametri (regresijska konstanta i regresijski koeficijenti) postojećih modela izrađenih za područje Spačvanskog bazena, ali su izrađeni parametri i za područje Pokupskog bazena u programskom paketu STATISTICA 11 (Hill i Levicki 2007), i to na uzorku od 58 odsjeka. Kako bi se izbjegla pristranost pri odabiru uzorka za parametrizaciju modela, sastojine su poredane prema starosti od najmlađih do najstarijih. Nakon toga, svaka treća sastojina je odabrana u uzorak za validaciju. Na taj način 2/3, odnosno 58 sastojina korišteno je za parametrizaciju modela, dok je 1/3, odnosno 29 sastojina korišteno za validaciju. Naposljetku, volumen sastojine je procijenjen na temelju 4 modela (Tablica 3).
Kako bi se tijekom transformacije iz logoritamskih u linearne vrijednosti volumena sastojine uvažila eventualna pristranost, za svaki je model izračunat korekcijski faktor (k) prema Snowdonu (1991) (jednadžba 3), i to kao odnos arit­metički srednje vrijednosti volumena sastojina dobivenih iz Osnove gospodarenja za čitavi promatrani uzorak (V), te aritmetički srednje vrijednosti fotogrametrijski procijenjenih volumena sastojina za čitavi promatrani uzorak (Vm). Naposljetku, korigirani fotogrametrijski volumen (V’) za svaku sastojinu (odsjek) izračunat je množenjem