DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 68     <-- 68 -->        PDF

području nizinskih šuma hrasta lužnjaka Pokupskog bazena prikazani su u tablici 4. Svi modeli, kao i procijenjeni parametri nezavisnih varijabli u svim modelima statistički su značajni (p < 0.001). U modelima SB-1 i PB-1 kao ulazne (nezavisne) varijable koristili su se isključivo podaci DMVK-a prostorne rezolucije 5 m, dok je u modelima SB-2 i PB-2 pridodana i starost sastojine iz osnove gospodarenja.
Rezultati validacije fotogrametrijskih modela odnosno odstupanja fotogrametrijski procijenjenog volumena sastojina (V’) u odnosu na referentni volumen iz osnove gospodarenja (V) prikazani su u tablici 5, dok je grafička analiza dobivenih rezultata prikazana na slici 3. Iz dobivenih rezultata vidljivo je značajno poboljšanje točnosti fotogrametrijske procjene volumena kod PB modela u odnosu na SB modele. Primjerice, kod međusobno usporedivih SB-1 i PB-1 modela, R2adj je kod PB-1 modela poboljšan za 11%, MD% za 3,92% u apsolutnoj vrijednosti, a RMSE% za značajnih 6,44% u odnosu na SB-1 model. Vrlo slične vrijednosti dobivene su i za međusobno usporedive SB-2 i PB-2 modele. Prilog navedenome su i grafovi prikazani na slikama 3(a) i 3(b).
Uključivanje starosti sastojine, kao dodatne i lako pribavljive nezavisne varijable, nije značajno utjecalo na povećanje točnosti fotogrametrijske procjene volumena sastojina. Primjerice, dodavanjem starosti sastojine kod SB modela (SB-1 i SB-2), R2adj zadržao je istu vrijednost, dok su MD i MD% te RMSE i RMSE% vrijednosti čak neznatno pogoršane. Slično je dobiveno i za PB modele (SB-1 i SB-2) gdje je dodavanjem starosti sastojine R2adj kod oba modela zadržao istu vrijednost. Za razliku od SB modela, kod PB modela starost sastojine je poboljšala točnost procijene volumena sastojina, ali u neznatnim vrijednostima. MD% je poboljšan za 0.69%, a RMSE% za 0,20%. Isto je vidljivo iz grafičkog prikaza na slici 3(b) gdje su prikazana pojedinačna odstupanja u postotnim iznosima po odsjecima. Dodavanjem starosti u model, točnost procjene volumena je poboljšana u nekoliko pojedinačnih slučajeva. S obzirom da starost sastojine kao dodatna nezavisna varijabla ne utječe značajno na poboljšanje točnosti fotogrametrijske procjene volumena sastojina, SB-2 i PB-2 modeli nadalje neće biti predmet detaljnije rasprave.
Na prvi pogled SB i PB modeli pokazuju sličan trend (slika 3), tj. u sastojinama s manjim volumenom dolazi do precjenjivanja, dok u sastojinama s većim volumenom do podcjenjivanja stvarnih vrijednosti. Međutim, validacijski rezultati (tablica 5) ukazuju da fotogrametrijski procijenjeni volumeni sastojina korištenjem SB modela generalno precjenjuju stvarne (referentne) vrijednosti (MD%&8776;8,5%), dok su volumeni sastojina procijenjeni PB modelima podcijenjeni, ali u značajno manjoj mjeri (MD%&8776;-4%). Iz slike 23(b) i prikazanih linija trendova vidljivo je da korištenjem SB modela dolazi do učestalog i značajnog precjenjivanja volumena u sastojinama s volumenom manjim od &8776;300 m3&8729;ha-1, dok se s porastom volumena sastojina precjenjivanje postupno smanjuje, te je u sastojinama s volumenom &8776;400-450 m3&8729;ha-1 podjednako izraženo precjenjivanje i podcjenjivanje stvarnog volumena. U sastojinama s volumenom iznad 450 m3&8729;ha-1 dolazi do neznatnog precjenjivanja. Kod PB modela vidljiva je podjednaka raspodjela precijenjenih i podcijenjenih vrijednosti, te je uočljivo da tek jedna ili dvije veće pogreške podcjenjivanja dovode do zaključka da se volumen sastojine korištenjem PB modela generalno podcjenjuje (MD%&8776;-4%, tablica 5). Nadalje, vidljivo je da primjenom PB modela dolazi do precjenjivanja u sastojinama s volumenima do &8776;220 m3&8729;ha-1, a u sastojinama s većim volumenima dolazi do podcjenjivanja u sličnim iznosima, uz tek dva izuzetka gdje iznosi podcjenjivanja prelaze 20% stvarnog (referentnog) volumena.
Za pretpostaviti je da su glavni razlog većem precjenjivanju volumena (MD%&8776;8,5%) korištenjem SB modela i manjem podcjenjivanju volumena (MD%&8776;-4%) korištenjem PB modela strukturne i stanišne razlike između nizinskih šuma hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena za koje su SB modeli i njihovi parametri izrađeni te nizinskih šuma Pokupskog bazena na kojima su isti modeli i primijenjeni. Korištenjem SB-1 modela volumen sastojina u Spačvanskom bazenu procijenjen je s pogreškom (RMSE%) od 13,26% (Balenović i dr. 2017), dok je primjenom istog modela u ovom istraživanju volumen sastojina u Pokupskom bazenu procijenjen s pogreškom od 18,47%. Međutim, kako je već navedeno, dodatnom parametrizacijom modela dolazi do značajnog poboljšanja točnosti procjene sastojinskog volumena (tablica 5). Korištenjem PB-1 modela volumen sastojine procijenjen je s pogreškom od 12,03%. Iz navedenog se može zaključiti da se model s pripadajućim nezavisnim varijablama (hmax, p30, p90 CC30) koji je izvorno izrađen na