DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Houston Durrant, A. Mauri, A. (Eds.), European Atlas of Forest Tree Species, Publ. Off. EU, Luxembourg, pp. e01c6df+.
Franjić J., 1994: Morphometric leaf analysis as an indicator of common oak (Quercus robur L.) variability in Croatia. Ann. Forest., 19 (1):1-32.
Franjić J., 1996: Multivarijantna analiza posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, doktorska disertacija.
Franjić J., J. Gračan, D. Kajba, Ž. Škvorc, B. Dalbelo Bašić, 2000: Multivariante analysis of leaf shape of the common oak (Quercus robur L.) in the “Gajno” provenance test (Croatia), Glas. Šum. pokuse 37: 469-479.
Gračan J., 1995: Rezultati uspijevanja provenijencija hrasta lužnjaka na lokalitetu Gajno, Rad. Šumar. inst. Jastrebarsko, 31(1/2): 149-160.
Halilović V., F. Mekić, Ć. Višnjić, D. Ballian, 2009: Varijabilnost visinskog prirasta devet provenijencija obične jele (Abies alba Mill.) iz BiH u pokusu ‘’Delimusa’’ kod Olova, Naše šume, 14-15: 11-19.
Klepac D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka, Glas. Šumske pokuse, 24: 117-132.
Kremer A., J.L. Dupoey, J.D. Deans, J. Cottrell, U. Csaik, R. Finkeldey, S. Espinel, J. Jensen, J. Kleinschmit, B. Van Dam, A. Ducousso, I. Forrest, U.L. De Heredia, A.J. Lowe, M. Tutkova, R.C. Munro, S. Steinhoff, V. Badeau, 2002: Leaf morphological differentiation between Quercus robur and Quercus petraea is stable across western European mixed oak stands, Ann. For. Sci., 59: 777-787.
Matthias A., T. Kuster, M.S. Günthardt-Goerg, M. Dobbertin, 2011: Provenance-specific growth responses to drought and air warming in three European oak species (Quercus robur, Q. petraea and Q. pubescens), Tree Physiol. 31 (3): 287-297.
Memišević Hodžić M., 2015: Morfološko-fenološko-genetička varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija, Disertacija, Šumarski fakultet u Sarajevu.
Memišević Hodžić M., D. Ballian, 2016: Istraživanja raznolikosti morfoloških svojstava hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusu provenijencija Žepče, Bosna i Hercegovina, Šumar. list 140 (5–6): 239-249.
Memišević Hodžić M., D. Ballian, 2019: Growth tendency of Quercus robur L. provenances in Bosnia and Herzegovina provenance test with relation to fixation index, Kastamonu Uni. Orman Fakültesi Dergisi, 19 (2): 186-196.
Memišević Hodžić M., D. Ballian, 2020: Quality of pedunculate oak (Quercus robur L.) provenances in Bosnian–Herzegovinian provenance test based on branching angle and stem form, Forestist, 70 (2): 95-104.
Memišević Hodžić M., D. Ballian, H. Kraigher, 2019: Research of morphologic features of up to 10-year-old pedunculate oak (Quercus robur L.) in the provenance test in Žepče, Bosnia and Herzegovina, poster presentation XXV IUFRO World Congress 2019 “Forest Research and Cooperation for Sustainable Development”, Curitiba, Brazil; 29 September - 5 October 2019.
Memišević Hodžić M., I. Murlin, D. Ballian, 2016: Variability of eight years old plants of pedunculate oak in provenance test Zepče, Bosnia and Herzegovina. Proceedings of Natural resources, green technology and sustainable development-green/2. 106-111 str.
Memišević M., 2010: Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost nekih morfoloških karakteristika hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) u području Zapadnog Balkana, Magistarski rad, Šumarski fakultet u Sarajevu.
Pintarić K., 2000: 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni, Šumar. list, 124 (3–4): 143-156.
Poljak I., M. Idžojtić, M. Zebec, 2014: Leaf morphology of the sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) – a Methodological approach, Acta Hort, 1043: 211-218.
Poljak I., M. Idžojtić, I. Šapić, P. Korijan, J. Vukelić, 2018: Diversity and structure of Croatian continental and alpine-dinaric populations of grey alder (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana); Isolation by distance and environment explains phenotypic divergence, Šumar. list, 142 (1–2): 19-31.
Popović M., M. Ivanković, M., Bogdan, S., 2014: Varijabilnost visinskog rasta i preživljenja potomstava iz sjemenskih sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnom nasadu “Jastrebarski Lugovi” – prvi rezultati, Šumar. list, 138 (1–2): 155-165.
Roth V., 2003: Neki pokazatelji rasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih zona i rajona Hrvatske u rasadničkom testu, Rad. Šumar. inst. Jastrebarsko, 38 (2): 195-210.
Roth V., 2006: Rast biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske, tijekom prvih dviju godina poljskog testa, Rad. Šumar. inst. Jastrebarsko, Izvanredno izdanje, 9: 319-327.
Stefanović V., V. Beus, Č. Burlica,H. Dizdarević, I. Vukorep, 1983: Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Sarajevo, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17: 1-44.
Trinajstić I., 1988: Taksonomska problematika hrasta lužnjaka Quercus robur L. u flori Jugoslavije, Glas. Šum. pokuse 24: 101-116.
Trinajstić I., J. Franjić, 1991: Listovi kratkog plodnoga izbojka, osnova za morfometrijsku analizu lista hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae). U: B. Mayer (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Zagreb, 169-178 str.
Wright I.J., D.D. Ackerly, F. Bongers, K.E. Harms, G. Ibarra-Manriquez, M. Martinez-Ramos, S.J. Mazer, H.C. Muller-Landau, H. Paz, N.C. Pitman, L. Poorter, M.R. Silman, C.F. Vriesendorp, C.O. Webb, M. Westoby, S.J. Wright, 2007: Relationships among ecologically important dimensions of plant trait variation in seven neotropical forests, Ann. Bot.-London, 99 (5): 1003-1015.
Zebec M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Modrić, 2015: Raznolikost gorskog brijesta (Ulmus glabra Huds.) na području gorsko-kotlinske Hrvatske prema morfološkim obilježjima listova, Šumar. list, 139 (9–10): 429-438.
Summary
Pedunculate oak (Quercus robur L., Fagaceae) is an economically and ecologically valuable species that has almost completely disappeared from the territory of Bosnia and Herzegovina due to over-exploitation, and through reintroduction and breeding activities it should be returned and protected in areas optimal for its growth. This study aimed to determine whether there is a correlation between the