DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Analiza učinkovitosti feromona Trypowit za ulov potkornjaka Trypodendron lineatum u Bosni i Hercegovini Analysis of the efficacy of pheromone Trypowit for catch of Trypodendron lineatum in Bosnia and Herzegovina Osman Mujezinović, Kenan Zahirović, Mevaida Mešan, Sead Ivojević, Mirza Dautbašić Sažetak Provedenim istraživanjem analiziran je ulov crnogoričnog ljestvičara Trypodendron lineatum na području srednje Bosne. Prikupljanje podataka o brojnosti insekata vršeno je u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom), sekundarnim šumama jele i smreke i šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka. Istraživanje je provedeno tijekom 2020. godine, a korišteno je 20 naletno barijernih feromonskih klopki tipa Teysohn® za testiranje učinkovitosti feromonskog atraktanta Trypowit. Prosječan ulov potkornjaka T. lineatum za I brojanje je najveći u šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka (792.00 jedinki), za II i III brojanje u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) (1444.44 jedinki i 1033.33 jedinki). Utvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika u ulovu potkornjaka T. lineatum tijekom III brojanje u zavisnosti od tipa šuma u kojima se nalazila smreka. Naime značajno veći ulov insekata zabilježen je u klopkama postavljenim u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) a iste su bile u blizini stovarišta, kao i mjestima s prisutnim drugim drvnim ostacima u odnosu na klopke koje su se nalazile u drugim tipovima šuma. Ključne riječi: crnogorični ljestvičar, Trypodendron lineatum, srednja Bosna, tip šume, feromonske klopke, mjerenje. Uvod Introduction Prema preliminarnim podacima Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini šume i šumsko zemljište rasprostiru se na 3.231.500 ha, što je oko 60% njene ukupne površine. U strukturi šuma i šumskih zemljišta visoke šume zastupljene su na oko 51% ukupne površine šuma, panjače na oko 39%, šikare na 4% te goleti i čistine sudjeluju na oko 6% (Lojo i drugi, 2011). Niz različitih negativnih pojava vezanih uz štete koje nastaju uslijed: sušenje šuma, štete i nestanak šuma nakon požara, napadi raznih štetnika, jaki vjetrovi te u najnovije vrijeme promijenjene klimatske prilike, ističu potrebu unapređenja zaštite šuma s ciljem poboljšanja njihovog zdravstvenog stanja i kvaliteta, što u konačnici rezultira većom količinom najvrijednijih drvnih sortimenata. Od biotskih čimbenika koji utiječu na zdravstveno stanje šuma najvažnije su gljive truležnice i štetni insekti (Zahirović, 2017). Međutim, |