DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Analiza učinkovitosti feromona Trypowit za ulov potkornjaka Trypodendron lineatum u Bosni i Hercegovini
Analysis of the efficacy of pheromone Trypowit for catch of Trypodendron lineatum in Bosnia and Herzegovina
Osman Mujezinović, Kenan Zahirović, Mevaida Mešan, Sead Ivojević, Mirza Dautbašić
Sažetak
Provedenim istraživanjem analiziran je ulov crnogoričnog ljestvičara Trypodendron lineatum na području srednje Bosne. Prikupljanje podataka o brojnosti insekata vršeno je u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom), sekundarnim šumama jele i smreke i šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka. Istraživanje je provedeno tijekom 2020. godine, a korišteno je 20 naletno barijernih feromonskih klopki tipa Teysohn® za testiranje učinkovitosti feromonskog atraktanta Trypowit. Prosječan ulov potkornjaka T. lineatum za I brojanje je najveći u šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka (792.00 jedinki), za II i III brojanje u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) (1444.44 jedinki i 1033.33 jedinki). Utvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika u ulovu potkornjaka T. lineatum tijekom III brojanje u zavisnosti od tipa šuma u kojima se nalazila smreka. Naime značajno veći ulov insekata zabilježen je u klopkama postavljenim u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) a iste su bile u blizini stovarišta, kao i mjestima s prisutnim drugim drvnim ostacima u odnosu na klopke koje su se nalazile u drugim tipovima šuma.
Ključne riječi: crnogorični ljestvičar, Trypodendron lineatum, srednja Bosna, tip šume, feromonske klopke, mjerenje.
Uvod
Introduction
Prema preliminarnim podacima Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini šume i šumsko zemljište rasprostiru se na 3.231.500 ha, što je oko 60% njene ukupne površine. U strukturi šuma i šumskih zemljišta visoke šume zastupljene su na oko 51% ukupne površine šuma, panjače na oko 39%, šikare na 4% te goleti i čistine sudjeluju na oko 6% (Lojo i drugi, 2011). Niz različitih negativnih pojava vezanih uz štete koje nastaju uslijed: sušenje šuma, štete i nestanak šuma nakon požara, napadi raznih štetnika, jaki vjetrovi te u najnovije vrijeme promijenjene klimatske prilike, ističu potrebu unapređenja zaštite šuma s ciljem poboljšanja njihovog zdravstvenog stanja i kvaliteta, što u konačnici rezultira većom količinom najvrijednijih drvnih sortimenata. Od biotskih čimbenika koji utiječu na zdravstveno stanje šuma najvažnije su gljive truležnice i štetni insekti (Zahirović, 2017). Međutim,

ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 62     <-- 62 -->        PDF

potkornjaci (Curculionidae, Scolytinae) su najobilnija grupa koja uništava i oslabljuje drveće. Oni su osnovni dio šumskih ekosustava, jer započinju razgradnju drveta (Wermelinger, 2004). Prema Wood (1982) ova grupa insekata uzrokuju odumiranje oko 54% svih četinjača. Vrsta Trypodendron lineatum Olivier pripada grupi ksilomicetofagnih insekata (Alamouti i dr., 2009). Štete nastaju kada imago inokulira hodnike u drvetu simbiotičkim gljivama ambrozije, kojima se hrane mlade larve i imaga (Lehenberger i dr., 2018). Najčešća gljiva koja dolazi u hodnicima T. lineatum je Ambrosiella ferruginea L.R. Batra (Alamouti i dr., 2009). Adultne jedinke dalje prenose gljive u hodnike koji se pretvaraju u tamnu boju, uzrokujući redukciju estetskog izgleda drveta. Preradom ovakvog drveta povećavaju se troškovi, a njegova trgovina je zabranjena.
S ekološkog gledišta prugasti drvenari su prvi osvajači ­mrtvog drveta, koji svojim ubušivanjem omogućuju ulaz saprotrof­nim gljivama. Uključeni su u održavanje dinamike sastoji­na, jer se može smatrati da njihovi napadi iniciraju razgradnju drveta i recikliranje hranjivih materija (McLean, 1985). Novija istraživanja pokazuju da T. lineatum na četinjačama uzrokuje značajne štete (Holuša i Lukášová, 2017).
Imago je crne boje, veličina tijela 2,5 – 3,5 mm (slika 1). Prugasti drvenar ostavlja male rupe (1 mm) na stablu koje se mogu otkriti iz bijele piljevine na kori (slika 2) (Park i Reid, 2007; Oranen, 2013). Matični hodnik T. lineatum ulazi u dubinu oko 2 cm. Vertikalni hodnici larvi dužine su 4-5 mm, smješteni ispod i iznad matičnog hodnika (Öhrn i dr., 2011). Kopulacija se odvija na površini kore, nakon čega ženke u trupcu formiraju horizontalne hodnike. Nakon toga nastupa inokulacija galerije gljivom ambrozije kojom se hrane larve. Ovipozicija počinje u proljeće u prvih 15 dana nakon izgradnje galerije. Jaja se polažu pojedinačno u kolijevkama (nišama) koje su raspoređene s obje strane matičnog hodnika.
Hodnici su prema obliku ljestvičasti (slika 3) i sastoje se obično od dva horizontalna materinska hodnika, od kojih na gore i na dole idu kratki larveni hodnici. Larve se razvijaju unutar debla (slika 3) u razdoblju od približno dva mjeseca. Njihov razvoj ovisi od klimatskih faktora (Shore i dr., 1987; Jönsson i dr., 2007). Ženke odlažu jaja u ksilemu, a zatim larve stvaraju bočne galerije u kojima se hrane i kasnije prelaze u lutku, pa u stadij imaga. Od sredine do kraja ljeta (od kolovoza do rujna) imaga izlaze iz domaćina i lete do obližnjih šuma u potrazi za mjestima za prezimljavanje.
Korištenje različitih tipova feromonskih klopki i feromona za monitoring i suzbijanje potkornjaka ima dugogodišnju povijest (Bakke 1976; Bakke i dr., 1977; Burzynski i dr., 1981; Regnander i Solbreck 1981; Lindgren 1983; Niemeyer i dr., 1983; Richert i Kohnle 1984; Pernek, 2000; Jurc i dr., 2003; Pernek i dr. 2020,; Bracalini i dr. 2021). Uporabom ove mjere zaštite šuma populacija potkornjaka se može smanjiti i za 80% (Niemayer i drugi, 1994). Značajan broj naučnih istraživanja posvećen je istraživanju učinkovitosti ulova insekata u zavisnosti od dizajna i strukture klopki (Klimetzek i Francke, 1980; Pernek 2002; Kasumović i dr., 2016). Definiran je način i vrijeme postavljanja feromonskih klopki i atraktanata za kontrolu štetnika T. lineatum (Hrašovec 1995).
Materijali i metode istraživanja
Materials and Methods of Research
Prikupljanje podataka za izradu rada izvršenoje tijekom 2020. godine. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje učinkovitosti feromonskih pripravaka Trypowit na monitoring i suzbijanje štetnika Trypodensdron lineatum s posebnim osvrtom utjecaja tipa sastojine i drugih sastojinskih faktora na broj uhvaćenih insekata. Za monitoring insekata korštene su naletno barijerne Teysohn® feromonske klopke crne boje (Slika 4).
Istraživanja su provedena na području srednje Bosne i to na dva lokaliteta Travnik i Donji Vakuf (Slika 5).
Ukupno je postavljeno 20 klopki i to 9 na lokalitetu Travnik i 11 Donji Vakuf. Radi realizacije cilja istraživanja odnosno utvrđivanja uticaja sastojinskih i drugih parametara, klopke su postavljene u tri tipa sastojine i to: mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom), sekundarnim šumama jele i smreke i šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka.
Na lokalitetu Donjeg Vakufa gdje postavljeno je ukupno 11 klopki, 9 je bilo u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) i dvije klopke u sekundarnim šumama jele i smreke. Tip šume okarakteriziran kao mješovite šume bukve i jele (sa smrekom) obuhvaćao je pozicije klopki u blizini stovarišta, kao i dijelova sastojine s oštećenim stablima smreke. Na drugom lokalitetu Travnik postavljeno je 9 klopki i to 4 klopke u sekundarnim šumama jele i smreke i 5 klopki u šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka.
Klopke su postavljene 27. 04. 2020. godine, te je tijekom trajanja monitoringa zamjena feromona vršena tri puta (15. 05., 15. 06., 15. 07.). Prebrojavanje potkornjaka također je vršeno tri puta (16. 06., 16. 07. i 16. 08.). Dostupnost feromonskih pripravaka bio je ograničavajući faktor pri postavljanju klopki i feromona, kao i njihova zamjena. Postavljanje istih podrazumijevalo je njihovu udaljenost oko 20 m od prvih živih stabala četinjača.
Determinacija i prebrojavanje insekata vršena je pojedinačno za svaku jedinku.
Pri analizi podataka korišten je softver SPSS (ver. 20), te je pored deskriptivne statistike vršeno i testiranje statističke

ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 63     <-- 63 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 64     <-- 64 -->        PDF

značajnosti prosjeka (ANOVA) i Tukey HSD testa radi utvrđivanja jačine uticaja tipa šume i sastojinskih prilika na brojnost populacije crnogoričnog ljestvičara.
Radi utvrđivanja statističke značajnosti razlika u ulovu potkornjaka za I, II i III brojanje u zavisnosti od tipa šuma vršeno je testiranje jednostrukom analizom varijanse. Nakon toga primijenjen je i Tukey HSD test radi utvrđivanja jačine uticaja tipa šume na III brojanje potkornjaka T. lineatum.
Rezultati
Results
Slika 6 prikazuje ulov potkornjaka T. lineatum za sva tri brojanja.
U cilju analize tipa šume na broj ulovljenih jedinki T. lineatum provedeno je testiranje statističke značajnosti razlika prosjeka. U Tablici 1 prikazana je aritmetička sredina i

ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 65     <-- 65 -->        PDF

standardna devijacija za ulov potkornjaka za I, II i III brojanje u odnosu na različite tipove šuma.
Testirana je nul hipoteza: da ne postoje statistički značajne razlike između prosječnih ulova potkornjaka za I, II i III brojanje u zavisnosti od tipa šuma (pri vjerojatnost p<0,05). Rezultati provedene analize prikazani su u tablicama 2 i 3.
Provedenom statističkom analizom je utvrđeno da postoje statistički značajne razlike u prosječnim ulovima potkornjaka T. lineatum za III brojanje u zavisnosti od tipa šume pri vjerovatnosti p<0,05. Statistička značajnost nije utvrđena između prosječnih ulova potkornjaka T. lineatum za I i II brojanje u zavisnosti od tipa šume.
Prema Tukey HSD testu utvrđena je razlika u prosječnim ulovima potkornjaka T. lineatum za III brojanje između mješovitih šuma bukve i jele (sa smrčom) i šumskih kultura.
Rasprava
Discussion
Provedenim istraživanjima za potrebe ovog rada utvrđivana je brojnost T. lineatum u šumama smreke na području srednje Bosne. Fokus istraživanja bio je analiza utjecaja tipa šume i drugih sastojinskih parametara klopke na brojnost insekata.
Prema rezultatima istraživanja (Slika 6, Tablica 1), utvrđen je najveći broj jedinki crnogoričnog ljestvičara u toku II brojanja. U cilju analize tipa šume na broj ulovljenih jedinki T. lineatum provedeno je testiranje statističke značajnosti razlika prosjeka. U tablici 1 je prikazana aritmetička sredina i standardna devijacija za ulov potkornjaka za I, II i III brojanje u odnosu na različite tipove šuma. Prosječan ulov potkornjaka tijekom I brojanja iznosio je 632.50±222.18 jedinki, II brojanja 1160.00±578.92 jedinki i III brojanja 827.00±365.35 jedinki. Ovim istraživanjem na području istraživanja ukupan broj ulovljenih jedinki po klopci iznosio je od 1.750 – 3.860 jedinki. Prema istraživanjima Holuša i Lukášová (2017) prosječan ulov crnogoričnog ljestvičara uz pomoć feromona Trypowit iznosio je 22.2±13.6 jedinki do 905.6±256.9 jedinki, a uz korištenje feromona XL Ecolure 1.132 jedinke po klopci. Osim zaključka učinkovitosti feromona može se utvrditi da je postignut i značajno veći ulov potkornjaka T. lineatum koristeći feromon Trypowit u odnosu na feromon Lineatin i XL Ecolure. Također, bitno je istaći da je broj ulovljenih jedinki crnogoričnog ljestvičara u ovim istraživanjem veći u odnosu na podatke iz Češke (Holuša i Lukášová, 2017; Lukášová i Holuša, 2014). Prema Zahradník (2002) kod ulova jedinki većeg od 500 po jednoj klopci smatra se da postoji značajna mogućnost gradacije potkornjaka. Kako je prema rezultatima u ovim istraživanjima brojnost uhvaćenih jedinki značajno veća, sugerira se povećana pozornost pri zaštiti šuma na ovakvim lokalitetima, kao i razmatranje utjecaja drugih mogućih faktora na brojnost.
Ovo istraživanje utvrdilo je kako postoje statistički značajne razlike u prosječnim ulovima potkornjaka T. lineatum za III brojanje u zavisnosti od vrsta tipa šume pri vjerojatnosti p<0,05. Statistička značajnost nije utvrđena između prosječnih ulova potkornjaka T. lineatum za I i II brojanje u zavisnosti od tipa šume. Prema Tukey HSD testu utvrđena je razlika u prosječnim ulovima potkornjaka T. lineatum za III brojanje između mješovitih šuma bukve i jele (sa smrekom) i šumskih kultura četinjača u kojima je dominantna smreka. Razlog značajno većeg broja ulova T. lineatum u šumama bukve i jele (sa smrekom) u odnosu na druge tipove šume, vjerojatno je pozicija klopke. Ovaj izdvojeni tip šume (blizina stovarišta kao i dijelova sastojine s oštećenim stablima smreke) predstavlja „nišu“ za rast i razvoj populacije ovog insekta.
S obzirom na to da je utvrđena veća brojnost u ulovu T. lineatum u odnosu na istraživanja drugih autora, kao i da postoje značajne razlike u ulovu prema pojedinim tipovima šume i karakteristikama sastojine, ne treba odbaciti mogućnost utjecaja i ostalih čimbenika na brojnost potkornjaka. Ovo se posebno odnosi na faktor brojnosti na koje šumsko gospodarstvo kroz redovne aktivnosti u šumama može imati utjecaj (higijena šume, oštećivanje stabala, pravovremeni izvoz drvne mase).
Za integralnu zaštitu šuma od potkornjaka moguća je uporaba feromonskog pripravka Trypowit. U idućem periodu

ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 66     <-- 66 -->        PDF

potrebna su dodatna istraživanja o učinkovitosti ovog kao i drugih faromona, u kombinaciji različitih tipova klopki na području Bosne i Hercegovine.
Zaključci
Conclusions
Osim istraživanjem analiziran je ulov potkornjaka T. lineatum u odnosu na različite tipove šuma, pri čemu su korišteni feromoni Trypowit te ukupno 20 feromonskih klopki. Šest klopki postavljeno je u sekundarnim šumama jele i smreke, 9 u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) i 5 klopki u šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka. Prosječni ulovi potkornjaka T. lineatum iznosili su za I brojanje je najveći u šumskim kulturama (792.00 jedinki), za II i III brojanje u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) (1444.44 jedinki i 1033.33 jedinki). Utvrđen je statistički značajan utjecaj tipa šume prilikom III brojanja potkornjaka, koji nije utvrđen za I i II brojanje. Uporaba feromona Trypowit za monitoring populacije T. lineatum u šumama Bosne i Hercegovine preporučuje se kao i feromonski pripravak Trypowit.
Literatura
References
Alamouti, S.M., Tsui, C.K.M., Breuil, C., 2009: Multigene phylogeny of filamentous ambrosia fungi associated with ambrosia and bark beetles. Mycological Research, 113(8): 822-835.
Bakke, A., 1976: Spruce bark beetle, Ips typographus: Pheromone production and feld response to synthetic pheromones. Naturwissenschaften, 63: 92.
Bakke, A., Frøyten, P., Skattebøl, L., 1977: Field response to a new pheromonal compound isolated from Ips typographus. Naturwissenschaften, 64:98–99.
Bakke, A., Ö. Austra, H. Pettersen, 1997: Seasonal flight activity and attack pattern of Ips typographus in Norway under epidemic conditions. Meddelelser fra Det Norske Skogforsöksvesen 33. pp. 253-268.
Bracalini, M. Croci, F. Ciardi, E., Mannucci, G., Papucci, E., Gestri, G., Tiberi, R., Panzavolta, T. 2021: Ips sexdentatus Mass-Trapping: Mitigation of Its Negative Effects on Saproxylic Beetles Larger Than the Target. Forests, 12 (2): 175.
Burzynski, J., Kolk, A., Rodziewicz, A., 1981: O doświadczeniach ze stosowaniem feromonów w ochronie naszych lasów. Las Polski, 10:16–17.
Holuša, J., K. Lukášová, 2017: Pheromone Lures: Easy Way to Detect Trypodendron Species (Coleoptera: Curculionidae). J. Entomol. Res. Soc., 19(2): 23-30.
Hrašovec, B. 1995: Feromonske klopke - suvremena biotehnička metoda u integralnoj zaštiti šuma od potkornjaka. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31. Zagreb.
Jönsson, A. M., Harding, S., Bärring, L., Ravn, H.P., 2007: Impact of climate change on the population dynamics of Ips typographus in southern Sweden. Agricultural and Forest Meteorology, 146 : 70–81.
Jurc D., J. Jošt, M. Jurc, R. Mavsar, D. Matijašić, M. Jonozovič, 2002: Zdravjegozdov - Slovenija 2002. Health of forests - Slovenia 2002. (in Slovene) Ljubljana, Slovenia: Slovenian Forestry Institute.
Klimetzek, D., W. Francke, 1980: Relationship between the enantiomeric composition of a-pinene in host trees and the production of verbenols in Ips species. Experientia 36: pp. 1343 – 1345.
Lehenberger, M., Biedermann, P.H.W., Benz, P., 2018: Molecular identification and enzymatic profiling of Trypodendron (Curculionidae: Xyloterini) ambrosia beetle-associated fungi of the genus Phialophoropsis (Microascales: Ceratocystidaceae). Fungal Ecology, In press, corrected proof, Available online 7 September 2018
Lojo, A., B. Balić, T. Treštić, S. Vojniković, Ć. Višnjić, A. Čabaravdić, S. Delić, J. Musić, 2011: Druga inventura šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini (preliminarni podaci).
Lukášová, K., J. Holuša, 2014: Comparison of Trypodendron lineatum, T. domesticum and T. laeve (Coleoptera: Curculionidae) flight activity in Central Europe. Journal of Forest Science, 60 (9): 382–387.
Lindgren, B. S., 1983: A multiple funnel trap for scolytid beetles (Coleoptera). Canadian Entomologist, 115:259–273.
McLean, J.A., 1985: Ambrosia beetle: a multimillion dollar degrade problem of sawlogs in coastal British Columbia. Forestry Chronicle, 61:295-298
Mihajlović, LJ., 2008: Šumarska entomologija. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. pp. 523 – 525.
Niemeyer, H., Schröder, T., Watzek, G., 1983: Eine neue LockstoffFalle zur Bekämpfung von rinden- und holzbrütenden Borkenkäfern. Der Forst- und Holzwirt, 38:105–112.
Niemeyer H., G. Watzek, J. Ackermann, 1994: Verminderung von Stehendbefall durch Borkenkaeferfallen. AFZ 4: pp. 190-192.
Öhrn, P., Lindelöw, Å., Långström, B. 2011: Flight activity of the ambrosia beetles Trypodendron laaeve and Trypodendron lineatum in relation to temperature in southern Sweden. I/In: 10th IUFRO Workshop of WP 7.03.10 “Methodology of Forest Insect and Disease Survey in Central Europe”, September 20-23, 2010, Freiburg, Germany.
Oranen, H., 2013: The striped ambrosia beetle, Trypodendron lineatum (Olivier), and its fungal associates. Faculty of Agriculture and Forestry, Department of Forest Sciences, 85 str,
Park, J.; Reid, M.L., 2007: Distribution of a bark beetle, Trypodendron lineatum, in a harvested landscape. Forest Ecology and Management, 242: 236-242.
Pernek, M., 2000: Feromonske klopke u integralnoj zaštiti smrekovih šuma od potkornjaka. Radovi šumarskog instituta Jastrebarsko. 35 (2): 89–100, Jastrebarsko
Pernek, M., 2002: Analiza biološke učinkovitosti feromonskih pripravaka i tipova klopki namijenjenih lovu potkornjaka Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L. (Coleoptera; Scolytidae)Radovi šumarskog instituta Jastrebarsko, 37 (2002), 1; 61-83.
Pernek, M., Kovač, M., Lacković, N. 2020: Testiranje biološke učinkovitosti feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka Orthotomicus erosus (Coleoptera, Curculionidae). Šumarski list, 7-8: 339-350.
Regnander, J., Solbreck, Ch., 1981: Effectiveness of different types of pheromone trap sused against Ips typographus (L.) (Col., Scolytidae) in Sweden. Anzeiger für Schädlingskunde, Pflanzenschutz, Umweltschutz, 54:104–108.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 68     <-- 68 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Richert, K., Kohnle, U., 1984: Zum wirtschaftliche Einsatz von Lockstoff-Fallen zur Borkenkäferbekämpfung. Allgemeine Forstzeitsehrift, 39:866–867.
Shore, T.L., McLean, J.A., Zanuncio, J.C., 1987: Reproduction and survival of the ambrosia beetle Trypodendron lineatum (Oliv.) (Coleoptera: Scolytidae) in Douglas-fir and Western hemlock logs. The Canadian Entomologist 119: 131-139.
Wermelinger, B., 2004: Ecology and menagment of the spruce bark beetle Ips tyophographus – a review of recent research. Forest Ecology and Menagement, 202. pp. 67-82.
Wood, D., 1982: The role of pheromones, allomones and kairomones in the host seletion and colonisation behavior of bark beetles. Ann. Rev. of Ent. 27, 411-446.
Zahirović, K., 2017: Uzročnici truleži drveta smrče /Picea abies (L.) Karst./ na planini Zvijezda. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Doktorska disertacija. str. 1.
Zahradník, P., 2002: Dřevokaz čárkovaný Trypodendron (=Xyloterus) lineatum (Ol.). [Striped ambrosia beetle Trypodendron (=Xyloterus) lineatum (Ol.).] Lesnická práce, 8 (Supplementum): I–IV.
Summary
The research analyzed the catch of striped ambrosia beetle in different types of forests in Bosnia and Herzegovina. The research was conducted in the area of central Bosnia, in secondary fir and spruce forests, mixed beech and fir forests (with spruce) and forest crops. The research sample consists of 20 pheromone traps, during which the effectiveness of the pheromone attractant Trypowit was tested. The average catch of bark beetles T. lineatum for the first measurement is the highest in forest crops (792.00 beetles), for the second and third measurements in mixed beech and fir forests (with spruce) (1444.44 beetles and 1033.33 beetles). Statistical analyzes revealed the existence of statistically significant differences in the catch of T. lineatum bark beetles during the III measurement depending on the forest type.
Key words: central Bosnia, striped ambrosia beetle, forest type, pheromone traps, measurement.