DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 71 <-- 71 --> PDF |
sastojine. Statistička obrada obavila se pomoću programskog paketa Statistica 10. Osnovni sastojinski elementi su broj stabala (N), temeljnica (G) i volumen (V) izraženi po debljinskim stupnjevima i zbirno za svaku vrstu pojedino te ukupno kada se odnose na cijelu sastojinu. Prikupljeni podaci prepisali su se u Excel 2016 računalni program. Svi izmjereni opsezi pretvoreni su u prsne promjere preko formule za opseg kruga. Dobiveni prsni promjeri grupirani su u debljinske stupnjeve od po 2 cm, na kojima su se zatim izrazili broj stabala po pojedinom debljinskom stupnju, ukupna temeljnica svih stabala u debljinskom stupnju i njihov kumulativni volumen. Ista analiza napravila se za sve izmjerene vrste drveća. Temeljnica sastojine izražava se preko sume površina poprečnog presjeka svakog stabla na prsnoj visini. Površina poprečnog presjeka pojedinog stabla u m² izražava se formulom: Volumen sastojine šuma je volumena svakog pojedinačnog stabla u njoj. Volumen stabla izražava se u m³ kao funkcija prsnog promjera i visine. Za izradu lokalne tarife poslužile su terenski izmjerene visine. Lokalni volumni nizovi (tarife) za vrste u sastojini izračunate su pomoću Schumacher-Hallove jednadžbe koja glasi: Scumacher-Hallova jednadžba koristi se za određivanje obujma drveta u ovisnosti o prsnom promjeru () i visini stabla (). Parametri , i unaprijed su zadani za pojedine vrste drveća. S obzirom da su u mjerenoj sastojini parametri Schumacher-Hallove jednadžbe poznati samo za hrast crniku (Quercus ilex L.), volumen ostalih vrsta drveća na plohi za koje ne postoje parametri izračunao se po istoj jednadžbi supstituirajuću parametre hrasta crnike. Parametri Schumacher-Hallove jednadžbe za hrast crniku (Quercus ilex L.): =0,000096; b1==1,821; b2=0,795; f = 1 Regresijskom analizom izmjerenih visina stabala na trajnoj pokusnoj plohi dobiveni su parametri potrebni za izradu visinske krivulje koja predstavlja odnos visina stabala i njihovih prsnih promjera. Izmjerene visine izjednačene su Mihajlovljevom funkcijom koja glasi: Parametri i procjenjeni su metodom najmanjih kvadrata, je prirodni logaritam, a je prsni promjer stabla. Metoda najmanjeg kvadrata koristi se kako bi se minimaliziralo kvadratno odstupanje izjednačenih od izmjerenih vrijednosti. Analiza sukcesije uključila je florističku analizu i usporedbu strukturnih podataka dobivenih terenskom izmjerom s prikupljenim podacima iz prijašnjih izmjera istih trajnih pokusnih ploha iz 1988. godine. REZULTATI I RASPRAVA RESULTS AND DISCUSSION Analizom prikupljenih podataka dobiveni rezultati izraženi su za svaku trajnu pokusnu plohu posebno grafički i numerički. Prikazani su elementi strukture sastojine, prema zastupljenim vrstama i ukupno, florni sastav i struktura ponika i pomlatka. TPP 56 je nepromijenjena u obje izmjere i površine je 1 ha (100 x 100 m). Zbog specifičnosti terena (staze, infrastruktura) TPP 57 je u izmjeri 1988. godine bila površine 0,78 ha, dok je izmjera 2017. godine obuhvaćala površinu od 0,31 ha. Radi vjerodostojnosti usporedbi, kako je uobičajeno u šumarstvu, rezultati su prikazani za površinu od 1 ha. Obilježja trajne pokusne plohe 56 – Features of permanent experimental plot 56 Promatrajući obilježja trajne pokusne plohe 56 odmah se primijećuju dominantna stabla hrasta crnike (Quercus ilex L.), većinom iz panja i lovora (Laurus nobilis L.) koji je manjih promjera od hrasta crnike, no visinski se ugrađuje u etažu crnike. Zamjetan je izostanak sloja grmlja i prizemnog rašća, nedostaju i stabla donje etaže. Ponika i pomlatka uopće nema. Takvo stanje pripisuje se štetnom utjecaju alohtone divljači koja se prenamnožila i predstavlja ugrozu za opstojnost sastojina, kojima je onemogućeno |