DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 72     <-- 72 -->        PDF

prirodno pomlađivanje, a i na starijim stablima su zamjetna oštećenja od rogovlja divljači. Po cijeloj površini pokusne plohe vidljiva su izvaljena stabla crnike i lovora. S obzirom da je ploha na blagom nagibu, uz nedostatak sloja grmlja i prizemnog rašća, a povrh horizontalno uslojenih vapnenaca i plitkog tla, stabla se vrlo plitko zakorjenjuju i pod utjecajem vjetra izvaljuju. S obzirom na sinergijski učinak navedenih negativnih čimbenika, postoji opasnost od erozije. Nadalje, Markotić (1997) navodi kako je crniku u proljeće 1993. godine napao hrastov zeleni savijač (Tortrix viridana), ali bez većih posljedica. Floristički, osim crnike i lovora zabilježena je još i neznatna pojavnost crnog jasena (Fraxinus ornus L.) i zelenike (Phillyrea latifolia L.). Kako ponika i pomlatka nema njihova struktura po visinskim klasama i vrstama nije ni rađena.
Strukturni elementi trajne pokusne plohe 56 – Structural elements of permanent experimental plot 56
Izmjerom u svibnju 2017. godine na površini TPP 56 zabilježeno je 497 drvenastih vrsta. Od toga 307 stabala hrasta crnike (Quercus ilex L.), 186 stabala lovora (Laurus nobilis L.), 3 stabla crnog jasena (Fraxinus ornus L.) i jedno stablo zelenike (Phillyrea latifolia L.). Prvom izmjerom iz 1988. godine koja je evidentirala 535 stabala crnike, 1211 stabala lovora, 18 stabala crnog jasena i 7 stabala zelenike, ukupno 1771 stablo, do 2017. godine odumrla su čak 1284 stabla. Markotić (1997) obavio je također izmjeru strukturnih elemenata na ovoj plohi i eidentirao je 444 stabla crnike, 974 stabla lovora i 15 stabla crnog jasena. Ukupno 1433 stabla na plohi (Tablica 1).
Očekivani sukcesivni tijek išao bi u smjeru smanjenja ukupnog broja stabala uz povećanje volumena i ukupne temeljnice sastojine, međutim to se nije dogodilo na TPP 56 (Tablica 1 i 2). Ukupan broj stabala smanjio se i više od tri puta u jednako toliko desetljeća, što ne upućuje na prirodno starenje i odumiranje stabala, već na utjecaj nekog negativnog čimbenika koji je to odumiranje pospješio i ubrzao. Jednako tako, prisutan je i nedostatak stabala nižih debljinskih stupnjeva svih evidentiranih vrsta. I Markotić (1997) ističe kako nedostaju donja etaža i pomladak, te da se može kazati kako ovdje ne postoje stabla ispod 4 cm prsnog promjera i visine ispod 4 m. Izostanak donjeg sloja drveća i grmlja kao i ponika autor također pripisuje štetnom utjecaju divljači. Također ističe znatna oštećenja stabla, napose lovora od rogova divljači, što smo i mi evidentirali 2017. godine.
Stoga su se ukupni volumen i temeljnica sastojine zapravo smanjili od 1988. godine. Tada je temeljnica iznosila 30,78 m2/ha, a volumen 148,70 m3, dok je 2017. godine temeljnica 21,01 m2/ha, a volumen sastojine 110,90 m3. Markotić (1997) je dobio drvnu zalihu za cijelu sastojinu 195,2m3/ha, što ne odgovara i njegovom evidentiranju smanjenja broja stabala crnike i lovora od prvotne izmjere. Usporedimo li naše izmjere iz 1988. i 2017. godine volumen se smanjio i to za 37,80 m3, što upućuje na regresivan sukcesijski tijek.
Isto se može uočiti promatramo li obilježja glavnog strukturnog elementa, odnosno hrasta crnike. Temeljnica je 1988. godine iznosila 19,83 m2/ha, a volumen 95,14 m3 (tablica 3). Rezultati ovog istraživanja pokazuju iznos temeljnice od 16,13 m2/ha i volumen od 85,66 m3 (tablica 4). Ukupni volumen hrasta crnike na TPP 56 smanjio se za 9,48 m3. Markotić (1997) je dobio drvnu zalihu za crniku vrlo velikih 142,7m3/ha, lovora 51,43 m3/ha, crnog jasena 1,09m3/ha (tablica 2).
Iako je i 1988. godine zabilježen manji broj stabala zelenike i crnog jasena, ovim istraživanjem potvrđeno je kako se taj broj dodatno smanjio, što zapravo znači florno osiromašenje zajednice iz koje njezini karakteristični elementi nestaju.