DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 75 <-- 75 --> PDF |
uočava se pad ukupnog broja stabala, što bi upućivalo na pozitivan sukcesivni tijek, no u ovom slučaju, zbog nemogućnosti pomlađivanja, to nije tako i opstojnost sastojine je ugrožena. Iz grafičkog prikaza na slici 4. jasno je vidljiv taj drastičan pad broja stabala u nižim debljinskim stupnjevima. Slika 5. pokazuje broj stabala hrasta crnike gdje je vidljivo kako se smanjenje broja stabala odrazilo i na glavnu vrstu drveća, što je negativno povezano ne samo s pomlađivanjem sastojine, već i s opasnošću od vjetroizvala i vjetroloma, te posljedično tome, erozijskim procesima. Intenzivno izlučivanje stabala i smanjenje njihova broja, uz rast promjera stabala, rezultat je i rasta stabala u visinu. Prema tome, rast sastojine u visinu nedjeljivi je dio složenog razvoja strukture sastojine (Čavlović 2013). Najveći visinski prirast očekivano je kod stabala s manjim prsnim promjerom, dok se dinamika visinskog rasta i prirasta usporava s povećanjem prsnog promjera stabala. Volumen je izvedeni element strukture dobiven na temelju raspodjele stabala prema debljinskim stupnjevima i volumne tablice (tarife) temeljene na visinskoj krivulji. Volumen se iskazuje prema vrstama drveća, u apsolutnome i postotnom iznosu, po jedinici površine i prema ukupnoj površini sastojine (Čavlović 2013). Ostale drvenaste vrste ne pridonose značajno ukupnom volumenu sastojine na TPP 56 već se ukupni volumen sastojine gotovo pa može izjednačiti s volumenom hrasta crnike. Čavlović (2013) navodi kako je u sastojinama približne teoretske strukture volumen postotno najzastupljeniji u srednjim debljinskim stupnjevima, a najmanje ga je u najnižim i najvišim debljinskim stupnjevima. To vrijedi kako za jednodobne, tako i za preborne i raznodobne sastojine. U sastojini na TPP 56 to je naizgled tako, no usporedimo li strukturu drvne zalihe iste sastojine od prije skoro trideset godina i stanje kakvo je danas (kako je prikazano na slici 6.) uočavaju se odstupanja od teoretskog modela razvoja sastojine. Za istu vrstu drveća (za isti sastav vrsta drveća) na jednakim stanišnim uvjetima s povećanjem dobi sastojine povećava se iznos drvne zalihe i mijenja njezina debljinska struktura (Čavlović 2013). Dakle, za proteklo razdoblje od 1988. godine do danas, teoretski model razvoja sastojine predviđa akumulaciju volumena, što se na TPP 56 nije dogodilo. Štoviše, usporedbom rezultata izmjera ustanovljeno je smanjenje ukupnog volumena i smanjenje volumena glavne vrste drveća, hrasta crnike. Razloge takvom stanju treba tražiti |